Psp-74/21

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. Vojarna Sv. Križ, Dračevac,

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Ljiljani Mustapić, u pravnoj stvari tužitelja ad.1. A. Č. iz S., OIB:…,ad.2. M. P., S., OIB:…, ad.3. S. N. pok. P. iz S.,OIB:…, svi zastupani po punomoćniku I. S.,odvjetnik u odvjetničkom društvu M., S.&p. d.o.o,protiv tuženika B. M.-V. iz D., OIB:…,zastupana po punomoćniku S. Đ. L. odvjetnici u S., radismetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 15. ožujka 2022. god., u presudom donesenom i objavljenom dana 5. svibnja 2022.godine,

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi :

" Time što je dana 15.06.2015.g. tužena B. V. M. iz

D., OIB:… na nekretninama označenim kao čest. zem.8193/6 ZU 7160 K.O. S., u naravi "vrt" i čest. zem.8193/34 ZU 7160 K.O.S., osobno i po njoj ovlaštenim osobama, posjekla stabla i to 3 limuna, 1mandarinu, 1 smokvu, 5 javora i 5 loza, te što je dana 02.07.2015.g. angažirala zaštitarsku službu koja je tužiteljima zapriječila pristup, te je osobno i po njoj ovlaštenim osobama započela s montiranjem željezne ograde i postavljanjem betonskih temelja na predmetnim nekretninama, ista je zasmetala tužitelje u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu označenih nekretnina, pa je dužna tužena u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostaviti ranije posjedovno stanje na način da će posaditi stabla i to 3 limuna, 1 mandarinu, 1 smokvu, 5 javora i 5 loza, te ukloniti sve izgrađeno na predmetnim nekretninama kao i postavljenu ogradu, te se ubuduće kaniti ovakvog ili sličnog smetanja posjeda tužitelja.

2 Dužan je tuženik u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljima cjelokupni parnični trošak uvećan za zakonsku zateznu kamatu po stopi propisanoj odredbama ZOO-a, odnosno po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećano za 5%-tnih poena, koje teku od presuđenja pa do isplate."

II Dužni su tužitelji u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 2.000,00 kn.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za određivanjem privremene mjere.

Obrazloženje

U tužbi koja koji podnio pok. prednik tužitelja naspram tuženika radi smetanja , a koji postupak je nastavljen u odnosu na tužitelje navodi se njihovi prednici su zadnji i mirni posjednici nekretnina označenih kao čest. zem.8193/6 ZU 7160 K.O. S. u naravi "vrt" i čest. zem.8193/34 ZU 7160 K.O. S. već preko 100 godina. Dana 15. lipnja 2015.g. tužena je neovlašteno pristupila na navedene nekretnine, te je po njoj ovlaštenim osobama, posjekla stabla i to 3 limuna, 1 mandarinu, 1 smokvu, 5 javora i 5 loza posađenih od strane tužitelja i njihovih prednika pred više od 30 godina. Tužitelji su o istom obavijestili djelatnike PU SD koji su po prijavi napravili očevid. Dana 02. srpnja 2015.g. tužena je neovlašteno pristupila predmetnim nekretninama, angažirala zaštitarsku službu koja je tužiteljima zapriječila pristup, te je osobno i po njoj ovlaštenim osobama započela s montiranjem željezne ograde i postavljanjem betonskih temelja. Tužitelji su o istom obavijestili djelatnike PU SD koji su po prijavi napravili očevid. Tužitelji su pred ovim sudom pokrenuli pojedinačni ispravni postupak radi uknjižbe prava vlasništva na predmetnim nekretninama pod br Rz-143/14 stoga predlažu donošenje rješenja kao u izreci ,tužitelji su zatražili izdavanje privremene mjere.

U odgovoru na tužbu tužena se protivi tužbenom zahtjevu. Netočni su navodi kako bi tuženici i njihovi prednici bili zadnji mirni posjednici nekretnina označenih kao čest. zem.8193/6 ZU 7160 u naravi "vrt" i čest. zem.8193/34 ZU 7160 K.O. S., pa se u tom smislu ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, tužena je Ugovorom o kupoprodaji od 24.04.2014.god.sklopljenim sa H. s.p. kao knjižnim i stvarnim vlasnikom, te posjednikom stekla pravo vlasništva na predmetnim nekretninama. Ujedno je ista temeljem čl.7 istog ugovora uvedena usamostalni posjed istih.

