REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Amruševa 2/II

2. P-253/2021.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu ovog suda Beatrix Crnogorac, u pravnoj stvari tužitelja: M. V. iz Z., H. 22A, OIB: , koji su zastupani po punomoćnici Jasni M., odvjetnici u

Z., H. 168, protiv tuženika: B. d.d., Zagreb, V.

OIB:, koje zastupaju punomoćnica I. M.. i P.

M., odvjetnica iz M. & M. odvjetničko društvo d.o.o., Z.,

M. 15a, radi utvrđenja ništetnosti Odluke izvanredne glavne skupštine, vps: 4.000.000,00 kn, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 04. travnja 2022. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s objavom dana 05. svibnja 2022. godine

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se ništetnim sljedeće odluke Skupštine društva B. d.d., Z., V. 116, OIB: od dana 24. travnja 2018. godine:

a) Ad2. ODLUKA o izboru članova Nadzornog odbora Društva

"

Članak 1.

Za članove Nadzornog odbora društva B. d.d. biraju se:

1. K. S. iz Z., B. 118, OIB: , po

zanimanju stariji izvršni direktor,

2. A. R.. iz Đ., A. S.. 5, OIB:, po zanimanju poduzetnik,

3. L. B.. iz V., V. J. G. 23, OIB:, po zanimanju predsjednik Hrvatske gospodarske komore.

Članak 2.

Mandat članova Nadzornog odbora Društva iz članka 1. ove Odluke traje 4 (četiri) godine, a počinje teći nakon zaključenja ove Glavne skupštine Društva na kojoj su članovi Nadzornog odbora Društva izabrani, ali ne prije nego što izabrani član Nadzornog odbora Društva prihvati izbor.

2 P-253/2021. 2

Članak 3.

Za ono što nije regulirano ovom odlukom, na odgovarajući način će se primjenjivati odredbe važećih zakona i Statuta Društva.

Članak 4.

Ova odluka stupa na snagu danom njezina donošenja.

Članak 5.

Zadužuje se uprava Društva da poduzme sve radnje vezane za upis ove odluke u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu."

b) Ad.3. ODLUKA o izmjenama i dopunama Statuta Društva

"

Članak 1.

Usvajaju se izmjene i dopune Statuta Društva kako slijedi:

Članak 2.

Članak 3. Statuta Društva ("Sjedište") mijenja se i sada glasi:

"3.1. Sjedište Društva je u Z..

3.2. Uprava Društva je ovlaštena promijenit sjedište Društva.

3.3. Uprava Društva je ovlaštena odrediti i promijeniti poslovnu adresu Društva u sjedištu Društva."

Članak 3.

Članak 6. Statuta Društva ("Objavljivanje") mijenja se i sada glasi:

"6.1. Podaci i priopćenja Društva određeni zakonom i Statutom Društva objavljuju se na internetskoj stranici trgovačkog suda na kojoj se nalazi sudski registar."

Članak 4.

Članak 10. Statuta Društva ("Isprave o dionicama") mijenja se i sada glasi:

"10.1. Prema Društvu dioničar je e onaj tko je evidentiran kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d., kao imatelj dionica Društva.

10.2. Promjena vlasništva na dionicama Društva evidentira se unosom u elektroničke zapise informacijskog sustava Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d.

10.3. Prijenos dionica Društva je slobodan i ne podliježe ograničenjima organa Društva."

Članak 5.

Članak 13. ("Broj, izbor i opoziv uprave") Statuta Društva mijenja se i sada glasi: "Broj, imenovanje i opoziv uprave

13.1. Uprava Društva sastoji se od 1 (jednog) do 3 (tri) člana.

13.2. Točan broj članova uprave Društva određuje nadzorni odbor Društva svojom odlikom o imenovanu članova uprave Društva. Ako se uprava Društva sastoji od više članova, nadzorni odbor Društva mora jednog od njih imenovati za predsjednika."

2 P-253/2021. 3

13.3. Upravu Društva imenuje i opoziva nadzorni odbor Društva koji s članovima uprave Društva sklapa, mijenja i raskida ugovore o radu, odnosno druge ugovore o međusobnim pravima i obvezama.

13.4. Mandat članova uprave traje najduže 5 (pet) godina uz mogućnost ponovnog imenovanja Nadzornog odbora Društva može odlučiti da mandat članova uprave Društva traje kraće od 5 (pet) godina."

Članak 6.

Članak 14. ("Vođenje poslova") stavak 2. Statuta Društva mijenja se i sada glasi:

"14.2. Članovi uprave Društva poslove vode zajedno. U slučaju da se o pojedinom pitanju ne može postići suglasnost svih članova uprave Društva, smatrat će se da je donesena odluka za koju je glasovala većina od ukupnog broja članova uprave Društva. Ako su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika uprave Društva."

Članak 7.

Članak 15. Statut Društva ("Zastupanje društva") mijenja se i sada glasi:

"15.1. Ako se uprava Društva sastoji od jednog člana, on zastupa Društvo samostalno i pojedinačno.

15.2. Ako se uprava Društva sastoji od više članova, svaki član uprave Društva zastupa Društvo skupno s još jednim članom uprave Društva ili s predsjednikom uprave Društva.

Nadzorni odbor Društva može donijeti odluku o tome da su za zastupanje Društva ovlašteni pojedini članovi uprave Društva sami ili zajedno s prokuristom Društva.

15.3. Društvo može dati prokuru. Prokuru daje uprava Društva."

Članak 8.

Članak 17. ("Broj i svojstvo članova nadzornog odbora") stavak 2. Statuta Društva mijenja se i sada glasi:

"17.2. Članom nadzornog odbora Društva ne može biti osoba u pogledu koje postoje zakonom propisani razlozi zbog kojih ne može biti članom nadzornog odbora Društva."

Članak 9.

Članak 18. ("Izbor, imenovanje i mandat članova nadzornog odbora") stavak 1. Statuta Društva mijenja se i sada glasi:

"18.1. Članove nadzornog odbora Društva bira glavna skupština Društva."

Članak 18. ("Izbor, imenovanje i mandat članova nadzornog odbora") stavak 3. Statuta Društva mijenja se i sada glasi:

"18.3. Mandat izabranih i imenovanog člana nadzornog odbora Društva traje najduže 4 (četiri) godine uz mogućnost ponovnog izbora, odnosno imenovanja. Glavna skupština Društva može odlučiti da mandat izabranih članova nadzornog odbora Društva traje i kraće od 4 (četiri) godine."

