Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 24 Gž-254/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Nadi Krnjak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Z. M., OIB:… iz M., zastupanog po punomoćniku V. V., odvjetniku u R., protiv tuženika M. Š1 , OIB:… i M. Š , OIB:… , oba iz R., zastupanih po punomoćniku P. B., odvjetniku u Rijeci, radi utvrđenja, odlučujući o žalbama tužitelja izjavljenim protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-827/2019-10 od 11. siječnja 2022., dana 5. svibnja 2022.

r i j e š i o  j e

Žalbe tužitelja djelomično se prihvaćaju, a djelomično odbijaju kao neosnovane te se rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-827/2019-10 od 11. siječnja 2022.

- potvrđuje u odnosu na izricanje opomene zbog vrijeđanja drugih sudionika u postupku,

- ukida u odnosu na izricanje opomene zbog vrijeđanja suda

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski je sud opomenuo tužitelja da u podnescima ne vrijeđa sud niti druge sudionike u postupku.

2. Protiv tog rješenja pravodobnu žalbu podnio je tužitelj osobno i po punomoćniku zbog pogrešne primjene čl. 318. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-odluka US RH, 84/08, 96/08-odluka US RH, 123/08-ispravak, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - odluka US RH– dalje: ZPP) čije se odredbe u ovoj pravnoj stvari primjenjuju osnovom čl. 117.st.1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 70/2019) predlažući da se pobijano rješenje u cijelosti ukine.

3. Na žalbe nije odgovoreno.

4. Žalbe su djelomično osnovane.

5. Obrazlažući rješenje prvostupanjski sud navodi da je tužitelj dana 3. siječnja 2022. Uredu predsjednika suda dostavio podnesak u kojem je između ostalog navedeno da "sudac drži predmet dok ne dobije inspiraciju"..., "da će osoba na koju je naslovljen podnesak dopis kao i sve ostale uredno spremiti u neki file"... te tuženika, bez pojašnjenja o kojem se od dva tuženika radi, nazvao klaunom. Ocijenivši da takvim podneskom tužitelj vrijeđa sud i protivnu stranu prvostupanjski je sud primjenom odredbe čl. 318. st. 1. ZPP istoga opomenuo da u budućim podnescima ne vrijeđa sud niti druge sudionike u postupku.

6. Tužitelj u žalbama negira namjeru vrijeđanja suda ili drugih sudionika u postupku naglašavajući da se radi o kritici upućenoj prvostupanjskom sudu zbog duljine trajanja postupka i slobodi izražavanja zajamčenoj čl. 10. Europske konvencije o ljudskim pravima i čl. 38. Ustava Republike Hrvatske.

7. Pobijanim rješenjem nije počinjena niti jedna od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje se sukladno čl. 365.st.2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, ali je na utvrđeno činjenično stanje djelomično pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

8. Prema odredbi čl. 318. st. 1. ZPP ako osoba koja sudjeluje u postupku u podnesku ili na ročištu vrijeđa sud ili druge sudionike u postupku, sud će je opomenuti ili kazniti novčanom kaznom. U konkretnom slučaju prvostupanjski je sud tužitelju izrekao opomenu zbog vrijeđanja suda i tuženika.

8.1. Iz stanja spisa proizlazi da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnijeta 15. svibnja 2019. Dana 1. srpnja 2019. tuženici su podnijeli odgovor na tužbu. Prvo pripremno ročište zakazano za dan 9. travnja 2021. odgođeno je zbog u to vrijeme na snazi epidemioloških mjera vezanih uz epidemiju virusa Covid-19 te iduće zakazano za 21. veljače 2022.

8.2. Podneskom od 3. siječnja 2022. upućenom predsjedniku suda pozivajući se uvodno na javne nastupe ministra pravosuđa u vezi poštivanja rokova i ubrzavanja rješavanja sudskih predmeta tužitelj navodi da po proteku više od dvije godine i sedam mjeseci i usprkos nekoliko njegovih požurnica u ovom predmetu nije održano niti pripremno ročište i pita se ima li realnu šansu zbog svojih godina života (74) dočekati rješenje spora. Postavlja pitanje može li sudac zadužen za rješavanje spisa isti, citira se: " držati bez sazivanja prvog ročišta dok ne dobije inspiraciju (ili ne dobije) da to rješava"... te nastavlja: "Znam ja da ćete vi (koja primate poštu) ovaj dopis kao i sve ostale uredno spremiti u neku file, ali kad to budete radili samo trenutak pomislite da primate uredno vašu plaću (kao i ministar) zbog toga što ja kao uredni građanin plaćam sva davanja državi od koje (kako se vidi) ne mogu dobiti preko dvije i pol godine poziv na prvo ročište. Za što? Za to da institucije prisile klauna da se provede etažiranje !!! Da bi što. Tužno, pretužno."

9. Razmatranjem cjelokupnog sadržaja podneska ovaj sud za razliku od prvostupanjskog suda smatra da se ne radi o vrijeđanju suda već o tužiteljevu iskazanom nezadovoljstvu i kritici neefikasnosti rada suda u rješavanju njegovog predmeta u kojem do dana slanja podneska, iako je od podnošenja tužbe proteklo više od dvije godine i sedam mjeseci nije održano niti pripremno ročište čime je značajno narušeno načelo efikasnosti iz čl. 10. st.1. ZPP prema kojem sud, stranke i drugi sudionici u postupku moraju nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova. Iz prvostupanjskog spisa ne proizlazi da bi tužitelj doprinio dugotrajnosti trajanju postupka pa je kao stranka bio ovlašten u cilju zaštite svojih prava sudu upućivati požurnice i predstavke pogotovo nakon općepoznatih javnih nastupa ministra pravosuđa o potrebi bržeg i efikasnijeg rješavanja sudskih sporova. Pri tome nije sporno da građani općenito i stranke u postupku mogu i slobodni su u izražavanju kritike na rad suda pazeći međutim da time ne prekoračuju granice objektivne i dopuštene kritike.

10. Kako sadržaj podneska tužitelja upućenog suda radi zaštite njegovih prava i očekivanja da se spor riješi u razumnom roku ne ukazuje da bi se njime prekoračile granice kritike rada to je prvostupanjski sud izricanjem tužitelju opomenu za izrečenu uvredu na rad suda pogrešno primijenio odredbu čl. 318. st.1. ZPP radi čega je valjalo osnovom čl. 380. toč. 3. ZPP u tom dijelu ukinuti prvostupanjsko rješenje te odlučiti kao u izreci

11. Međutim, uvažavajući tužiteljevu slobodu izražavanja i njegovo pravo na kritiku rada suda općenito i u konkretnom predmetu, nazivanje suprotne strane klaunom uvredljiv je način izražavanja koji u kontekstu zaštite tužiteljevih prava ne predstavlja civilizirani i društveno prihvatljiv način izražavanja pogotovo u situaciji kada su tuženici podnijeti odgovor na tužbu u određenom roku te niti jednom procesnom radnjom nisu doprinijeli trajanju postupka, radi čega je ovaj sud pobijano rješenje potvrdio u dijelu kojim je tužitelju izrečena opomena kao najblaža moguća sankcija za iznesenu uvredu na račun tuženika i to osnovom čl. 380. toč. 2. ZPP.

U Varaždinu 5. svibnja 2022.

Sutkinja

Nada Krnjak v.r.