Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Kž-219/2021-5

R E P U B L I K A  H R V AT S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda i to Dajane Barberić-Valentić kao predsjednice vijeća, Milenke Slivar kao članice vijeća i izvjestiteljice i Antonije Bagarić članice vijeća, u kaznenom predmetu protiv 1. opt. M. M. i dr., zbog kaznenih djela iz čl. 276. st. 2 u svezi čl. 52. Kaznenog zakona (“Narodne novine” broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbama Općinskog državnog odvjetništva u Zadru i 1. optuženika M. M. po branitelju S. L., odvjetniku iz Z., protiv presude Općinskog suda u Zadru broj K-284/2016 od 24. lipnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 5. svibnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Prihvaćaju se žalbe državnog odvjetnika i 1. optuženika M. M., a i po službenoj dužnosti ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred drugim sucem pojedincem.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Zadru proglasio je krivim 1. optuženika M. M. zbog kaznenog djela krivotvorenja – krivotvorenjem znakova za vrijednost iz čl. 276. st. 2. KZ/11. u vezi čl. 52. KZ/11., te mu je temeljem istog zakonskog propisa izrečena kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca, a temeljem čl. 56. KZ/11. prema 1. optuženiku se primjenjuje uvjetna osuda tako da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca neće izvršiti ako 1. optuženik u roku od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

2. Na temelju čl. 77. st. 1. KZ/11. je utvrđeno da novčani iznos od 61.200,00 kn predstavlja imovinsku korist koju je 1. optuženik ostvario počinjenjem kaznenog djela iz čl. 276. st. 2. u svezi čl. 52. KZ/11., te je utvrđeno da je taj novčani iznos imovina Republike Hrvatske. 1. optuženiku se nalaže da novčani iznos od 61.200,00 kn uplati u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.

3. Temeljem odredbe čl. 79. KZ/11. oduzimaju se predmeti koji su privremeno oduzeti uz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta, a koji su pobliže opisani u izreci pobijane presude, te će se isti predmeti uništiti po pravomoćnosti presude.

4. Na temelju čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – u daljnjem tekstu: ZKP/08.) naloženo je optuženiku M. M. da snosi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 1.000,00 kn koji je dužan uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude.

5. Na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08. 2. optuženik E. P. i 3. optuženik G. M. oslobađaju se optužbe da bi počinili kaznena djela iz čl. 276. st. 2. KZ/11. u svezi čl. 52. KZ/11.

6. Temeljem odredbe čl. 149. st. 1. ZKP/08. troškovi ovog dijela kaznenog postupka padaju na teret državnog proračuna.

7. Na temelju čl. 452. toč. 6. ZKP/08. prema 1. optuženiku M. M. i 2. optuženiku E. P. odbija se optužba da bi počinili kaznena djela iz čl. 276. st. 2. KZ/11. u svezi sa čl. 52. KZ/11.

8. Temeljem odredbe čl. 149. st. 1. ZKP/08. troškovi ovog dijela kaznenog postupka padaju na teret državnog proračuna.

9. Protiv ove presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Zadru zbog povrede kaznenog zakona i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

10. Protiv presude žalbu je podnio i 1. optuženik M. M. po branitelju S. L., odvjetniku iz Z. zbog svih žalbenih razloga, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje i odluku.

11. Optuženik G. M. podnio je odgovor na žalbu državnog odvjetnika, s prijedlogom da se ista žalba odbije kao neosnovana i da se potvrdi prvostupanjska presuda.

12. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je i optuženik E. P. po braniteljici M. M. M., odvjetnici iz Z., sa prijedlogom da se odbije žalba državnog odvjetnika i potvrdi pobijana presuda.

13. U skladu s odredbom čl. 474. st. 1. ZKP/08. spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru na razgledanje, koje ga je dopisom broj KŽ-DO- 245/2021 od 23. kolovoza 2021. vratilo na nadležni postupak.

14. Žalbe državnog odvjetnika i 1. optuženika M. M. su osnovane.