Dakle, trenutkom sklapanja citiranog Ugovora o kupoprodaji, a sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, na tuženu su prešla sva prava njenog prednika, pa je u tom smislu te samom činjenicom uvođenja u posjed i tužena postala isključivi posjednik predmetne nekretnine. Potrebno je istaknuti da je prednik tužene H. s. p., a koja je pravni slijednik S. p. Sv.Ć. i M. u J.do trenutka sklapanja navedenog Ugovora o kupoprodaji, bila isključivi vlasnik i posjednik predmetnih nekretnina, dok tuženici nikada nisu niti obrađivali, niti koristili predmetne nekretnine, te slijedom navedenog nisu niti zadnji mirni posjednici.

U prilog navedenom govori i Kupoprodajna pogodba iz koje je razvidno kako pravni prednik protustranke, S. p. Sv. Ć. i M.kupoprodajnom pogodbom utvrđuje kako je ista vlasnik predmetne čestice zem.8193/6, a koja je nastala dijeljenjem čest. zem.8193/1 u podčestice 8193/1 i 8193/6,te je suprug pok. majke podnositeljice prigovora kupio čest.zem.8193/1, na kojoj je

Temeljem Ugovora o darovanju upisana sada podnositeljica prigovora u idealnom dijelu, dok je čst. zem.8193/6 ostala u vlasništvu i posjedu S. p., anakon kupoprodaje u vlasništvu i posjedu tužene. Potrebno je istaknuti kako je sastavni dio citirane kupoprodajne pogodbe i građevinska dozvola, gdje se vidi namjena predmetnih čestica, odnosno pristupni put za kuću koja bila vlasništvo obitelji tužene, a tužena je vlasnica stana u podrumu navedene kuće označene kaočest. zgr.4436 ZU 8299 K.O. S., kao i dijela vrta ispred stana, a koji graniči sa predmetnom nekretninom čest. zem.8193/6.

Tužitelji uz tužbu dostavljaju kao dokaz činjenice posljednjeg mirnog posjeda Preslik Posjedovnog lista br.1928, te Preslik Rješnja O-1630/06, potrebno je istaknuti kako je Rješenjem Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar S., Klasa:UP-I-932-07/15-03/108,Ur. br.541-2672-15-8 od 11. lipnja 2015 god. poništeno Rješenja Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar S. Klasa:UP-I- 932-07/02-04&1245, Ur.br.541-18-01/07-02-2 od 29.10.2002.god. u dijelu koji se odnosi na promjenu podataka u upisu vlasnika i ovlaštenika u posjedovni list za kat. čest. 9412/2 upisana u posjedovnom listu br.1928 (zk.čest.8193/6) k.o. S. sa nalogom za uspostavu prijašnjeg stanja kakvo je bilo prije donošenja pobijanog Rješenja.

Nadalje, nejasno je pozivanje na osnovanost tužbe između ostalog i temeljem Rješenja o nasljeđivanju iza N. R. posl. br.O-1630/06 prednice S.N. (tužitelj ad.2). Naime pregledom navedenog Rješenja, razvidno je kako predmet ostavinskog postupka nisu predmetne nekretnine, odnosno tužitelj ad.2) niti nije nasljednik istih. Netočni su navodi iz toč.2 i 3 historijata tužbe, da bi tužena dana 15.06.2015.god. neovlašteno pristupila na predmetne nekretnine, te posjekla opisana stabla. Naime, tužena je navedenog dana kao isključivi vlasnik i posjednik predmetnih nekretnina, započela sa postavljanjem ograde putem ovlaštenih djelatnika. Ista je za navedenu radnju postavljanja ograde ishodila potrebno odobrenje i suglasnosti, pa je tako ista ishodila i Prethodno odobrenje izdano od strane Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u S. od 25.02.2015.god. Klasa:UP/I-612-08/15-04/0202, Ur.br. 532-04-16/10-15-2, kao i Suglasnost Javne ustanove za upravljanje P.-Š.M. od 14.04.2015.god.,

Ur. br.262/04-2015 koja ustanova upravlja zaštićenim dijelom P. Š. M., a u kojem se području nalaze i predmetne nekretnine.