Članak 10.

2 P-253/2021. 4

Članak 19. ("Konstituiranje Nadzornog odbora") stavak 1. Statuta Društva mijenja se i sada glasi:

"19.1. Konstituirajući sjednicu nadzornog odbora Društva saziva i njome rukovodi do izbora predsjednika nadzornog odbora Društva, član nadzornog odbora Društva koji je najstariji po godinama."

Članak 11.

Članak 20. ("Nadležnost nadzornog odbora") stavak 2. Statuta Društva mijenja se i sada glasi:

"20.2. Nadzorni odbor Društva daje suglasnost u pogledu sljedećih odluka, odnosno akata uprave Društva:

1. sklapanja pravnih poslova čija vrijednost premašuje 15% (petnaest posto) temeljenog kapitala Društva,

2. u drugim slučajevima propisanima zakonima ili ovim statutom."

Članak 12.

Članak 21. ("odlučivanje u nadzornom odboru") Statuta Društva mijenja se i sada glasi:

"21.1. Nadzorni odbor Društva radi i donosi odluke, u pravilu, na sjednicama, a može odlučivati ako na sjednici sudjeluje većina članova nadzornog odbora Društva."

21.2. Sjednice nadzornog odbora Društva saziva i vodi predsjednik nadzornog odbora Društva, odnosno - u slučaju njegove spriječenosti – njegov zamjenik, odnosno – u slučaju njegove spriječenosti – član nadzornog odbora Društva koji je najstariji po godinama.

21.3. Član nadzornog odbora Društva koji vodi sjednicu sukladno stavku 2. ovog članka napose: utvrđuje dnevni red, mjesto i vrijeme održavanja sjednica nadzornog odbora Društva, odlučuje o otkazivanju već sazvane sjednice, određuje zapisničara, odlučuje o prisutnosti uprave Društva te izvjestitelja i savjetnika za pojedina pitanja na dnevnom redu, odlučuje o redoslijedu razmatranja točaka na dnevnom redu, uprava raspravom te odlučuje o načinu i redoslijedu glasovanja o podnesenim prijedlozima odluka, kao i o drugim pitanjima kada je to određeno zakonom, ovim statutom ili poslovnikom o radu nadzornog odbora Društva.

21.4. Svaki član nadzornog odbora ima jedan glas. Nadzorni odbor Društva donosi odluke većinom od danih glasova.

21.5. Odsutni članovi nadzornog odbora Društva mogu sudjelovati u donošenju odluka koje se donose na sjednici tako sa svoj glas dadu pisanim putem. Glas se pisanim putem može dati drugog člana nadzornog odbora Društva. U radu sjednice nadzornog odbora Društva umjesto spriječenog člana može sudjelovati osoba koja nije član nadzornog odbora Društva ako od spriječenog člana za to dobije pomoć.

21.6. Odluka nadzornog odbora Društva može se donijeti i bez održavanja sjednice, tako da se glas dade e-mailom, pismom, telefonom, telegramom, telefaksom i korištenjem drugih za to podobnih tehničkih sredstava, ako se tome ne usprotivi nijedan član nadzornog odbora Društva. Odluke donesene na ovakav način moraju se izraditi u pisanom obliku i potvrditi na prvoj slijedećoj sjednici nadzornog odbora Društva."

Članak 13.

2 P-253/2021. 5

Članak 23. Statuta Društva ("Nagrada za rad članovima nadzornog odbora") mijenja se i sada glasi:

"23.1. Članovima nadzornog odbora Društva može se za njihov rad platiti naknada koja mora biti primjerena poslovima koje obavlja član nadzornog odbora Društva i stanju Društva.

Naknadu može odrediti glavna skupština Društva."

Članak 14.

Članak 24. Statuta Društva ("Sazivanje skupštine") mijenja se i sada glasi:

"24.1. Redovita glavna skupština Društva održava se najmanje jednom na godinu, tijekom prvih osam mjeseci poslovne godine. Izvanredna glavna skupština Društva održava se uvijek kad to zahtijevaju interesi Društva.

24.2. Glavnu skupštinu Društva u pravilu saziva uprava Društva, time se ne dira u pravo nadzornog odbora Društva i ostalih osoba koje su po zakonu i Statutu Društva ovlaštene sazivati glavnu skupštinu Društva.

24.3. Poziv za glavnu skupštinu Društva objavljuje se na internet stranici trgovačkog suda na kojoj se nalazi sudski registar.

24.4. Glavna skupština Društva održava se u sjedištu Društva, na mjestu koje odredi njezin sazivatelj. Glavna skupština Društva može se održati i izvan sjedišta Društva."

Članak 15.

Članak 26. ("Pravo glasa") stavak 3. Statuta Društva se briše.

Članak 16.

Članak 27. Statuta Društva ("Predsjednik glavne skupštine") mijenja se i sada glasi:

"27.1. Glavnoj skupštini Društva predsjeda osoba koju nadzorni odbor Društva odredi kao predsjednika glavne skupštine Društva ili osoba koju nadzorni odbor Društva odredi kao zamjenika predsjednika glavne skupštine Društva. U slučaju njihove spriječenosti, glavnoj skupštini predsjeda predsjednik nadzornog odbora Društva ili druga osoba koju on na to ovlasti posebnom pisanom pomoći ili izjavom na zapisnik predmetne glavne skupštine Društva.

27.2. Predsjednik glavne skupštine Društva predsjeda glavnoj skupštini Društva, rukovodi njezinim radom te potpisuje odluke glavne skupštine Društva."

Članak 17.

Članak 28. Statuta Društva ("Kvorum") mijenja se i sada glasi:

"28.1. Glavna skupštinu Društva može donositi valjane odluke ako u njezinom radu sudjeluju dioničari Društva ili njihovi punomoćnici koji zajedno imaju dionice Društva čija nominalna vrijednost premašuje 50% (pedeset posto) nominalnog iznosa temeljenog kapitala Društva u vrijeme održavanja glavne skupštine Društva, ako zakonom ili ovim statutom za pojedine slučajeve nije predviđeno drugačije.

28.2. Postojanje kvoruma utvrđuje predsjednik glavne skupštine Društva prije početka njezinog rada.

28.3. Ako na glavnoj skupštini Društva ne bude kvoruma koji je određen stavkom 1. ovog članka, naredna glavna skupština Društva, s istim dnevnim redom, održati 2 P-253/2021. 6

će se na dan koji pri sazivanju glavne skupštine Društva utvrdi sazivatelj. Naredna glavna skupština Društva može valjano odlučivati bez obzira na broj dioničara Društva koji su na njoj zastupljeni."

