Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 24 P Ob-95/21-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Karmen Ošpuh, u pravnoj stvari tužitelja J. S. iz V., F. G., OIB: ., zastupanog po punomoćnici L. H., odvjetnici iz O. društva K., H. i V. j.t.d. iz V., I, protiv tuženice S. B. iz V., T. M., OIB: …, zastupane po punomoćnici S. Z. Š., odvjetnici iz Z. odvjetničkog ureda D. Z. i S. Z. Š., iz V., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održane i zaključene glavne rasprave 29. ožujka 2022. u prisutnosti stranaka i punomoćnika, 4. svibnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi: „Utvrđuje se da je tužitelj J. S. iz V., OIB: … izvanbračni suprug i zakonski nasljednik pokojne J. B., OIB: …, rođene ….

II. Nalaže se tužitelju S. J. da tuženici S. B. naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 5.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 04. svibnja 2022. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovome sudu 26. travnja 2021. podnio tužbu sukladno uputi danom u rješenju ovog suda poslovni broj: O-518/2020-7 od 08. siječnja 2021. i to radi utvrđenja izvanbračne zajednice sa pokojnom J. B., koja je prema navodima tužitelja trajala od 2014. do 07. ožujka 2020. kada je J. B. umrla. Tužitelj navodi kako je izvanbračna zajednica trajala šest godina, s time da su zaključili i Ugovor o doživotnom uzdržavanja od 10. srpnja 2019. kod javnog bilježnika B. Č.-K. iz V., pod brojem …, koji ugovor je ispravljen 13. kolovoza 2019. Tužitelj nadalje ističe kako su 10. srpnja i t na poticaj pokojne J. B. kod istog javnog bilježnika dali i Izjavu o postojanju izvanbračne zajednice pod brojem …. Tužitelj nadalje ukazuje da je i prije i nakon zaključenja ugovora, pokojna J. B. bila teško pokretna, te da je on obavljao nabavu, često odlazio i kod njezine liječnice, a nakon što joj je pozlilo i kad je otkriveno da boluje od raka debelog crijeva, potpuno je ovisila o njezi i uzdržavanju tužitelja, koji je jedini, ako i prije brinuo o svim njezinim potrebama. Tužitelj ukazuje i činjenicu kako je tužena protiv njega podnijela kaznenu prijavu u predmetu Općinskog državnog odvjetništva K-DO-507/2019 koja je odbačena, budući je utvrđeno da navodi kaznene prijave nisu točni, te da je u toku izvida bilo utvrđeno ne samo da tužitelj ispunjava preuzete obveze odnosno brine o potrebama pokojne J. B., zajedno sa kćerkom Š. P., nego da isti i žive zajedno. Tužitelj navodi kako je tuženica u više navrata inicirala dolazak službenika Centra, kao i isprovocirala dolazak policije Policijske uprave Varaždinske, koji su utvrdili da nikada stanje ne odgovara prijavi, ali su svi utvrdili činjenicu da tužitelj i pokojna žive zajedno. Tužitelj se poziva na odredbu čl. 161u pogledu osnove tražbine, te na odredbu čl. 164. Zakona o mirovinskom osiguranju u pogledu utvrđivanja visine nastale štete. (Tužba sa prilozima nalazi se na listu 11 spisa).