Dakle, ne radi se o nikakvom svojevoljnom, odnosno neovlaštenom ponašanju tuženice, već je ista poduzela navedenu radnju postavljanja ograde temeljem odobrenja nadležnog tijela u svrhu očuvanja vlasništva i posjedovnog stanja. Na terenu prije postavljanja ograde nisu bila stabla koje tužitelji navode, već trava, paprat, dva grma samonikle smokve sa granama raširenim po podu (koja se proširila sa susjednog zemljišta koje je u vlasništvu tužene), te nije bio jedan grm smokve kao što navode tužitelji, već dva. Pored ova dva grma smokava, na terenu je bilo još jedno malo degradirano stablo s jednim listom ili limuna ili naranče, te jedna malu sadnica loze sa sjeverne strane i puno metalnog i plastičnog otpada koji je dijelom uklonjen. Navedeno ukazuje na činjenicu da ni sami tužitelji ne znaju merodavno stanje na terenu, jer istu nisu niti koristili niti obrađivali, niti su stvarno vršili faktičnu vlast na predmetnim nekretninama. Dakle, tuženica je u svrhu postavljanja ograde uklonila grane nekadašnjih grmova lovora, izraslih gotovo u manja stabla na susjednom zemljištu u vlasništvu Grada S.. Dakle, sve poduzete radnje od strane tužene su u potpunosti obavljene u skladu sa zakonom, te u skladu sa stvarno pravnim ovlaštenjima tužene. Točan je navod da su tužitelji pokrenuli pojedinačni ispravni postupak radi uknjižbe prava vlasništva na predmetnim nekretninama pod posl. br. Rz-143/14. Iako je nejasno zašto bi navedena činjenica imala značaj u predmetnom postupku radi smetanja posjeda, ističe kako sud nije niti donio Rješenje o otvaranju navedenog postupka. Kod pokretanja pojedinačnog postupka sama činjenica podnošenja prijedloga ne ukazuje da će isti biti i otvoren. Tuženica je na navedeni prijedlog uložila prigovor.

Tijekom postupka sud je dokazne svrhe proveo dokaz očevidom na licu mjesta, saslušanjem stranaka te je pregledana ostala pisana dokumentacija koja prileži spisu, odustao od izvođenja daljnji dokaza kao suvišnih.

Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Predmet spora je zahtjev tužitelja za posjedovnu zaštitu. Sporno je je između stranka je li tuženik izvršio čin smetanja posjeda na način pobliže opisan u izreci rješenja, sporan je posljednji mirni posjed i da li je tuženik protupravnim radnjama zasmetao tužitelje u posjedu.

U ovom postupku potrebno je utvrditi, glede postavljenog tužbenog zahtjeva , posljednje mirno stanje posjeda i čin smetanja Tužitelj je tužbu radi smetanja posjeda podnio dana 6. srpnja 2015 g. a čin smetanja je bio 15. lipnja 2015 g., tužena ne spori da je navedenog dana poduzela radnje na trenu, tužba je podnesena u roku od 30 dana od dana saznanja za smetanje i počinitelja, poštivan je rok za podnošenje tužbe.

Odredbom čl.441ZPP-a određeno je da će raspravljanje u tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja dok se ne smije raspravljati o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesvjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete čl.12 ZV-a propisano je da posjed nema onaj tko ne izvršava nikakvu svoju vlast glede neke stvari.