Članak 18.

Člankom 34. Statuta Društva ("Upotreba dobiti") mijenja se i sada glasi:

"34.1. Neto dobit ostvarenu u poslovnoj godini Društvo je dužno najprije uporabiti za namjene redom kako su navedene:

1.za pokriće gubitka prenesenog iz ranijih godina,

2.za unos u zakonske rezerve,

3.za unos u rezerve za vlastite dionice, ako ih je Društvo steklo ili ih namjerava steći,

4.za unos statutarne rezerve, ako ih Društvo ima.

34.2. Glavna skupština Društva može odlučiti da se odbit uporabi za podjelu dioničarima Društva i za druge namjene (primjerice, za isplate zaposlenicima Društva te članovima uprave ili nadzornog odbora Društva).

34.3. Dioničari Društva imaju pravo da im se podjeli dobit osim ako je odlukom glavne skupštine Društva u skladu sa zakonom ili ovim statutom određeno da se dobit uporabi za namjene iz stavka 1. i 2. ovog članka ili da se ne dijeli dioničarima Društva (prenesena dobit)."

Članak 19.

Članak 35. Statuta Društva ("Plaćanje predujma dividende iz dijela neto dobiti") mijenja se i sada glasi:

"35.1. Uprava Društva je ovlaštena po proteku poslovne godine iz predvidivog dijela neto dobiti isplatiti dioničarima predujam na ime dividende, samo ako privremeni račun dobiti i gubitka za proteklu poslovnu godinu pokazuje dobit."

Članak 20.

Članak 36. Statuta Društva ("IX. Poslovna tajna") stavak 4. mijenja se i sada glasi: "36.4. Uprava Društva donosi opći akt o poslovnoj tajni, kojom određuje naročito koji se podaci imaju smatrati poslovnom tajnom, način zaštite poslovne tajne i druge okolnosti bitne za zaštitu tajnosti podataka u Društvu."

Članak 21.

Sve ostale odredbe Statuta Društva ostaju nepromijenjene i na snazi.

Članak 22.

Ova odluka stupa na snagu i primjenjuje se danom upisa u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu.

Članak 23.

Ovlašćuje se nadzorni odbor Društva da utvrdi pročišćeni tekst Statuta Društva u skladu s ovom odlukom.

Članak 24.

2 P-253/2021. 7

Zadužuje se uprava Društva da poduzme sve radnje vezane za upis ove odluke u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu."

c) ODLUKA o nagradi za rad predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Nadzornog odbora Društva

Članak 1.

Na temelju članka 269. Zakona o trgovačkim društvima, za svoj rad u Nadzornom odboru Društva Predsjednik Nadzornog odbora Društva će biti nagrađen neto iznosom od 6.000,00 (šest tisuća) kuna mjesečno, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Društva neto iznosom od 5.000,00 (pet tisuća) kuna mjesečno, a članovi Nadzornog odbora Društva neto iznosom od 4.000,00 (četiri tisuća) kuna mjesečno.

Članak 2.

Ova odluka stupa na snagu i primjenjuje se s mjesecom koji slijedi nakon mjeseca u kojem je u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu upisana Odluka Glavne skupštine Društva o izmjenama i dopunama Statuta Društva od 24. travnja 2018., a kojom je izmijenjen i dopunjen članak 23. Statuta Društva."

II Tuženik B. d.d., Z., V. 116, OIB je dužan tužitelju naknaditi troškove ovog postupka, u roku od osam dana.„

II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 550.000,00 kn, sve u roku osam dana.

III Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška u iznosu od 1.250,00 kn, kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužitelji ( I. H.. i M. V.) su u ovoj pravnoj stvari podnijeli tužbu dana 15. svibnja 2018. godine poslovni broj P-1269/2018 te je prvostupanjski sud donio presudu dana 19.prosinca 2018. godine koja je ukinuta odlukom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1283/2019 dana 28. prosinca 2020. godine te je predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje i predmet je dobio novi poslovni broj P-253/2021.

2.U uputi odluke poslovnog broja Pž-1283/2019 Visoki trgovački sud Republike Hrvatske navodi da će prvostupanjski sud vratit drugotužitelju Marku Vlatkoviću tužbu na ispravak na način da postavi jasan i određen tužbeni zahtjev, pozvati ga da iznese konkretne činjenične tvrdnje o učinjenim povredama, a u odnosu na razloge pobijanja potrebno je navesti i zbog čega je pojedina povreda protivna zakonu ili statutu društva.

3.Prvostupanjski sud je rješenjem od 16.02.2021. godine naložio tužitelju da u roku od osam dana od dana primitka rješenja ispravi i dopuni svoju tužbu sve sukladno uputi iz drugostupanjske odluke i članku 109. Zakona o parničnom postupku, što je drugotužitelj M. V.. i učinio podneskom od 06.04.2021.

godine. Dana 12.srpnja 2021. godine ovaj sud je donio rješenje kojim se utvrđuje da je u ovoj pravnoj stvari tužba povučena u odnosu na prvotužitelja I. H..

2 P-253/2021. 8

4.U ispravljenoj tužbi tužitelj M. V. navodi, kako je dioničar trgovačkog društva B. d.d., Zagreb, Vlaška 116, OIB: 36749512860.

5.Dana 24. travnja 2018. godine održana je Glavna skupština tuženika, u daljnjem tekstu Skupština, koju je dana 07. ožujka 2018. godine sazvala Uprava tuženika, objavom oglasa u Narodnim novinama, broj 24, dana 09. ožujka 2018. godine, u daljnjem tekstu Oglas. Na Skupštini, navedenoj u t.II. ove tužbe, su donesene slijedeće odluke: 1) Odluka o izboru članova Nadzornog odbora Društva; 2) Odluka o izmjenama i dopunama Statuta Društva; 3) Odluka o nagradi za rad predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Nadzornog odbora Društva.

6.Tužitelj prvenstveno ističe kako je Odluka navedena u t.III. ove tužbe ništetna budući da ista nije sazvana sukladno odredbi čl. 277. Zakona o trgovačkim društvima, a u svezi s odredbom čl. 280. istog Zakona, jer ista nije objavljena sukladno Statutu tuženika, i to u skladu s odredbom čl. 24. Statuta tuženika, obzirom tuženik istu odluku nije objavio u jednim dnevnim novinama.