2. Tužena u odgovoru na tužbu od 15. lipnja 2021. ističe kako je točno da je tužitelj rješenjem ovog suda poslovni broj O-518/2020-7 od 08. siječnja 2021. upućen da pokrene ovu parnicu, te kako je isto rješenje potvrđeno drugostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-341/2021-2 od 18. ožujka 2021. koji je sud analizom dokazne snage Izjavu o postojanju bračne zajednice ovjerene kod javnog bilježnika B. K.-Č. 10. srpnja 2019. pod brojem … zaključio da ista ne ispunjava zakonske pretpostavke javne isprave u smislu članka 2. i 90. Zakona o javnom bilježništvu. Tužena smatra kako upravo iz razloga što je ishodio tu Izjavu smatra da je tužitelj postupao mala fide, jer da je isti uistinu i živio sa njezinom bakom, B. B. kao muž sa ženom, ne bi s njom zaključio Ugovor o doživotnom uzdržavanju (istog dana kada je sastavljena i Izjava o postojanju bračne zajednice), jer izvanbračna zajednica, kao i bračna zajednica podrazumijeva međusobno pomaganje i uzdržavanje, što je izričito predviđeno člankom 31.st.3. Obiteljskog zakona. Tuženica naglašava kako je i sam tužitelj osoba kojoj je potrebna tuđa pomoć, budući je u vrijeme sklapanja Ugovora o doživotnom uzdržavanju i sastavljanju Izjave o postojanju izvanbračne zajednice bio star već 80. godina., pa je očito da njegova namjera nije bila pomagati pokojnom J. B., nego isključivo koristoljublje. Tužena navodi kako je pokojna imala svoj stan, redovne prihode (mirovinu), a i znatnu ušteđevinu, pa joj uzdržavanje od strane tužitelja definitivno nije trebalo. Tužena osporava da bi tužitelj živio u izvanbračnoj zajednici sa pokojnom J. B. od 2014. do njezine smrti. Ističe kako tužitelj nigdje u tužbi ne navodi kako je započeo njihov zajednički život, te ističe kako je tužitelj tek godinu dana prije smrti njezine bake počeo ostajati u njezinom stanu, a do tada ga je predstavljala kao svojeg prijatelja. Navodi kako je tužitelj iskorištavao pokojnu J. B. te kako mu se ista nije mogla suprotstaviti jer je već bila nesposobna zaštititi svoja prava, zbog čega je tužena i pokrenula postupak radi lišavanje poslovne sposobnosti. . tužena potvrđuje navode tužitelja da je odbačena kaznena prijava podnesena protiv njega pred Općinskim državnim odvjetništvu u Varaždinu pod brojem K-DO-507/2019, no ukazuje kako je tužitelj „zaboravio“ u tužbi navesti da je nakon odbačaja kaznene prijave tuženica nastavila kazneni postupak protiv njega u predmetu Kir-813/ 2019 Županijskog suda u Varaždinu u kojem je tužitelj sam dao izjavu da je živio s pokojnom Jelom u njenom stanu od 2019.. Tužena navodi kako su točni navodi tužitelja da je u više navrata od Centra i od djelatnika Policijske uprave Varaždinske tražila da zaštite njezinu baku J. B. od tužitelja budući je vidjela da ona to nije sama u stanju napraviti. Tužena ističe kako je rjeđe dolazila kod bake upravo iz razloga što joj je tužitelj to branio, ali da je dalje telefonski bila s pokojnom bakom svakodnevno u kontaktu. Prema navodima tužene, pokojna J. B. bojala se tužitelja i iz tog mu se razloga nije suprotstavljala. Ističe i kako je nakon zaključena ugovora o doživotnom uzdržavanju bila često na bolničkom liječenju i tada nije boravila u svom stanu te tužitelj kroz to vrijeme nije imao s njom nikakvu brigu. Tužena se u odgovoru na tužbu poziva na navode pokojne J. B. dane u postupku K-DO-507/2019 prema kojima ista navodi da tužitelj živi s njom unazad nekoliko mjeseci, da je potpisala nekakve papire ali ne zna kakve, da bi po njezinom mišljenju imovina poslije njezine smrti trebala pripasti unuci S. i da ne zna zašto je onda ugovorom svoju imovinu prepustila tužitelju. Tužena ističe kako je protiv tužitelja pokrenula postupak radi osporavanja valjanosti ugovora o doživotnom uzdržavanju u predmetu ovog suda poslovni broj P-120/2020, te izvanparnični postupak radi lišenja poslovne sposobnosti sada pokojne J. B. koji se vodio kod ovog suda poslovni broj Ri Ob.643/2019 tijekom kojeg je pribavljan nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Š. D. iz kojeg proizlazi da J. B. zbog teških psihičkih oštećenja bila nesposobna raspolagati novcem i imovinom, brinuti se o drugim pravima, kao i da svojim ponašanjem zbog naravi bolesti šteti sebi i svojim pravima i interesima, kao i pravima i interesima svojih bližnjih. (Odgovor na tužbu nalazi se na listu 20-24 spisa)

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu i to u: Izjavu o postojanju izvanbračne zajednice javnog bilježnika B. Č. K. iz V. broj … od 10. srpnja 2019., Ugovor o doživotnom uzdržavanju javnog bilježnika B. Č. K. iz V. broj … od 10. srpnja 2019., aneks ugovora od doživotnom uzdržavanju broj … od 13. kolovoza 2019., dopis centra od 04. veljače 2022. na listu 49 spisa. Također, sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u ovosudni predmet poslovni broj P-120/2020 te poslovni broj R1 Ob-643/2019, u spis Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Kir-813/2019 i spis Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu poslovnu broj: K- DO-507/2019.. U tijeku dokaznog postupka sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka i to: S. C., M. P., A. Ž., M. R., V. B., D. B., D. I., Š. P., M. P. J.. Također, proveo je i dokaz saslušanjem stranaka u postupku i to tužitelja S. J. i tuženice S. B.. Sud nije našao potrebnim prilagati ovosudni predmet Ps-8/20, obzirom je utvrđeno uvidom u eSpis da se radi o postupku kojim tamo tužiteljica S. B. podnosi tužbu protiv ovdje tužitelja S. J. radi iseljenja, a taj je parnični postupak prekinut do okončanja ovosudnog predmeta P-120/2020 ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na završetak tog postupka.

4. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog dokaznog postupka, sve sukladno odredbi iz članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019.; dalje u tekstu ZPP), sud je odlučio kao u izreci.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelje da se utvrdi da je isti izvanbračni suprug i zakonski nasljednik pokojne J. B., OIB: … rođene ...

6. Temeljem navoda tužbe i odgovora na tužbu, nesporno je kako je J. B. umrla te se iza nje vodi ostavinski postupak pred ovim sudom pod poslovnim brojem O- 518/2020 u kojem je tuženica kao unuka pokojne osporila pravo tužitelja na nasljeđivanje kao izvanbračnom partneru njezine pokojne bake. Također, temeljem navoda tužbe i odgovora na tužbu, te izjašnjenja stranaka tijekom postupka, ali i iz navoda ispitanih svjedoka, između stranaka je činjenično nesporno da je tužitelj bio prijatelj pokojne J. B., kao i da je isti vodio brigu o njoj budući je ista bila lošijeg zdravstvenog stanja, te je odlazio u nabavku, vodio je kod liječnika, zvao liječnika u slučaju potrebe i dr. Nesporno je i kako je pokojna J. B. održavala i imala kontakte i sa tuženom.

7. Međutim, spornim se ukazala narav odnosa tužitelja S. J. i pokojne J. B., odnosno jesu li isti bili samo prijatelji ili je njihov odnos obuhvaćen drugačijom emotivnom vezom, te jesu li isti živjeli u izvanbračnoj zajednici i koliko dugo. Posljedično spornim proizlazi je li tužitelj S. J. i zakonski nasljednik pokojne J. B..

8. Odredbom članka 11. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/2015., 98/2019., 47/2020., dalje u tekstu: ObZ) izvanbračna zajednica definirana je kao životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Odredbom članka 8. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015., 14/2019., dalje u tekstu ZN) određeno je da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim, kao i da se izvanbračnom zajednicom u smislu Zakona o nasljeđivanju smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka, koje pak su propisane odredbama 25-29 ObZ-a.

9. Dakle, u ovom postupku nije bilo sporno da je tužitelj bio prijatelj pokojne J. B. kao i to da je njihov odnos trajao do smrti pokojne J. B.. Navedeno proizlazi iz iskaza svih ispitanih svjedoka te je u tom dijelu, sve iskaze svjedoka, kao i iskaze i tužitelja i tuženice ocijenio kao istinitim i vjerodostojnima. Isto tako, nije se spornim ukazalo niti to da bi jedno od njih dvoje bilo u braku, što bi isključivao postojanje izvanbračne zajednice. Međutim, kako proizlazi i iz sudske prakse utvrđene u odluci Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-2927/14-2 od 02. ožujka 2016., za postojanje izvanbračne zajednice potrebno je da se radi o faktičnoj zajednici dviju osoba suprotnog spola koja je trajna, a od bračne zajednice razlikuje se samo po tome što je brak formalno pravno zaključen. U tom smislu, stajalište je ovoga suda kako izvanbračnu zajednicu karakterizira trajnost životnog zajedništva uz viši stupanj emocionalne i ekonomske povezanosti izvanbračnih drugova, te uzajamna prava i dužnosti. Prema navedenom, mišljenje je ovoga suda kako u odnosu tužitelja sa pokojnom J. B. nedostaje upravo potrebne emotivne, ekonomske i druge povezanosti (kao što je npr. i intiman odnos za koji i sam tužitelj u svojem iskazu navodi kako ga nije bilo - zapisnik od 29. ožujka 2022., list 54 spisa, predzadnji pasus), već se radilo samo o prijateljskoj emotivnoj vezi.