Među strankama nije prijeporno da tužena temeljem Ugovora o kupoprodaji od 24. travnja 2014 g. sklopljenim sa H. s. p. kao knjižnim i stvarnim vlasnikom te posjednikom stekla pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, ista je temeljem čl.7 Ugovora uvedena u samostalni posjed istih, da je tužena za svoje radnje prethodno ishodila odobrenja, da je utužena nekretnina prodana i da tužena nije u posjedu od 2017 g. Tužitelj ad.2. navodi da su tužitelji u posjedu predmetne nekretnine dugi niz godina, a koji posjed su tužitelji naslijedili od svojih predaka. Dana 15. lipnja 2015.godine J. K. mu je javio da je izvršena sjeća stabala voćaka koje su opisane u izreci a koje su tužitelji održavali i koristili, sa sinom došao je na lice mjesta i zatekao tuženu sa radnicima koji su izvršili sječu voćaka a što su fotografirali. Posjećene voćke su zasađene prije 30 godina od strane njegove obitelji. O svemu naprijed navedenom smo obavijestili djelatnike PU SD koja ja uredovala na licu mjesta i tada je u policijskoj postaji obavljen informativni razgovor sa strankama u ovom postupku. Nakon toga radovi su nastavljeni tužena je angažirala zaštitarsku službu i počeli su postavljati ogradu koja je započela postavljanjem ograde i time je tužiteljima zapriječen dolazak na predmetnu nekretninu. Na skici lica mjesta vještaka Ž. Š. pokazuje da je ograda postavljena od točke F do točke E., do utuženih nekretnina dolazilo se preko južnih vrata parcele 8193/3, od točke C do točke E na predmetnoj skici nisu postojala vrata, vlasnik je susjedne parcele tužena ima u vlasništvu stan, u stambenoj zgradi koja graniči sa spornom nekretninom, nikada nije vidio tuženu niti ikoga od njenih članova obitelji na nekretnini. Voćke koje su posjećene su tri limuna, jedna mandarina, pet loza jedna smokva i pet javora i pripadajuća zelena ograda od istih na sjevernom dijelu parcele.

Tužiteljica ad.1. navodi da je izašla na lice mjesta odmah nakon utuženog događaja na nekretninu dolazila je često ali nikad nikoga nije zatekla na predmetnoj nekretnini dapače susjedi su je pitali zbog čega sada tužena dolazi na predmetnu parcelu.na poseban upit pun. tuženika da se ista izjasni na koji način se pristupalo na spornu nekretninu ista navodi preko vrata koja se nalaze jugoistočno na kraju susjedne nekretnine, postojalo je uzvišenje koje se manifestiralo kao hrpa zemlje, nije postojala nikakva granica, ograda postavljena između sporne nekretnine i nekretnine na kojoj je sagrađena stambena zgrada, nije bilo ulaznih vrata na spornoj parceli na skici od C do E, na susjednoj nekretnini koja je livada koja je bila održavana., na predmetnoj nekretnini nalazila i kamp kućica nećaka D. P.

koju je koristio za ostavu alata i drugih stvari kojima smo obrađivali tu zemlju.

Tužena navodi da zgrada koja se nalazi na sjevernom djelu nekretnine koja graniči sa spornom izgradila je njena pok. majka M. M. 1941.g. a za koju

je uredno izdana građevinska dozvola. Predmetna nekretnina je u naravi pristupni put sa južne strane čest. zgr.1893/1. netočni su navodi tužitelja a da su oni i njihovi prednici bili posjednici utužene nekretnine jer njihova prednica pok. T. M. je bila prijateljica njene mame i ona je bila prednica tužitelja i imala je u vlasništvu susjednu nekretninu koja se nalazila južno od sporne nekretnine. Pokojna majka nikada nije ogradila predmetnu nekretninu osim prema U.M.Š.,