7.Nadalje, iz zapisnika predmetne glavne skupštine proizlazi nedvojben zaključak da su na istoj skupštini glasovali dioničari, suprotno odredbi čl. 445. st. 5. ZTD-a.

8.Tužitelj nadalje ističe kako je Odluka navedena u t.III. ove tužbe ništetna, a podredno pobojna, budući je glavni dioničar na glavnoj skupštini postigao korist za sebe kao i za društvo, a na štetu tuženika i malih dioničara tuženika, dakle, i ovdje tužitelj, pobijanim Odluka iz t.III. ove tužbe, a sve u smislu odredbe čl. 360. st. 2. i 4. ZTD-a. Osim navedenog, u zapisnik sa predmetne skupštine nije dosljedno unesen tijek iste skupštine.

9.Isto tako tužitelj ističe da o točkama dnevnog reda nije mogao glasovati dioničar M. d.o.o. u smislu odredbe čl. 445. st. 5. ZTD-a. Naime, iz odluka donesenih na skupštini razvidno je da je o odluci za imenovanje članova nadzornog odbora tuženika o svojem imenovanju glasovao sam član A. R.. Dakle, donosio je odluku o izmjeni statuta o visini naknade za članstvo u nadzornom odboru, a koja mogućnost je izričito isključena odredbom čl. 445. st. 5. ZTD-a. Isto tako, visina naknade za članstvo u nadzornom odboru tuženika utvrđena je u neto iznosu, a suprotno zakonu. Osim toga, ista je donesena suprotno odredbi i to odredbi čl. 261. ZTD-a, o čemu je stav zauzela sudska praksa.

10.Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako Tužitelj u ovom trenutku nije dioničar Tuženika, Naime, rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu broj Tt- 21/16186-2 od 07.04.2021. u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu upisana je odluka o prijenosu dionica manjinskih dioničara Tuženika. Nadalje, prijenos dionica manijskih dioničara izvršen je i pri Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. (dalje u tekstu: SKDD) čime je kao jedini dioničar upisano društvo M. G. - L. društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju sredstava za čišćenje, higijenskih i kemijskih proizvoda, iz Z., R. c. 173r, MBS:, OIB:. Dakle, Tužitelj pa ni ranije

naznačeni prvotužitelj I. H. nisu više dioničari Tuženika. Dodatno, prigovara se i nedostatku procesne legitimacije tužitelja M. V., s obzirom da isti nije bio prijavljen i nije sudjelovao niti izrazio protivljenje predloženim odlukama Glavne skupštine. Slijedom istoga, M. V. nije ovlašten na pobijanje skupštinskih odluka u skladu s člankom 362. točka 1. ZTD-a.

11.U odnosu na navode tužitelja za dnevne novine ističe se da je tuženik već u odgovoru na tužbu dostavio preslik oglasa objavljenog u Večernjem listu dana 12.03.2018.Radi izbjegavanja bilo kakve eventualne sumnje, u prilogu se 2 P-253/2021. 9

dostavljaju fotografije izvornika V. lista s oglasom koji je u istome objavljen.

12.Tuženik dodatno napominje kako A. R. nije dioničar tuženika

(društva B. d.d.) niti je ikad bio dioničar tuženika ili punomoćnik drugih dioničara te nikada nije ni glasovao na glavnim skupštinama tuženika, bilo kao punomoćnik drugih dioničara bilo kao dioničar. U skladu s navedenim A. R. nije ni na konkretnoj glavnoj skupštini prijavljen kao dioničar niti je sudjelovao u radu glavne skupštine bilo kao dioničar ili punomoćnik dioničara pa tako nije ni glasovao o svom imenovanju za člana nadzornog odbora. Navedeno se može provjeriti uvidom u izvješće o temeljnom kapitalu zastupljenom na predmetnoj glavnoj skupštini iz kojeg je razvidno da A. R. nije sudjelovao na glavnoj skupštini u svojstvu dioničara ili punomoćnika dioničara.

13.U odnosu na navod da je „visina naknade za članstvo u nadzornom odboru tuženika utvrđena u neto iznosu, a suprotno zakonu“ tuženik odgovara da zakonom nije propisano treba li se naknada definirati u neto ili bruto iznosu, već se jedino u čl. 269. navodi da se članovima nadzornog odbora može za njihov rad platiti naknada koja se može odrediti i sudjelovanjem člana odbora u dobiti društva, da se određuje statutom a može ju odobriti i glavna skupština društva te da mora biti primjerena poslovima koje obavlja član odbora i stanju društva. Stoga tuženik smatra kako je potpuno zakonita odluka o visini naknade, a na koje je isplate, sukladno primjenjivim propisima i okolnostima svake pojedine isplate, isplatitelj dužan obračunati nužna davanja.

14.Tuženik ističe da je pobijanom odlukom izmijenjena odredba Statuta o nagradi članovima nadzornog odbora na način da nakon izmjene ista glasi: „Članovima nadzornog odbora Društva može se za njihov rad platiti naknada koja mora biti primjerena poslovima koje obavlja član nadzornog odbora Društva i stanju Društva. Naknadu može odobriti glavna skupština Društva.“ Tuženik navodi da iz teksta odluke jasno proizlazi usklađenost s čl. 269 ZTD-a, a s obzirom da je za samu izmjenu Statuta potrebna kvalificirana većina tj. 3/4 zastupljenih glasova na skupštini, imajući u vidu da je citirana odluka usvojena s 99% glasova, jasno je da je donesena i u zakonom propisanom postupku.

15.U odnosu na navode tužitelja za sklopljenu predstečajnu nagodbu ističe da čl. 355 st. 3 ZTD-a propisuje se da je odluka glavne skupštine ništetna ako nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa.

16.Naknada za rad članova nadzornog odbora jest potpuno u skladu s biti društva jer je riječ o legitimnom organu društva tuženika i legitimnoj isplati članovima tog organa za legitiman angažman, a sama visina naknade, je i ispod prosjeka u odnosu na usporediva društva. Jasno je, stoga, da niti interesi vjerovnika, a niti javni interes nije bio povrijeđen. Kao dokaz navedenome u prilog govori i činjenica da su sve obveze iz predstečajne nagodbe u cijelosti podmirene u prosincu 2019. godine što je još jedan dokaz da određivanje predmetne naknade nije ni na koji način utjecalo na to da društvo tuženika uredno podmiri svoja javna davanja te dugove spram vjerovnika.

