REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Jž-1195/2020

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. I. A., zbog prekršaja iz čl. 21. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.) i dr., odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom od 26. svibnja 2020., broj: Pp J-56/2020-2, u sjednici vijeća održanoj 5. svibnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Djelomično se prihvaća žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na prekršaj iz čl. 21. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te se predmet, u tom dijelu, dostavlja prvostupanjskom sudu na suđenje.

p r e s u d i o  j e

U ostalom dijelu, žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski se odbija kao neosnovana te se u pobijanom, a neukinutom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom od 26. svibnja 2020., broj: Pp J-56/2020-2, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), oslobođen je od optužbe okr. I. A. da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 21. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te prekršaj iz čl. 27. st. 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog povrede materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Prije svega, nije u pravu tužitelj kada u žalbi ističe da je prvostupanjski sud pogriješio, jer je pobijanu presudu donio bez održavanja glavne rasprave. Naime, pobijana presuda je donesena na temelju ovlasti iz čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, u fazi ispitivanja optužnog prijedloga. Navedena zakonska odredba propisuje obvezu suda da u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, dakle prije donošenja naredbe o održavanju glavne rasprave, donese oslobađajuću presudu ako „nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj“. Stoga se ne radi ni o kakvom procesnom prekoračenju ovlasti prvostupanjskog suda. Druga je stvar je li odluka prvostupanjskog suda osnovana ili nije.

5. U pravu je prvostupanjski sud kada je, u odnosu na prekršaj iz čl. 27. st. 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, kažnjiv po čl. 72. st. 1. t. 7. istog Zakona, zaključio da činjenični opis ne sadrži sva bitna obilježja djela.

5.1. Prije analize zakonskih odredaba potrebno je istaknuti slijedeće: zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku bilo kojeg konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

5.2. Odredbom čl. 27. st. 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, koja se sankcionira odredbom čl. 72. st. 1. t. 7. istog Zakona, a koji prekršaj je okrivljeniku optužbom stavljen na teret, propisuje obvezu da osobe, koje nabave oružje C kategorije, to oružje prijave nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana nabave. To znači da je, za prekršaj koji je predmet ovog postupka, točan dan kad je okrivljenik nabavio predmetno oružje, a od kojeg dana počinje teći zakonski rok od osam dana, konstitutivni element bića tog djela koji nužno mora biti naveden u činjeničnom opisu prekršaja i bez kojeg opisano djelo nije prekršaj. Bez naznake točnog datuma kada je okrivljenik nabavio predmetno oružje, nije vidljivo do kada je trajala njegova zakonska obveza prijave tog oružja pa, prema tome, nije vidljivo ni je li počinio prekršaj. Slijedom navedenog, jasno je i nedvojbeno da je činjenica početka roka konstitutivno obilježje inkriminiranog prekršaja i mora biti jasno vidljiva iz činjeničnog opisa djela za koji se okrivljenik proglašava krivim.

5.3. U činjeničnom opisu djela, kako je on naznačen u optužbi, nije naznačen točan datum kada je okr. I. A. nabavio oružje, nego je navedeno ga da okrivljenik „nije prijavio nadležnom tijelu“. Takav opis sadrži, u biti, samo djelomičan zakonski opis djela, a ne i konkretno obilježje prekršaja za koji je okrivljenik proglašen krivim. Stoga je prvostupanjski sud osnovano zaključio da prekršaj iz čl. 27. st. 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, kažnjiv po čl. 72. st. 1. t. 7. istog Zakona, a na način kako je to opisano u optužbi, po propisu nije prekršaj te je, na temelju obligatorne zakonske odredbe čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, donio oslobađajuću presudu u odnosu na taj prekršaj.

6. Međutim, po ocjeni ovog suda, nije u pravu prvostupanjski sud kada takav zaključak donosi u odnosu na prekršaj iz čl. 21. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Pritom, prvostupanjski sud pravilno utvrđuje da je neovlašteno pucanje iz vatrenog oružja jedno od bitnih obilježja ovog prekršaja, ali pogrešno zaključuje da taj konstitutivni element nije sadržan u činjeničnom opisu optužbe u ovom predmetu.

6.1. Naime, optužbom je okrivljeniku stavljeno na teret da je 24. rujna 2019., u mjestu Z., dok se nalazio na momačkoj zabavi, pucao iz pištolja odnosno oružja C kategorije. Neosnovano smatra prvostupanjski sud da takav činjenični opis optužbe ne sadrži konstitutivni element „neovlaštenog pucanja“, jer je potpuno jasno da je pucanje bilo kojeg građanina iz vatrenog oružja na momačkoj večeri neovlašteno pucanje. Okolnost što u činjeničnom opisu optužbe nije naznačena riječ „neovlašteno“ nema utjecaja na potpunost opisa svih elemenata bića prekršaja iz čl. 21. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer je riječ „neovlašteno“ apstraktan i općenit zakonski termin, koji treba biti sastavni dio zakonskog, a ne činjeničnog opisa. Taj zakonski termin je u činjeničnom opisu potrebno konkretizirati stvarnim činjenicama konkretnog događaja, a što je tužitelj i učinio.

6.2. Stoga je pobijanu presudu, u odnosu na prekršaj iz čl. 21. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu, koji će odluku o krivnji okr. I. A., u odnosu na taj prekršaj, donijeti nakon provedenog prekršajnog postupka.

7. Slijedom svega navedenog, na temelju čl.. 206. st. 1. Prekršajnog zakona (rješenje) i čl. 205. Prekršajnog zakona (presuda), odlučeno je kao u izreci ove odluke.

Zagreb, 5. svibnja 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Makarskoj u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.