Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-3154/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Roberta Završkog kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. I.C. i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine", broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbama okr. I.C. i okr. J.C. podnesenim protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 8. ožujka 2022., broj: 58. Pp-3310/2021-7, u sjednici vijeća održanoj 5. svibnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se osnovanom žalba okr. J.C., ukida se prvostupanjska presuda u odnosu na tog okrivljenika i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u ukinutom dijelu.

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se žalba okr. I.C., preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni u odnosu na tog okrivljenika na način da se, na temelju čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13, 152/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) određuje obročna otplata preostale novčane kazne u iznosu 3.400,00 (tri tisuće četiristo) kuna u 4 (četiri) jednaka mjesečna obroka, s time da prvi obrok dospijeva u roku od 15 dana od primitka ove presude, a svaki daljnji obrok 15. dana u svakom narednom mjesecu, a ako okrivljenik na taj način uplati dvije trećine preostale novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

II. Na temelju čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona okr. I.C. se oslobađa obveze da naknadi troškove žalbenog postupka iz čl.138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku od 8. ožujka 2022., broj: 58. Pp-3310/2021-7 proglašeni su krivim okr. I.C. i okr. J.C. da su, na način činjenično opisan u izreci presude počinili prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji je okr. I.C., na temelju tog zakonskog propisa, a primjenom propisa o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna u iznosu 4.000,00 kuna, u koju je uračunato uhićenje po policiji kao 600,00 kuna novčane kazne, tako da okr. I.C. preostaje 3.400,00 kuna novčane kazne, koju je dužan platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

1.1. Okr. J.C. je primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 dana, u koju je uračunato uhićenje po policiji kao 2 dana zatvora, tako da mu preostaje 18 dana kazne zatvora.

1.2. Okr. I.C. i okr. J.C. obvezani su naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka u iznosu 300,00 kuna, svaki okrivljenik.

1.3. Istom presudom okr. M.C. na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona oslobođena je od optužbe da bi na način činjenično opisan u t. VIII. u izreci počinila prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka u odnosu na tu okrivljenicu padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude okr. I.C. osobno je podnio žalbu u kojoj predlaže da mu se odobri plaćanje kazne na više rata.

2.1. Okr. J.C. po braniteljici odvjetnici J.P. podnio je žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnim sankcijama, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalbe su osnovane.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao je prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga koje podnositelji žalbe navode u žalbama i po službenoj dužnosti. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

U odnosu na rješenje

5. Osnovano okr. J.C. žalbom ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona, odnosno povrijedio pravo na obranu koje je moglo utjecati na presudu, a time i ustavno pravo na pravično suđenje i načelo kantradiktornosti.

6. Prema čl. 85. st. 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku se mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i dokazima koje ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koje mu idu u korist. Ostvarenje prava na obranu propisano u čl. 85. st. 2. Prekršajnog zakona u ovom slučaju nije ispunjeno samo ispitivanjem okr. J.C. 16. prosinca 2021., kada je samo djelomično priznao prekršaj i njegovim suočenjem istog dana s okr. I.C.. Naime, iz sadržaja pobijane presude te iskaza ispitane okr. M.C. vidljivo je da je okrivljenica teretila okrivljenika za počinjenje prekršaja. Kako okrivljenik nije imao mogućnost očitovati se o dokazu koji ga tereti u smislu čl. 85. st. 2. Prekršajnog zakona povrijeđeno je pravo na obranu u prekršajnom postupku jer odredba čl. 85. Prekršajnog zakona, o pravu na obranu kao temeljnom pravu okrivljenika, jednako vrijedi za žurni postupak, što je konkretni slučaj, kao i za postupak u kojem se vodi glavna rasprava.