17.Sud je izvršio u uvid u dokumentaciju sadržanu u spisu.

18.Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku - 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013.,

2 P-253/2021. 10

28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19 – dalje: ZPP), ovaj sud je zaključio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

19.Najprije valja istaknuti kako je sud ocjenjivao osnovanost tužbenog zahtjeva isključivo prema ispravljenoj tužbi tužitelja od 08.04.2021. godine.

20.Tužitelj M. V. je u ponovljenom postupku opet postavio

eventualni kumulativni zahtjev u smislu odredbe članka 188. ZPP-a zahtijevajući da se najprije odluči o tužbenom zahtjevu za utvrđenje ništetnosti predmetnih odluka glavne skupštine, a ako sud ne usvoji taj zahtjev, traži da se odluči o zahtjevu za poništenje predmetnih odluka. U odnosu na takav tužbeni zahtjev sud ističe kako ništetne odluke glavne skupštine dioničkog društva su one koje ne proizvode pravne učinke, tj. koje imaju takvih nedostataka zbog kojih se smatra da nisu ni donesene, a pobojne odluke glavne skupštine dioničkog društva su one koje su donesene protivno zakonu ili statutu (čl. 360. ZTD-a). Takva odluka nije, međutim, ništetna po samom zakonu. Ona ostaje valjana ako je izostala tužba za pobijanje, odnosno ako sud u povodu takve tužbe nije presudom utvrdio ništetnost odluke. U smislu odredaba čl. 355. do 366. ZTD-a, u postupcima za utvrđenje ništetnosti i postupcima za pobijanje, tužbeni zahtjev glasi istovjetno: na utvrđenje odluke glavne skupštine ništetnom. Prema odredbama ZTD-a ne postoji razlika u sadržaju samog tužbenog zahtjeva kod tužbe za utvrđenje ništetnosti i tužbe za pobijanje, a time niti u sadržaju izreke presude. Naime, ako nađe tužbeni zahtjev osnovanim, sud donosi istu vrstu presude – deklaratornu presudu kojom utvrđuje da je odluka glavne skupštine ništetna - u slučaju kad je odluka ništetna i u slučaju kad je odluka pobojna. Stoga je sud u konkretnom slučaju odlučivao o tužbenom zahtjevu na utvrđenje ništetnosti iz razloga ništetnosti i iz razloga pobojnosti te tužitelj nije trebao postavljati posebni tužbeni zahtjev radi poništenja.

21.Predmet spora je utvrđenje ništetnosti odluka glavne skupštine dioničkog društva tuženika održane dana 24.04.2018. godine, temeljem članka 355. stavak 1. u svezi s člankom 277. stavak 6. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12. i 68/13, dalje: ZTD), a u svezi članka 280. ZTD-a. Navodi kako glavna skupština nije sazvana u skladu sa člankom 277. ZTD-a jer nije objavljena u skladu sa člankom 24. st. 3. Statuta društva, jer tuženik nije navedenu odluku objavio u jednim dnevnim novinama. Tužitelj ističe kako su navedene odluke ništetne i podredno ih pobija iz razloga što su iste u suprotnosti sa zakonom odnosno člankom 360. st.2. i 4. ZTD-a te kako glavni dioničar nije mogao glasovati na skupštini sukladno čl. 445. st. 5 .ZTD-a. Navodi kako je Odluka donijeta suprotno članku 261. ZTD-a.

22.Među strankama nije sporno da je tužitelj bio dioničar društva tuženika za vrijeme podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari i sporna je aktivna legitimacija tužitelja u odnosu na pobijanje navedenih odluka temeljem članka 261. ZTD-a obzirom na to da isti nije prisustvovao Glavnoj skupštini dana 24.04.2018. godine te nije svoje protivljenje izjavio na zapisnik.

23.Prema članku 357. stavku 1. ZTD-a, tužbu protiv društva kojom se traži da se utvrdi ništavost odluke glavne skupštine mogu podići dioničar, uprava ili član uprave ili nadzornog odbora. Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 363. Zakona. Prema tome, na tužbu za utvrđivanje ništavosti i učinke ništavosti odgovarajući se primjenjuju odredbe članka 363. i 364. ZTD-a. Prema odredbi članka 363. stavka 1. ZTD-a tužba se mora podići u roku od 30 dana od donošenja odluke time da rok počinje teći ovisno o tome je li dioničar bio prisutan na sjednici na kojoj je odluka bila donijeta ili nije bio prisutan. Iako tužitelj M.

V. nije bio prisutan na glavnoj skupštini kada su sporne odluke bile

2 P-253/2021. 11

donesene, on ima aktivnu legitimaciju u ovoj pravnoj stvari na utvrđenje ništetnosti iz razloga ništetnosti i pobojnosti ,ali samo kada se poziva na članak 445.st.5. ZTD-a, sve temeljem članka 360.st. 2. ZTD-a. Međutim ovaj sud smatra kako tužitelj M. V. nema aktivnu legitimacija za utvrđenje ništetnosti iz razloga pobojnosti odluka glavne skupštine i to kada se poziva na članak 261. ZTD-a iz razloga što u odnosu na pobojnost nije svatko ovlašten na pobijanje odluke glavne skupštine. Takvo je pravo strogo ograničeno odredbom čl. 362. ZTD-a te odluku može pobijati: dioničar koji je sudjelovao u radu glavne skupštine i svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik, dioničar koji nije sudjelovao u radu glavne skupštine, jer mu pogrešno nije bilo dopušteno da u tome sudjeluje, ako glavna skupština nije bila uredno sazvana ili predmet odlučivanja na glavnoj skupštini nije bio valjano objavljen, svaki dioničar u slučaju iz članka 360. stavka 2. ovoga Zakona (zbog toga što je dioničar glasovanjem na skupštini pokušao za sebe ili za nekog drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara a pobijanom odlukom se to postiže), uprava društva, svaki član uprave i nadzornog odbora ako bi provođenjem odluke učinio radnju koja je kažnjiva, nezakonita ili za koju bi morao odgovarati za štetu. Tužitelj nije bio prisutan na glavnoj skupštini te svoje protivljenje izjavio na zapisnik. Tužitelj tijekom tijekom postupka nije dokazao suprotno. Međutim, bez obzira na navedeno ističe se da u ovom postupku tužitelj nije dokazao da bi izabrani članovi Nadzornog odobra u trenutku donošenja odluke bili članovima uprave ili prokuristi drugih društava, a na tužitelju je teret dokaza o navedenom.