15. U okviru žalbene osnove povrede kaznenog zakona državni odvjetnik ističe da prvostupanjski sud nije pravilno primijenio zakonske odredbe koje reguliraju zastaru kaznenog progona. Ističe se da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da je nastupila zastara kaznenog progona u odnosu na 1. optuženika M. M. i 2. optuženika E. P. za kaznena djela iz čl. 276. st. 2. KZ/11., time da je razdvojio razdoblje od svibnja do srpnja 2015., dok je za ista kaznena djela, ali za razdoblje od srpnja do listopada 2015. u odnosu na 1. optuženika M. donio osuđujuću presudu, a u odnosu na 2. optuženika E. P. na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08. donio presudu kojom je oslobođen optužbe za vremensko razdoblje od srpnja do 23. listopada 2015. Optuženik M. u žalbi ističe kao žalbeni osnov bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08., koju optuženik prije svega nalazi u obrazloženju osuđujućeg dijela presude za koje se navodi da ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Ističe se također da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka i time što je optuženika proglasio krivim za kazneno djelo iz čl. 276. st. 2. KZ/11., a istovremeno za isto kazneno djelo donio odbijajuću presudu.

16. Ovaj sud kao drugostupanjski sud prije svega smatra da je počinjena bitna povreda iz čl. 476. st. 1. toč. 11. ZKP/08. koja je istaknuta u žalbi optuženika M., ali se na nju pazi i po službenoj dužnosti u žalbenom postupku u skladu sa čl. 476. st. 1. toč. 1. ZKP/08. Naime, prvostupanjski sud je očito smatrao da je za određene radnje u okviru produljenog kaznenog djela za koje se tereti 1. optuženik M. i 2. optuženik P. nastupila zastara kaznenog progona. U tom slučaju je bilo potrebno izostaviti te radnje iz činjeničnog opisa kaznenog djela bez donošenja odbijajuće presude, jer optuženik konstrukcijom produljenog djela odgovara samo za jedno djelo, a ne za djela u stjecaju. Kada je prvostupanjski sud za isto kazneno djelo odbio optužbu izreka presude je nejasna i nerazumljiva radi čega se ne može ispitati.

17. Državni odvjetnik je u žalbi iznio pravilan stav koji se odnosi na pravno pitanje zastare kod produljenog kaznenog djela, tj. da li se zastara računa za svaku radnju u sastavu produljenog kaznenog djela ili se pak računa od posljednje poduzete radnje.

18. Optužnicom državnog odvjetnika se 1. optuženik M. M. tereti da je počinio kazneno djelo iz čl. 276. st. 2. u svezi čl. 52. KZ/11., a činjenično da je u periodu od svibnja do listopada 2015. u više navrata 2. optuženiku E. P. prodao već uporabljene državne biljege Republike Hrvatske. 2. optuženik E. P. se tereti da je u periodu od svibnja do 23. listopada 2015. nakon što je od 1. optuženika M. nabavio već uporabljene državne biljege, svjestan da se radi o već uporabljenim biljezima iste prodavao optuženici Ž. H., optuženiku G. M., te neutvrđenim osobama u prostoru trgovačkog obrta A., vlasništvo njegove majke M. P.. Zastara pokretanja kaznenog postupka nije moguća poslije proteka određenog vremena računajući od dana počinjenja kaznenog djela. Kod produljenog kaznenog djela zastara teče od poduzimanja posljednje radnje koja ulazi u sastav produljenog kaznenog djela. Ako se ima u vidu odredba čl. 81. st. 1. alineja 6. KZ/11. zastara kaznenog progona nije nastupila prije donošenja prvostupanjske presude 24. lipnja 2021. Zastara kaznenog progona nije nastupila ni tijekom žalbenog postupka, imajući u vidu odredbu čl. 81. st. 3. KZ/11. koja propisuje da se zastara kaznenog progona produljuje za dvije godine, ako je prije proteka zastarnog roka donesena prvostupanjska presuda. Prvostupanjska presuda osim što je u izreci nejasna i nerazumljiva, u obrazloženju ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama i to kako u činjeničnom pogledu, tako i u pogledu ispravnosti primjene kaznenog zakona, tako da se ne može ispitati. Time je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08. radi čega je prvostupanjska presuda morala biti ukinuta.