9.1. Svakako treba ukazati da se iz dokaznog postupka ne može sa sigurnošću utvrditi eventualno trajanje izvanbračne zajednice tužitelja sa pokojnom. Tužitelj navodi kako njihova zajednica traje od 2014., okvirno navodi kad je otprilike doselio kod pokojne (dvije-tri godine prije njezine smrti), dok npr. iz Rješenja Općinskog državnog odvjetništva poslovni broj: K-DO-507/2019-6 proizlazi da je doselio kod pokojne J. B. u 2018. Dakle, ni iz izjava tužitelja ne može se dokučiti kada je počela izvanbračna zajednica. Međutim, osim personalnih dokaza koje je ovaj sud izveo u postupku, tužitelj nije dostavio niti jedan drugi materijalni dokaz, kao što je npr. prijava boravišta i/ili prebivališta nadležne policijske uprave iz koje dokumentacije bi se sa sigurnošću moglo utvrditi zajedničko obitavalište izvanbračnih partnera i njegovo trajanje. Iako prema aktualnoj sudskoj praksi trajanje izvanbračne zajednice može trajati i kraće od tri godine kada se uzimaju u obzir nasljedna prava izvanbračnog partnera prema odredbama Zakona o nasljeđivanju, pa i pod pretpostavkom da postoji formalni uvjet za udovoljavanju trajanja odnosa tužitelja i pokojne J. B., ovaj sud smatra kako bi kvaliteta odnosa tužiteljice i pokojne u drugim pretpostavkama trebala biti na daleko višem nivou od nivoa za koji ovaj sud smatra da se radi-prijateljstva.

9.2. U tom smislu, ovaj sud ukazuje i na pretpostavku postojanja ekonomske veze između bračnih, odnosno izvanbračnih partnera, a na koju okolnost tužitelj također nije predložio ni jedan materijalni dokaz sukladno odredbi iz članka 219. ZPP-a, iz kojeg bi ovaj sud mogao zaključiti npr. o njihovim zajedničkim financijama, mjesečnim rashodima, prihodima, troškovima liječenja i dr.. Obzirom na očiti interes za uspjeh u ovoj parnici, ovaj sud nije dao vjeru iskazu tužitelja prema kojem "zajedničke troškove života nisu dijelili posebno", ali isto tako i iskazu svjedokinje Š. P., kćeri tužitelja u dijelu njezinog iskaza iz kojeg proizlazi da "je J. radila popis stvari koje treba kupiti u gradu, a svaki je od njih imao svoju mirovinu i da su njima zajednički raspolagali", kako ih ona takve stvari nije pitala, te da pretpostavlja da su i režije plaćali zajednički (iskaz svjedokinje na listu 46 spisa). Iz iskaza preostalih svjedoka, ne može se utvrditi pravo činjenično stanje u odnosu na eventualno zajedničko raspolaganje imovinom.

9.3. Također, očito je kako tužitelj i emotivni odnos sa pokojnom J. B. definira u smislu prijateljstva, a što ovaj sud zaključuje iz svih iskaza svjedoka, pa i iz iskaza samog tužitelja, dok bi se prema mišljenju ovog suda emotivni odnos trebao temeljiti na mnogo kvalificiranijem nivou od samog prijateljstva. Ljudski je, životno i logično i da prijatelji brinu jedni o drugima, no to nužno ne podrazumijeva partnerski odnos u smislu bračnog (izvanbračnog) odnosa. Kao što je u više navrata potvrđeno, nesporno je da je tužitelj brinuo o pokojnoj J. B., te da je tu očito pomagala i tužiteljeva kćer, Š. P.. No svakako valja naglasiti da su brigu o pokojnoj vodile i druge institucije, od posjete liječnika opće prakse, njegovateljica i patronaže. Isto su potvrdili svi svjedoci, kojima je ovaj sud u potpunosti u tom dijelu poklonio vjeru. Međutim, iz provedenog dokaznog postupka, proizlazi kako je o pokojnoj brinula i unuka, odnosno ovdje tuženica, u okviru svojih mogućnosti i u skladu sa dopuštenjem tužitelja (nakon što su im očito interesi postali dijametralno suprotni). Slijedi i moglo bi se reći da je tužena sa pokojnom J. B. također imala emotivni odnos – i to onaj odnos bake i unuke, što je također životno i logično.