24.Iz zapisnika sa Glavne skupštine dioničkog društva B. d.d. od

24.04.2018. godine razvidno je da su na navedenoj glavnoj skupštini donesene odluke o izboru članova Nadzornog odbora društva, odluke o izmjenama dopunama Statuta društva, odluka o nagradi za rad predsjednika zamjenika predsjednika članove Nadzornog odbora društva. Iz zapisnika je također razvidno da je isti sastavio I. K. zamjenica javnobilježničkog prisjednika kod javnog bilježnika V. M. te da je glavnom skupštinom

predsjedavao predsjednika Nadzornog odbora D. Š. sukladno čl. 7 st.

1. Statuta društva.

25.Iz zapisnika sa glavne skupštine dioničkog društva ovdje tuženika B. d.d. od 24.04.2018. godine razvidno je kako je predsjednik glavne skupštine temeljem uvida u popis sudionika glavne skupštine konstatirao da je nazočno 6 dioničara punomoćnika dioničara koji predstavljaju ukupno 24 721 560 dionice što čini 97,31% ukupnog temeljnog kapitala društva, a što predstavlja 24.721,563 glasa.

26.U zapisniku Predsjednik glavne skupštine konstatirao je uvidom u dostavljeni popis dioničara da je ispunjen zahtjev za kvorum u skladu sa zakonom iz čl. 28. st. 1. Statuta društva, jer ovoj glavnoj skupštini prisustvuju dioničari odnosno njihovi punomoćnici na koje otpada 97,31% temeljnog kapitala društva te je time ispunjen uvjet da glavna skupština može valjano raditi i donositi obvezujuće odluke.

27.Iz zapisnika proizlazi kako je predsjednik glavne skupštine izvijestio nazočne da je odluku o sazivanju glavne skupštine donijela uprava društva dana 07.03.2018. godine uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora, utvrdio je kako je odluka o sazivanju sa svim zakonom određenim sastojcima i dnevnim redom i s prijedlogom odluka objavljena dana 9.03.2018. godine u Narodnim novinama broj 24/2018. godine , a dana 12.03.2018. godine u V. listu. Odluka o sazivanju glavne skupštine s dnevnim redom objavljena

2 P-253/2021. 12

je i na ime mrežnim stranicama društva te je ujedno priopćena javnosti u skladu sa odredbama Zakona o tržištu kapitala.

28.Uvidom u izvješće o temeljnom kapitalu zastupljenom na glavnoj skupštini B. d.d. dana 24.04.2018. godine razvidno je koji su dioničari bili na navedenoj skupštini koliko i svaki od njih zastupa glasova koliko je to postojećeg nazočnog kapitala, u zapisniku je navedeno stanje u knjizi dionica društva na dan 17.04.2018. godine. U zapisniku je istaknuto kako je temeljem prijavljenih nazočnih dioničara punomoćnika dioničara u radu glavne skupštine društva sud je 6 dioničare punomoćnika dioničara koji zastupaju ukupno 24.721.563 glasova a što čini 97,31 % temeljnog kapitala navedeno izvješće potpisana od strane komisije za evidenciju nazočnog kapitala kao i predsjednika glavne skupštine D. Š. u zapisniku sa glavne skupštine društva prileži

i dokumentacija glasovanje na istoj kao i protivljenja o prijedlozima odluka glavne skupštine.

29.U spisu su priložene i prijave punomoći za skupštinu 24.04.2018. godine.

30.Odredba članka 355. ZTD-a jasno određuje koji su to razlozi zbog kojih se može utvrditi ništetnost odluka Glavne skupštine, dakle radi se o taksativnom nabrajanju razloga za ništetnost u točkama 1-5 istog članka, pored slučajeva iz članka 300 e st. 3, čl. 313. st. 4, čl. 338. stavak 2. i 348 st. 2 ZTD-a.

31.Ništetnost odluke glavne skupštine znači da ista ima takve nedostatke da uopće ne proizvodi pravne učinke dakle, osim gore navedenih članaka postoje razlozi i oni koji su navedeni u članku 333., 359. i 360. ZTD-a. Bez obzira što se tužitelj ne poziva na sve razloge ništetnosti sud utvrđuje kako društvo tuženika nije donijelo odluke na skupštini dana 24.04.2018. godine kao što su odluka o uvjetnom povećanju kapitala društva, odluka o povećanju temeljnog kapitala iz rezervi ili kapitalne dobiti, odluka sudjelovanju novih dioničara u dobiti društva, odluka o istovremenom povećanju i smanjenju temeljnog kapitala, odluka o usvajanju godišnjih financijskih izvješća stoga ne postoje zakonom propisani razlozi ništetnosti u skladu s gore navedenim člancima (članak 300.e st. 3., čl. 313. st. 4., čl. 338. stavak 2. i čl. 348 st. 2. , čl. 333., čl. 359. i čl. 360. ZTD-a). Također nije utvrđeno da odluke donesene na skupštini tuženika dana 24.04.2018. godine nisu unesene u zapisnik na način propisan u članku 286. stavak 1., 2., 4. ZTD-a.

32.Dakle, razlozi za ništetnost mogu se stoga podijeliti na: propuste učinjene u sazivanju glavne skupštine, formalne propuste učinjene na glavnoj skupštini, materijalnopravne razloge zbog kojih bi inače bio ništetan svaki pravni posao, sudske odluke i posebni slučajevi ništetnosti.

33.Ništetne su odluke donesene na glavnoj skupštini, ako su pri njezinu sazivanju učinjene pogreške točno navedene u Zakonu : ako glavnu skupštinu nisu sazvale osobe koje su za to ovlaštene Zakonom i o tome donijele valjanu odluku (čl. 277. st. 2. i 3. ZTD-a) i ako poziv za sazivanje glavne skupštine nije objavljen u glasilu društva onako kako je to propisano Zakonom i s tamo propisanim sadržajem odnosno ako nije poslan preporučenim pismom kad su za to ispunjeni uvjeti( čl. 277. st. 3. i 6.). Učine li se pri sazivanju glavne skupštine neke druge pogreške, posljedica toga nije ništetnost nego samo pobojnost donesenih odluka. Zakon se tako ograničava samo na najteže povrede propisa o sazivanju glavne skupštine kojim se mogu posebno oštetiti dioničari. Pogreške u objavljivanju poziva za glavnu skupštinu imaju kao posljedicu ništetnost donesenih odluka ako se ne bi objavili određeni podaci ili ako bi se takvi podaci netočno 2 P-253/2021. 13

objavili. Poziv se mora objaviti u glasilu društva u svakom slučaju u Narodnim novinama Republike Hrvatske.