nije bila ograđena nekretnina na kojoj se nalazi stambena zgrada sa spornom nekretninom. Netočni su navodi da su na predmetnoj nekretnini nalazile voćke koje su opisane u tužbenom zahtjevu već su postojale dvije smokve u rudimentalnom izgledu koje su ležale po tlu odnosno nisu imale visinu a blizu prolaza prema moru nalazio se neki agrum koji je bio visine oko 40 cm. , pokojna T. M. nije imala niti jedno stablo smokve, niti jedno stablo agruma a pretpostavljam da je to sa našeg zemljišta jer ni postojala niti jedna ograda. Utužena nekretnina je u naravi predstavljala pristupni put sa južne strane a put su koristili stanari zgrade. ,nikad se nije nalazila nikakva ograda. Predmetnu nekretninu kupila kupoprodajnim ugovorom od prodavatelja H. s. p. dana 24. travnja 2014.g. Nakon što je uvedena u posjed zatekla je kulture koje je već naprijed opisala i uz put prema moru zatekla je velike grane lovora koje s u prelazile granicu sa sjeverne strane zemljišta u vlasništvu Grada S.Također sam zatekla porušenu među između zemljišta u vlasništvu Grada S. i njene kupljene parcele. Prije navedene kupoprodaje provjerila je zk stanje i prodavatelji su bili zk vlasnici, provjerila je stanje u katastru i vidjela sam da je na jednoj čestici zemlje upisano pravo korištenja Grada S. i to ono šta je sjeverno od te čestice zemlje pretpostavljajući da su geodeti to opisali zbog porušenog podzida. Nakon kupoprodaje odmah se upisala kao zk vlasnik a i nije očekivala nikakve probleme, a za drugi dio čestice upisani su nepoznati ljudi odnosno stanje u katastru je bilo drugačije od zk stanja i kada sam potražila pojašnjenje od strane katastra kazali su da je došlo do greške i da će oni to ispraviti a to se radilo o zapadnoj čestici ovog puta a u međuvremenu je to ispravljeno. U međuvremenu predmetnu nekretninu prodala 2017.godine sam bračnom paru H. koji su već bili vlasnici stana u predmetnoj zgradi. Ogradu je postavila jer je imala smetanje posjeda i vlasništva od jednog suvlasnika u zgradi, pa je sve potrebne dozvole za postavljanje ograde pribavila prije započinjanja radova od Ministarstva kulture jer se radi o zaštićenoj povijesnoj cijeli i pojedinačnom zaštićenom kulturnom dobru koji su definirali oblik, boju i visinu ograde. Prije izvođenja radova angažirala je geodete da utvrde granice a čišćenje nekretnine je bilo minorno a isto je bilo potrebno da geodeti snime zatečeno stanje. Mali dio grana koji se je nalazio na terenu uklonjen je od izvođača ograde (tvrtka koja je došla iz Zadra sa četvero svojih ljudi, a ne može se sjetiti kako se zvala ta zaštitarska tvrtka). Nikada nikoga od strane tužitelja i njihovih prednika nije vidila na predmetnoj nekretnini. Posjed prodavatelja predat joj je u stanju koji je tada bio na način da su na utuženu nekretninu prišli iz njenog vrta pokazali su što se nalazi na terenu. pristupilo iz vrtla koje je bilo u njenom vlasništvu na sporni put koji je tada bio u tadašnjem njenom vlasništvu koji se nalazi uz stambenu zgradu i to sa južne strane zgrade. Tu se nikada nije nalazio zid, ni ograda, a radi se o kaskadnom terenu., u trenutku prodaje postojao je ulaz na sporni put sa istočne strane tuženik od 1940 godine ali je bilo grana od stabala i to lovorovog sa zemljišta u vlasništvu Grada S. potpuno se nagnuo i pripriječio pristup putu koji je kupila od a to se može vidjeti danas na licu mjesta. Od strane prodavatelja nije bila upozorena na nikakve probleme, a imala je odvjetnike koji su provjerili. prodavatelje je vidjela prije kupnje zatekla je njihove pripadnike sa odvjetničkim timom i to unazad dvije godine prije realizacije kupoprodaje.

Očevidom na licu mjesta utvrđeno predmetna nekretnina u K.O. S., identificirana i označena :točkama, linijama i slovima A-B-C-D-E-F-A i šrafiranu zelenom bojom-nekretninu koja je predmet postupka površine P=175 m2, a koju čine dvije ZK čestice zemljišta i to:čest. zem.8193/6 K.O. S., u ZK ulošku 7160 za K.O. S. evidentirana kao vrt, upisane površine P=120 m2, a koja je na grafičkom dijelu vještva označena točkama, linijama i slovima A-B-G-D-E-G-A i čest.zem.8193/34 K.O. Split u ZK ulošku 7160 za K.O. S. evidentirana kao neplodno zemljište upisane površine P=55 m2, a koja je na grafičkom dijelu vještva označena točkama, linijama i slovima B-C-D-G-B. Na predmetnim nekretninama kao vlasnik za cijelo upisan je M. H. iz S.,. Prema upisu u katastarskom operatu za K.O. S. predmetne nekretnine označene su kao čestica zemljišta 9412/2 K.O. S. površine P=120 m2 na kojoj su kao posjednici upisane P. S. za 2/3 i N. R. za 1/3 dijela i čestica zemljišta 9414/2 K.O. S. površine P=55 m2 na kojoj je kao posjednik upisan Grad S. za cijelo. Stanje međa predmetnih nekretnina na licu mjesta odgovara njihovom obliku i položaju evidentiranom u službenim katastarskim mapama i planovima. Na predmetnim nekretninama nisu zatečena stabla niti nasadi, a ukoliko su i postojala, ista su uklonjena do trenutka očevida na licu mjesta.

