Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 47 Gž Ovr-432/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, po sutkinji tog suda Renati Đaković Vranković, u pravnoj stvari ovrhovoditelja D. I. I. A., Š., B., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik L. G., odvjetnik u Z., protiv ovršenice M. B. iz V., OIB: …, koju zastupa punomoćnik S. Č., odvjetnik u V., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2764/2020-27 od 7. veljače 2022., 5. svibnja 2022.
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba ovrhovoditelja D. I. I. A., Š., preinačava se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2764/2020-27 od 7. veljače 2022. i rješava:
Odbija se prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe podnesen 24. prosinca 2020.
II. Nalaže se ovršenici naknaditi ovrhovoditelju troškove za sastav žalbe u iznosu od 5.912,50 kn u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
„Određuje se odgoda ovrhe određene rješenjem o ovrsi naslovnog suda od 2. prosinca 2020., posl,. broj Ovr-2764/2020, do donošenja odluke o žalbi ovršenika u postupku koji se vodi pred Županijskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Gž Ovr-2231/2021.“
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti pobijano rješenje i odbiti ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe, podredno isto ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od ukupno 6.542,50 kn.
3. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.
4. Na temelju utvrđenja da je ovršenica protiv rješenja o ovrsi podnijela žalbu o kojoj odlučuje Županijski sud u Zagrebu u postupku Gž Ovr-2231/2021, da je ovrhovoditelj pravna osoba čije je sjedište u državi koja nije članica Europske unije (Švicarska), da iz stanja spisa nije vidljivo da bi ovrhovoditelj imao u Republici Hrvatskoj imovinu na kojoj bi bilo moguće provesti ovrhu, da ovrhovoditelj u odgovoru na prijedlog za odgodu ovrhe nije konkretno opovrgnuo navode ovršenice o otežanoj provedbi ovrhe protiv ovrhovoditelja te obzirom na to da ovršenica nije dostavila u spis dokaz da je pokrenula postupak radi proglašenja ovopredmetne ovrhe nedopuštenom, prvostupanjski sud je pozivom na odredbe čl. 333. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 - dalje: OZ) u vezi čl. 332. st. 2. OZ ocijenio da bi ovršenica potencijalnu ovrhu radi naplate svojeg potraživanja naknade štete (koju bi imala u slučaju da žalba protiv rješenja o ovrsi bude usvojena nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi), morala ostvarivati protiv društva sa sjedištem izvan Europske unije, zbog čega bi po samoj prirodi stvari ovrha takve tražbine bila znatno otežana, slijedom čega je na temelju odredbe čl. 65. OZ sukladno čl. 70. OZ odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.
5. Prema odredbi čl. 65. OZ na prijedlog ovršenika sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje i ako su ispunjene i pretpostavke iz točke 1. - 8. navedenog članka.
6. Iz spisa proizlazi da je ovršenica protiv rješenja o ovrsi podnijela žalbu te je istovremeno podnijela prijedlog za odgodu ovrhe u kojem u bitnom navodi da bi provedbom ovrhe za ovršenicu nastala nenadoknadiva šteta jer bi se nastavkom ovrhe stekla mogućnost da ista ostane bez vrijedne nekretnine u kojoj žive njezina djeca, da je predmetna nekretnina njezina jedina nekretnina, da bi u slučaju provedbe ovrhe svoju tražbinu prema ovrhovoditelju trebala ostvarivati u inozemstvu te se poziva na presudu Suda Europske unije broj C-407/18 smatrajući da je sud dužan odgoditi ovrhu do pravomoćnosti presude kojim se traži nedopuštenost ovrhe.
6.1. Prvostupanjski sud je odlučujući o žalbi ovršenice, zaključkom od 13. listopada 2021. uputio ovršenicu u roku 15 dana pokrenuti parnicu radi proglašenja ovopredmetne ovrhe nedopuštenom iz razloga predviđenog čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ, a koju parnicu ovršenica nije pokrenula.
7. Ocjenjujući pretpostavke za odgodu ovrhe, pogrešno se prvostupanjski sud poziva na odredbe čl. 333. st. 1. OZ u vezi čl. 332. st. 2. OZ, jer se te odredbe odnose na postojanje pretpostavljene opasnosti u postupku osiguranja prethodnom mjerom, dok u konkretnom slučaju ovršenica mora radi ocjene osnovanosti prijedloga za odgodu ovrhe, sukladno čl. 65. OZ učiniti vjerojatnim nastanak štete (nadoknadive odnosno teško nadoknadive).
8. Polazeći od citirane odredbe čl. 65. OZ, podnošenjem žalbe protiv rješenja o ovrsi ispunjen je jedan uvjet za odgodu ovrhe (čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ) te je ovršenica u prijedlogu za odgodu ovrhe morala učiniti vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
8.1. Nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju ovršenik mora učiniti vjerojatnom kada predlaže odgodu ovrhe ne može biti šteta koja redovito po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku koji je po samoj svojoj naravi postupak prisilnog ostvarenja tražbine ovrhovoditelja već se mora raditi o vjerojatnosti štete u većem opsegu.
9. Ovršenica vjerojatnost nastanka štete opravdava činjenicom da je ovrhovoditelj pravna osoba čije je sjedište u Švicarskoj, ali po ocjeni ovog suda ta činjenica da je ovrhovoditelj strana pravna osoba i da nema sjedište u Republici Hrvatskoj, ne dovodi sama po sebi do zaključka da bi provedbom ovrhe, samo iz tog razloga, ovršenica trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
10. Stoga je nepravilan zaključak prvostupanjskog suda da su kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, zbog čega je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) koji zakon se u ovom postupku primjenjuje na odgovarajući način sukladno odredbi čl. 21. st. 1. OZ., valjalo uvažiti žalbu ovrhovoditelja, pobijano rješenje preinačiti i prijedlog za odgodu ovrhe odbiti.
11. Ovrhovoditelj je uspio sa žalbom te mu je dosuđen trošak u iznosu od 5.912,50 kn, a koji trošak je određen prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 – dalje: OT) i sastoji se od troška za sastav žalbe (Tbr. 13. toč. 1. OT u vezi Tbr. 10. toč. 5. OT) – 273 boda, što prema vrijednosti boda od 10,00 kn (Tbr. 50. OT) iznosi 2.730,00 kn koji iznos je uvećan za porez na dodanu vrijednost od 25% (Tbr. 42. OT) i plaćenu pristojbu za žalbu od 2.500,00 kn, a kako je odlučeno u točki II. izreke rješenja.
U Zagrebu 5. svibnja 2022.
Sutkinja:
Renata Đaković Vranković, v.r.