34.Stoga bi ništetnost došla u obzir kada se poziv kojim se saziva glavna skupština uopće ne bi objavio,a ne kada društvo nije navelo u kojem glasilu će se objaviti. Odredbe o ništetnosti ne smiju se ekstenzivno tumačiti, jer je ništetnost iznimka, a pobojnost pravilo. Dakle, u ovom postupku je utvrđeno da su pozivi za navedenu skupštinu objavljeni u Narodnim novinama broj 24/2018. godine od 9. 3. 2018. godine kao i na Zagrebačkoj burzi od 9. 3. 2018. godine i na internetskim stranicama društva kao i u V. listu od 12. 03. 2018. godine, a o svemu navedenom postoje i dokazi sadržani u spisu ( list 693.spisa) . Stoga , gore navedeni razlog ništetnosti koji navodi tužitelj nije ostvaren.

35.U odnosu na pobojnost razlog za pobijanje odluke može biti ako je ona donesena uz povredu postupka propisanog zakonom ili statutom. To obuhvaća: sazivanje i druge pripremne radnje za glavnu skupštinu, njezino održavanje, donošenje odluke i utvrđenje da je odluka donesena. Za to nije bitno je li odluka u sadržajnom pogledu protivna zakonu ili statutu ili je u skladu s njima. Da bi povreda spomenutih pravila učinjena u nekoj od tih faza postupka donošenja odluke bila razlogom za njezino pobijanje, potrebno je da je utjecala na donošenje odluke. Ako je povreda učinjena, ali nije utjecala na donošenje odluke neće za razliku od razloga ništetnosti ni kad je riječ o sadržajnoj suprotnosti odluke sa zakonom odnosno statutom kod kojih nije potrebna uzročnost između razloga za ništetnost odnosno pobojnost biti osnova za pobijanje odluke.

36.Povrede učinjene u sazivanju i pripremi glavne skupštine, osim onih za koje je propisana posljedica ništetnost odluke o kojima je već bilo riječi mogu biti razlog za pobijanje odluke donesene na tako sazvanoj i pripremljenoj glavnoj skupštini. To su primjerice sazivanje glavne skupštine od nadležnog organa koji nije valjano sastavljen ,osim ako taj nedostatak nije uklonjen upisom članova organa u sudskom registru, sazivanje glavne skupštine u mjestu gdje to nije dopušteno itd. Posljedica propusta u organizaciji i vođenju glavne skupštine može biti pobojnost na njoj donesenih odluka ako se primjerice učine pogreške u utvrđivanju identiteta osoba koje dolaze na glavnu skupštinu i utvrđenju je li to one koje imaju pravno na njoj sudjelovati, neopravdano proširivanje točaka dnevnog reda itd.

37.U svim tim slučajevima valja utvrditi da postoji relevantnost pa prema tome i pobojnost odluke ako postoji utjecaj učinjene povrede na donošenje odluke. Relevantnost bi otpala i povreda ne bi bila razlogom za pobijanje odluke samo onda kad bi se dokazalo da učinjena povreda prema okolnostima slučaja nije mogla utjecati na sudjelovanje u glavnoj skupštini ili da je sprječavanje sudjelovanja na glavnoj skupštini bilo bez utjecaja na donošenje odluke. Primjerice neki manjinski dioničar ionako ne dolazi na glavnu skupštinu.

38.Člankom 285. ZTD-a propisano je kako se na glavnoj skupštini mora sastaviti popis svih prisutnih i zastupanih dioničara te njihovih zastupnika uz navođenje imena, prezimena i prebivališta kao i kod dionica s nominalnim iznosom tog iznosa za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broja zastupljenih dionica i uz navođenje njezina roda.Za izradu popisa odgovoran je predsjednik glavne skupštine. Zakon određuje da ga potpisuje predsjednik glavne skupštine. Ne može se očekivati da ga on i sastavlja, popis se sastavlja na glavnoj skupštini, ali ne i na njoj izrađuje. Smisao je odredbe da se popisom obuhvate osobe koje su na glavnoj skupštini. Popis važi tek kada ga potpiše predsjednik glavne skupštine koji to čini na glavnoj skupštini pa u pravnom smislu treba smatrati da je popis tada i sastavljen, a stvarno će ga sastaviti osobe koje pomažu 2 P-253/2021. 14

pri organizaciji. Dakle nakon što utvrde nazočnost dioničara odnosno njihovih zastupnika pomoćne osobe koje su za to zadužene sastavljaju popis i podnose ga predsjedniku na potpis. Svojim potpisom predsjednik potvrđuje da su popis sastavile osobe kojim je bilo povjereno da to učine i da je to učinjeno uz primjerenu kontrolu obavljenog posla. Javni bilježnik navodi u zapisniku popis dioničara. Njegova se odgovornost svodi na ono za što odgovara i predsjednik glavne skupštine tj. da upozori na vidljive nedostatke popisa. Predsjednik ne mora potpisati popis dioničara na početku glavne skupštine nego to može učiniti i kasnije odnosno može potvrditi promjene stanja sudionika do kojih dođe u tijeku rada glavne skupštine. Popis se sastavlja na temelju predočenih isprava o dionicama te se u popisu mora za nazočne dioničare odnosno zastupnike navesti njihovo ime, prezime prebivalište, za pravne osobe tvrtka, nominalni iznos dionica ili broj dionica, njihov rod itd.

39.Popis se mora staviti na uvid sudionicima glavne skupštine koji imaju pravo u njoj sudjelovati što znači svima koji se navode u popisu dioničara odnosno njihovim zastupnicima prije prvog glasovanja. Posljedica propusta i pogrešaka u izradi popisa sudionika glavne skupštine može biti pobojnost odluke skupštine, ako se ta odluka temeljila na takvom propustu. Potrebna je uzročna veza između propusta i donošenju odluka. Društvo se može braniti dokazivanjem da bi i bez počinjene pogreške odnosno propusta bila donesena odluka.