6.1. Osnovano okr. J.C. ističe da je provođenjem žurnog postupka bio uskraćen u pravu na aktivno sudjelovanje u postupku. Naime, prvostupanjski je sud povrijedio njegovo pravo na obranu time što mu nije dao mogućnost očitovanja na izvedeni dokaz - ispitivanje M.C. kao okrivljenice, a koja je ispitana na zapisnik o ispitivanju okrivljenika 25. siječnja 2022., na koje ispitivanje okr. J.C. nije pozvan (spisu ne prileži dostavnica poziva za okr. J.C. za taj dan, niti je sud na zapisniku ročišta od tog dana konstatirao da je okrivljenik bio pozvan za taj dan). Iz navedenog proizlazi da okr. J.C., koji nije priznao optužbu u odnosu na M.C., nije omogućeno aktivno sudjelovanje u postupku, suočavanje i postavljanje pitanja okr. M.C., koja ga tereti za počinjenje prekršaja, a prvostupanjski sud na obrani okr. M.C. temelji odluku o krivnji okr. J.C., koji poriče dio inkriminacije u odnosu na tu okrivljenicu, dakle dokazu na koji se žalitelj nije mogao očitovati.

6.2. Na opisani način povrijeđeno je konfrontacijsko pravo okrivljenika da ispituje ili dade ispitati svjedoke optužbe i da se osigura prisustvo i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe (članak 6. stavak 3. d) Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, članak 29. stavak 2. podstavak 6. Ustava Republike Hrvatske), koje je sastavnica prava na pravično suđenje i jamči provedbu načela kontradiktornosti. Načelo kontradiktornosti označava pravo stranaka da budu prisutne radnjama u postupku, da se mogu očitovati na njih (proturječiti im) i da budu saslušane prije odluke. U ovom slučaju nije poštovano okrivljenikovo pravo da bude nazočan radnjama u postupku te da se sve procesne radnje obavljaju u njegovoj nazočnosti, kao i da ima pravo, pri provođenju tih radnji, zastupati svoje interese i izražavati svoje stajalište. Isto tako, nije poštovano njegovo konfrontacijsko pravo, kao dio načela kontradiktornosti, budući da tijekom postupka nije imao mogućnost ispitati i osporiti dokaze optužbe okr. M.C..

6.3. Iz navedenih razloga u postupku je povrijeđeno pravo na obranu okr. J.C., koje je moglo utjecati na presudu, čime je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. u vezi čl. 85. st. 2. Prekršajnog zakona.

7. Slijedom navedenog trebalo je pobijanu presudu u odnosu na okr. J.C. ukinuti, ne ulazeći u osnovanost ostalih žalbenih navoda i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u odnosu na tog okrivljenika, u kojem će sud, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navode žalbe okrivljenika ponovno izvesti do sada izvedene dokaze, po potrebi i druge dokaze, otkloniti istaknutu bitnu povredu postupka, te ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

U odnosu na presudu

8. Okr. I.C. u žalbi navodi da je priznao krivnju i snosi posljedice, ali moli da kaznu plati u ratama, obzirom da ima dva kredita, a roditelj je malog djeteta.

8.1. Uz žalbu, okrivljenik je dostavio presliku isplaćene plaće za 2/2022.

8.2. Razmotrivši molbu okrivljenika, ovaj sud smatra da je opravdano u ovoj situaciji odrediti obročnu otplatu novčane kazne u smislu čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona. Okrivljenik je potkrijepio navode žalbe odgovarajućim dokazima, koji po ocjeni ovog suda, opravdavaju takvu odluku. Naime, okolnost da okrivljenik ostvaruje iznos neto plaće u iznosu 5.039,95 kuna, uz obustavu u iznosu 1.812,58 kuna, tako da mu preostaje za isplatu 3.549,37 kuna, kako je razvidno iz dokumentacije priložene uz žalbu, uz visinu izrečene novčane kazne za počinjeni prekršaj, okolnosti su koje, po ocjeni ovog suda, opravdavaju obročnu otplatu novčane kazne u vremenu od 4 mjeseca, a što će okrivljeniku svakako olakšati plaćanje novčane kazne, a ako okrivljenik na taj način uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti ( čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona).

9. Odlučujući o troškovima prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3 c). Prekršajnog zakona, ovaj sud smatra da bi, obzirom na financijsku situaciju okr. I.C., plaćanjem troškova prekršajnog postupka bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje te je okrivljenika oslobodio obveze da naknadi troškove ovog žalbenog postupka.

10. Iz navedenih razloga na temelju čl. 206. st. 1. i 3. (rješenje) i čl 207. (presuda) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove odluke.

Zagreb, 5. svibnja 2022.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Robert Završki, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda i rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, žalitelje, braniteljicu i tužitelja.