19. U smislu čl. 487. st. 4. ZKP/08. ovaj drugostupanjski sud je dužan dati ocjenu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja. Prije svega valja istaći da je provedeno vještačenje državnih biljega RH koji su oduzeti uz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta od trgovačkog obrta H. u Z. J. B., supruga optužene Ž. H., te državnih biljega RH oduzetih od trgovačkog obrta .. u Z. optuženika G. M.. Vještačenje je provela Hrvatska narodna banka, Direkcija trezora, Odjel nacionalnih centara za borbu protiv krivotvorenja i analizu novčanica i kovanog novca i to po vještaku dipl. ing. Z. Ć., koji je decidirano ustvrdio da se radi o državnim biljezima koji su već prethodno bili uporabljeni, tj. zaljepljeni na neki dokument i naknadno su odljepljeni vlaženjem vodom ili tekućinom specifičnog sastava (deterdžent) kako bi se mogli ponovo uporabiti. Time se oštetio ljepljivi sloj s poleđine, a i fluorescencija je slabija nego kod neuporabljenih državnih biljega. Vještak se očitovao i oko mogućnosti uočavanja da se radi o uporabljenim biljezima, navodeći da osobe koje rade s biljezima mogu uočiti da se radi o biljezima koji su već bili uporabljeni. Prvostupanjski sud, iako je proveo vještačenje nije dao ocjenu tog dokaza tj. da li prihvaća ili ne prihvaća rezultate vještačenja i iz kojih razloga. Prvostupanjski sud je u dokaznom postupku pročitao dopise Fine od 28. listopada 2015., ali ih nije ocjenjivao u vezi s ostalim provedenim dokazima, pa i obranama optuženika. Prvostupanjski sud zanemaruje činjenicu da su optuženici koji se u okviru trgovačkih obrta bave distribucijom državnih biljega RH, pa su dužni i postupati u skladu s podzakonskim aktom, a to je Pravilnik o izdavanju, raspačavanju, povlačenju iz upotrebe i zamjeni državnih biljega ("Narodne novine" broj 12/1996.), a koji je bio na snazi u inkriminirano vrijeme. Taj Pravilnik u čl. 5. propisuje da državne biljege tiska i pušta u tečaj Ministarstvo financija, a raspačava Narodna banka Hrvatske putem Zavoda za platni promet (sada Fina). U čl. 6. st. 2. Pravilnika je propisano da Zavod za platni promet (Fina) može prodavati državne biljege i ostalim pravnim i fizičkim osobama kojima ministar financija izda ovlaštenje za maloprodaju državnih biljega. U svjetlu ovih propisa potrebno je cijeniti i provedene dokaze, pa i obrane optuženika. Jedini legalan način raspačavanja državnih biljega RH trgovački obrti mogu vršiti tako da ih kupe od Fine i da imaju ovlaštenje za maloprodaju državnih biljega koje izdaje Ministar financija.

20. Nadalje, prvostupanjski sud je u obrazloženju presude naveo da je tijekom rasprave izvršio "eksperiment" pokušaja ljepljenja nekoliko državnih biljega na papir, a u dokaznom postupku je izvršio uvid u oduzete državne biljege sa lista 283. sudskog spisa. Međutim, za napomenuti je da se na tom listu nalazi prazna koverta, tako da dokazni materijal ne sadrži navedene državne biljege.

21. Stoga je u ponovnom postupku potrebno sveobuhvatno i valjano ocijeniti sve provedene dokaze, po potrebi provesti i nove dokaze i donijeti zakonitu odluku koja će biti valjano, argumentirano i logično obrazložena.

22. Iz navedenih razloga temeljem čl. 483. st. 1. i 484. st. 1. ZKP/08. drugostupanjski sud je ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet uputio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred drugog suca pojedinca.

Bjelovar, 5. svibnja 2022.

Predsjednica vijeća

Dajana Barberić-Valentić, v.r.