Prema odredbi čl.19. stavka 1 ZV- posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetanje ili propuštanje i izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno. Prema stavku 2 istog članka smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao.

Čin smetanja posjeda je samo onaj čin kojim se postojeće stanje faktične vlasti mijenja samovlasno, odnosno neovlašteno: Čin je poduzet samovlasno kao onaj koji ga je poduzeo nema za to ovlaštenje tj. dozvolu odnosno pristanak posjednika niti je na to ovlašten neposredno zakonom, takav akt ne bi predstavljao samovlastan čin što tužitelju oduzima pravo na zaštitu posjeda, pa tako i na sudsku zaštitu sukladno odredbi čl.21.st.1. ZV-a.

Odredbom čl.20.st.2. ZV-a propisano je:tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed. Dakle samovlasno smetanje posjeda je uznemiravanje posjednika u posjedovanju ili oduzimanje mu posjeda bez njegove volje. Oduzimanje posjeda podrazumijeva potpuni prestanak faktične vlasti dotadašnjeg posjednika i uspostavu faktične vlasti od strane oduzimatelja, dok uznemiravanje posjednika u posjedovanju obuhvaća radnje i ponašanja kojim se faktična vlast posjednik ograničava, ometa i osporava.

Iz toga proizlazi da pasivno legitimirani u posjedovnoj parnici mora nešto učiniti protiv volje posjednika što će nužno ometati aktivno legitimiranom u posjedovnoj parnici mogućnost vršenja faktične vlasti na posjedovnoj stvari. No osim toga, bilo koji čin smetanja posjeda da bi se uopće mogao smatrati aktom smetanja u svakom slučaju treba biti ozbiljan i relativno znatan akt takve naravi da se njime posjednik zaista u određenom opsegu smeta u vršenju faktične vlasti, a ne da se radi tek o nekom neznatnom ili neozbiljnom zadiranju od koje ne prijeti nikakva opasnost odnosno šteta (tako i dr. B. V. u Komentaru Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima Z., 1980 godine, str.500).To akt smetanja posjeda nužno treba imati "ozbiljnu" narav upućuje međutim, prema tzv. Germanskoj ili objektivističkoj konstrukciji posjeda (koja je u hrvatski pravni sustav uvedena 1980.g) treba tumačiti na način da nije potrebno postojanje namjere da se smeta tuđi posjed, već je dovoljno da postoji svijest odnosno znanje da s poduzetom radnjom smeta tuđi posjed odnosno se na bilo koji način zadire u tuđi posjed (tako i VSH i odluci Gzz- 93/82 od 23.09.1982.g. i VSH u odluci Gzz-29/87 od 22.10.1987.g)..

Na temelju dokaza provedenih u ovom postupku proizlazi da su radovi čišćenja terena na utuženoj nekretnini izvođeni tijekom 2015 godine kako to proizlazi iz iskaza stranaka kako to navodi tuženik kada je angažirao tvrtku za radove tužitelji nisu dokazali da su bili u posjedu, u posjedu je bio tuženik, isti je vršio faktičnu vlast, dakle utužena nekretnina je bila u njegovom posjedu stoga je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan.

Tužba zbog smetanja posjeda nije tužba na utvrđenje, nego kondemnatorna tužba. Suština posjedovne zaštite se pruža prema odredbi čl.22 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je u održanju kontinuiteta postojećeg posjedovnog stanja pa ostvarenje prava na zaštitu posjeda vodi kako uspostavi posjedovnog stanja kakvo je bilo prije čina smetanja, tada nema pravo na zaštitu posjeda, već posjednik može odgovarajuću pravnu zaštitu u nekoj drugoj, a ne posjedovnoj parnici. Slijedom iznesenog odlučeno je kao u izreci. Odbijen je prijedlog za određivanjem privremene mjere jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke za izdavanjem iste.

Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st.1 ZPP-a pa je tuženiku priznat trošak postupka jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak što iznosi 2.000,00 kn.

U Splitu, dana 5. svibanj 2022. god.

S U D A C

LJILJANA MUSTAPIĆ

PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu na Županijski sud putem ovog suda u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, u tri primjerka. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

-punomoćniku tužitelja, punomoćniku tuženika, u spis,

Broj zapisa: eb30b-874df

Kontrolni broj: 0eab6-4f86c-976fa

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=LJILJANA MUSTAPIĆ, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web

adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-

dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.