10. Iako je tužitelj kao dokaz u spis suda dostavio Izjavu o postojanju izvanbračne zajednice javnog bilježnika B. Č. K. iz V. broj … od 10. srpnja 2019. i koja se sukladno odredbi iz članka 230. st.1. ZPP-a ima smatrati javnom ispravom i ima određenu dokaznu snagu, dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. Također, iako iz iskaza svjedokinje M. P. J., prisjednice javnog bilježnika koja je sastavila predmetnu ispravu (zapisnik od 29. ožujka 2022., list 52 i 53 spisa) ne proizlazi da pokojna J. B. ne bi bila svjesna situacije u kojoj se nalazi(la), valja naglasiti kako je ista svjedočila općenito kako se radi u pojedinoj situaciji, dok nije mogla iznijeti konkretne okolnosti ovjere i sastavljanja sporne Izjave. Tu valja nadodati i stav Županijskog suda u Bjelovaru u predmetu poslovni broj Gž-341/2021-2 iz kojeg proizlazi kako se iz sadržaja konkretne izjave ne može sa sigurnošću utvrditi sporna činjenica, jesu li tužitelj i pokojna živjeli u zajednici koja ispunjava sve uvjete propisane odredbom članka 8. stavka 2. ZN-a (stranica 3, pasus treći drugostupanjskog rješenja Gž- 341/2021-2 u ostavinskom postupku ovog suda koji se vodi pod brojem O-518/2020). Svemu valja pridodati i vještački nalaz mr. sc. Š. D., dr. med, psihijatar u predmetu ovog suda poslovni broj R1 Ob-643/2019 u koji je ovaj sud izvršio uvid, prema kojem proizlazi da je pokojnoj J. B. već 2017. dijagnosticiran početni dementni sindrom, cerebrovaskularna bolest mozga i atrofija mozga, sa detaljnom i jasnom analizom takve dijagnoze i njezinim posljedicama, koje pak stanje nije moguće liječiti. O zdravstvenom stanju svjedočili su i ispitani svjedoci (npr. S. C., M. P., A. Ž. i dr.), koje iskaze je u tom dijelu ovaj sud ocijenio kao istinitima, budući su svjedoci svjedočili životno i vjerodostojno i bez međusobnih kontradiktornosti. Također i činjenica kako pokojna J. B. nije bila u stanju staviti svoj potpis na dokument (Ugovor o doživotnom uzdržavanju na listu 16 spisa) također ovom sudu predstavlja indicij koji ukazuje da je pokojna J. B. bila lošeg zdravstvenog stanja. Uzevši u obzir sve navedeno, i činjenicu kako je predmetna Izjava o postojanju izvanbračne zajednice potpisana 2019., a naročito uzevši u obzir navode vještaka iz postupka u koji je ovaj sud izvršio uvid i koji je pokrenut radi lišenja poslovne sposobnosti pokojne J. B. broj R 1 Ob- 643/2019, ovaj sud izjavu i postojanju izvanbračne zajednice nije mogao ocijeniti kao vjerodostojnu, ispravnu i istinitu, te samo na činjenici njezina postojanja donijeti odluku, budući iz provedenog dokaznog postupka sve druge okolnosti, odnosno nedostatak određene kvalifikacije odnosa, upućuju upravo na činjenicu kako nije postojala izvanbračna zajednica tužitelja sa pokojnom J. B..

11. Zaključno, suprotno svim navodima tužitelja, veza tužitelja sa pokojnom J. B. nije prema mišljenju ovoga suda udovoljavala pretpostavkama i kriterijima izvanbračne zajednice koja se u odnosu na bračnu zajednicu razlikuje samo u nedostatku formalno sklopljenog braka, a osnovom kojeg statusa bi tužitelj kao izvanbračni drug ostvario pravo zakonskog nasljeđivanja iza pok. J. B., slijedom čega je odlučeno kao u točki I/ izreke.

12. Odluka o parničnom trošku u skladu je sa odredbom iz članka 154. st. 1. u svezi sa člankom 155. ZPP-a, stanjem spisa i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 38/2022., dalje u tekstu Tarifa). Tuženici je priznat trošak sastava odgovora na tužbu temeljem Tbr. 8. t. 1. Tarife u iznosu od 1.000,00 kn, trošak zastupanja po punomoćnicima na ročištu 16. prosinca 2021., 09. veljače 2022. i 29. ožujka 2022. temeljem Tbr. 9. t. 1. Tarife u iznosu od po 1.000,00 kn, odnosno ukupno iznos od 4.000,00 kn. Navedeni iznos je uvećan za pripadajući porez na dodanu vrijednost od 25% u iznosu od 1.000,00 kn u smislu Tbr. 42. Tarife slijedom čega je tuženici priznati zatraženi trošak u ukupnom iznosu od 5.000,00, te je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom II. Na dosuđeni iznos je sud dosudio i zakonsku zateznu kamatu po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021.)

Varaždin, 04. svibnja 2022.

Sutkinja

Karmen Ošpuh

Uputa u pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pismeno, u 3 primjerka, predaje se ovome sudu neposredno ili se šalje preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1) Punomoćnici tužitelja - O. d. K., H. i V. j.t.d. iz V. 2) Punomoćnici tužene - Z. o. u. D. Z. i S. Z. Š., iz V.,