40.Dakle sud smatra kako u ovom slučaju obzirom na gore navedena utvrđenja u odnosu na navedeni popis koji je sadržan u ovom spisu i sastavni je dio Zapisnika sa Glavne skupštine društva tuženika, nije bilo propusta i pogrešaka pri njegovoj izradi, jer su u istom navedeni dioničari koji su bili prisutni na skupštini, broj dionica koji im pripada kao i zastupljenost u temeljnom kapitalu društva. Isto tako navedeni popis je potpisan od strane predsjednika Glavne skupštine i javni bilježnik ga je naveo u zapisniku. Isto tako u ovom slučaju ne postoji niti uzročna veza između propusta i donošenju odluka obzirom na to da u slučaju i da se radi o određenim pogreškama odluke bi bile donesene na navedenoj skupštini obzirom na zastupljenost ukupnog temeljnog kapitala na istoj (97,31%).

41.Tužitelj također navodi da je glavni dioničar na glavnoj skupštini postigao korist za sebe, a na štetu društva, ali prema popisu dioničara koji prileži zapisniku u konkretnom slučaju glavnog dioničara nema. ZTD definira glavnog dioničara kao dioničara koji drži dionice koje se odnose na najmanje 95% temeljnog kapitala društva što ovdje nije slučaj. Isto tako na tužiteljima je bio teret dokaza da dokažu da su navedene odluke donesene na štetu tuženika. Iz isprava dostavljenih u spis, prije svega uvidom u spise ovog suda. U odnosu na navode tužitelja za valjanost valjanost predstečajnog postupka, sud ističe kako navedeno nije predmet ovog postupka. Isto tako ovaj sud je izvršio uvid u predmete poslovnog broja P-751/20, 1136/20 te utvrdio kako isti nisu relevantni za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

42.U odnosu na navode tužitelja kako su dioničari glasali suprotno odredbama ZTD-a. Sud je utvrdio kako dioničari prisutni na glavnoj skupštini su glasali sukladno Statutu i odredbama ZTD-a. Valja istaknuti kako su sve odluke donesene sa 99, 99 % glasova prisutnih na glavnoj skupštini. Prema zapisniku, u kojeg je sud izvršio uvid, dioničari su glasali sukladno odredbama 289., 290., 291. ZTD-a. Tako je Statutom određeno da je za donošenje odluka potrebna određena zastupljenost dioničara na glavnoj skupštini te je sud utvrdio da je na glavnoj skupštini bilo prisutno 97,31% od ukupnog temeljnog kapitala. Iz dostavljenog Zapisnika s glavne skupštine proizlazi da su u cijelosti dioničari imali pravo glasa 2 P-253/2021. 15

sukladno odredbi čl. 291. ZTD-a te da im isto nije bilo uskraćeno i da su pobijane odluke donesene većinom, koja je određena Statutom (3/4 većina prisutnih). U skladu s navedenim iz dokumentacije sadržane u spisu ne proizlazi da bi A. R. sudjelovao na glavnoj skupštini u svojstvu dioničara ili punomoćnika dioničara odnosno da bi glasovao o svom imenovanju za člana nadzornog odbora.

43.U odnosu na navod tužitelja za visinu naknade za članstvo u nadzornom odboru tuženika ističe se da zakonom nije propisano treba li se naknada definirati u neto ili bruto iznosu.

44.Slijedom svega navedenog ovaj sud je tužbeni zahtjev u cijelosti ocijenio neosnovanim obzirom na to da nisu ispunjene pretpostavke za ništetnost kao niti pobojnost navedenih odluka te je odlučio kao točki I izreke ove presude.

45.Odluka suda o zahtjevima stranaka za naknadu troška parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 156. ZPP-a, i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 142/12; 118/14,107/15 dalje: OT), uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora i činjenicu da je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu.

46.Tuženiku koji je u cijelosti uspio u sporu je u trošak parničnog postupka priznat kao potreban trošak: zastupanja na ročištu dana 13. rujna 2018. godine po Tbr. 9/1 OT-a u iznosu od 40.000,00 kn, trošak zastupanja na ročištu dana 7. studenog 2018.g. po Tbr. 9/1 OT-a u iznosu od 40.000,00 kn, trošak sastava odgovora na tužbu Tbr. 8/1 OT-a u iznosu od 40.000,00 kn, trošak sastava podneska od 21. rujna 2018. godine Tbr. 8/1 OT-a u iznosu od 40.000,00 kn, sastav odgovora na žalbu u iznosu od 40.000,00 kn Tbr. 8/1 OT- a, sastav obrazloženog podneska od 13.05.2021. godine u iznosu od 40.000,00 kn Tbr. 8/1 OT-a, sastav odgovora na žalbu od 09.07.2021. godine u iznosu od 40.000,00 kn Tbr. 10/4 OT-a, sastav odgovora na žalbu od 09.07.2021. godine u iznosu od 40.000,00 kn Tbr. 10/4 OT-a, zastupanje na ročištu dana 17.02.2022. godine u iznosu od 40.000,00 kn Tbr. 9/1 OT-a, zastupanje na ročištu dana 10.03.2022. godine u iznosu od 40.000,00 kn Tbr. 9/1 OT-a, zastupanje na ročištu dana 04.04.2022. godine u iznosu od 40.000,00 kn Tbr. 9/1 OT-a, sastav obrazloženog podneska od 17.03. 2022. godine u iznosu od 40.000,00 kn Tbr. 8/1 OT-a što sa porezom na dodanu vrijednost po stopi od 25 % što ukupno iznosi 550.000,00 kn, slijedom čega je o tom tuženikovom zahtjevu odlučeno kao u točki II izreke presude.

47.Tuženik nema pravo na naknadu troška za pristup na ročište za objavu presude dana kao i dana 05.05. 2022. godine u ukupnom iznosu od 1.000,00 kn, jer taj trošak nije potreban za vođenje konkretne parnice, s obzirom da se u slučaju nedolaska uredno pozvane stranke na navedeno ročište, presuda objavljuje na e-oglasnoj ploči suda tako da stranka ima mogućnost biti upoznata sa sadržajem presude od prvog dana od kada joj teče rok za eventualno podnošenje žalbe protiv objavljene presude što ukupno sa PDV-om od 25% iznosi 1.250,00 kn te je odlučeno kao u točki III izreke presude.

U Zagrebu 05. svibnja 2022. godine

SUDAC:

Beatrix Crnogorac

v.r.

2 P-253/2021. 16

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Dna:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku

3. Kalendar 30 dana – pisarnica