REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1344/2019-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D. H. V. iz V., OIB:..., koju zastupa punomoćnik M. H., odvjetnik u V., protiv tuženice M. G. T. iz Z., OIB:..., koju zastupaju punomoćnici J. J., M. B., D. B. i T. H., odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu J. J., M. B., D. B. i T. H. u K., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ob-598/18-2 od 28. kolovoza 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P Ob-2137/15-49 od 28. ožujka 2018., u sjednici održanoj 4. svibnja 2022.,

r i j e š i o  j e :

I. Prihvaća se revizija tuženice, ukida se presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ob-598/18-2 od 28. kolovoza 2018. u dijelu pod točkom I. izreke kojim je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P Ob- 2137/15-49 od 28. ožujka 2018. u dijelu pod točkom I. izreke, kao i odluka o troškovima postupka sadržana u točki IV. izreke pa se predmet se u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„1. Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između tužiteljice D. H.

V., OIB ... i pok. B. T., OIB ... i to u razdoblju od siječnja 2009. godine pa do njegove smrti 20. kolovoza 2013. godine.

2. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice kojim traži da se utvrdi trajanje izvanbračne zajednice u razdoblju od 1. ožujka 2004. godine pa do siječnja 2009. godine, kao neosnovan.

3. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice koji glasi:

"2. Utvrđuje se da je tužiteljica D. H. V., V., OIB ... kao izvanbračna supruga pok. B. T. iz Z., OIB ..., suvlasnica u 1/2 dijela zajedničke izvanbračne stečevine koju čini:

- stan br. ... na ... (sedmom) katu koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, degažmana, lođe i spremišta sa 62,83 čm, upisan zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk.ul. 3442 podul. 5727 k.o. T.

- automobil Dacia Duster, reg.oz. ..., broj šasije ...

- novčana sredstva na svim računima koje je ostavitelj B. T. imao kod Z. b. d.d. i P. b. d.d.

3. Nalaže se zk. odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu da temeljem ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva u korist tužiteljice na nekretninama:

- stan br. ... na ... (sedmom) katu koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, degažmana, lođe i spremišta sa 62,83 čm, upisan zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk.ul. 3442 podul. 5727 k.o. T. u 1/2 dijela.", kao neosnovan.

4. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.“

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je kao neosnovana žalba tuženice i potvrđena je presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P Ob-2137/15-49 od 28. ožujka 2018. u dijelu pod točkama 1. i 4. izreke.

3. Protiv drugostupanjske presude u dijelu pod točkom I. izreke tuženica je podnijela redovnu reviziju na temelju odredbe članka 382. stavak 1. točka 1. Zakona o parničnom postupku zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, kao i izvanrednu reviziju, na temelju odredbe članka 382. stavak 2. točka 2. Zakona o parničnom postupku zbog pravnih pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predložila je reviziju prihvatiti, preinačiti drugostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i odbiti tužbeni zahtjev ili pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a njoj dosuditi trošak sastava revizije.

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

5. Revizija je osnovana.

6. Tuženica je u reviziji navela da reviziju protiv dijela (točke I. izreke) drugostupanjske presude podnosi na temelju članka 382. stavak 1. točka 1. te članka 382. stavak 2. Zakona o parničnom postupku. Stoga je prvenstveno potrebno ocijeniti jesu li u ovoj pravnoj stvari ispunjene zakonske pretpostavke za podnošenje redovne revizije po vrijednosnom kriteriju propisanom odredbom članka 382. stavak 1. točka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14

– dalje: ZPP). Naime, revizija na temelju odredbe članka 382. stavak 2. ZPP može se podnijeti samo u slučajevima u kojima stranke reviziju ne mogu podnijeti prema odredbi stavka 1. istog članka i to ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.

7. Prema odredbi članka 382. stavak 1. točka 1. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kuna.

7.1. Odredbom članka 40. stavak 2. ZPP propisano je da je u slučaju kada se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu, mjerodavna vrijednost predmeta spora koju je tužitelj naznačio u tužbi.

7.2. Iz spisa proizlazi da je tužiteljica u tužbi naznačila vrijednost predmeta spora u iznosu 270.000,00 kuna, a u tužbi je postavila 2 tužbena zahtjeva i to: zahtjev za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice i zahtjev za utvrđenje izvanbračne stečevine.

7.3. Budući da je u ovoj pravnoj stvari tužiteljica u tužbi postavila više tužbenih zahtjeva, kod odlučivanja o postojanju pretpostavki za dopuštenost redovne revizije prema vrijednosnom kriteriju iz članka 382. stavak 1. točka 1. ZPP, osim o naznačenoj vrijednosti predmeta spora, potrebno je imati u vidu i odredbu članka 37. stavak 2. ZPP kojom je propisano da ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova, ili pojedine zahtjeve ističu različiti tužitelji ili su pojedini zahtjevi istaknuti protiv različitih tuženika, vrijednost predmeta spora određuje se prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.

7.4. Tužiteljica je tužbenim zahtjevom postavila dva nenovčana zahtjeva, a vrijednost predmeta spora naznačila je u jednom iznosu, pa se vrijednost predmeta spora svakog od postavljenih zahtjeva određuje tako da se naznačena vrijednost predmeta spora podijeli s dva. Budući da je tužiteljica vrijednost premeta spora naznačila u iznosu od 270.000,00 kuna, vrijednost predmeta spora svakog pojedinog zahtjeva ne prelazi iznos od 200.000,00 kuna radi čega revizija tuženice, prema vrijednosnom kriteriju propisanim članka 382. stavak 1. točka 1. ZPP, nije dopuštena.

8. Odredbom članka 382. stavak 2. ZPP propisano je da u slučajevima u kojima stranke ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi stavka 1. istoga članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

9. Nadalje, odredbom članka 392.a ZPP propisano je da u povodu revizije iz članka 382. stavka 2. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojega je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.

10. Na temelju činjeničnih utvrđenja:

- da su tužiteljica i sada pokojni B. T. u siječnju 2009. zajedno uselili u stan u V., koji je on dobio na korištenje od Grada V. par mjeseci prije toga,

- da je upravo to bio trenutak kada je njihova emocionalna veza prerasla u izvanbračnu zajednicu jer su na taj način uspostavili i manifestirali i ekonomsku povezanost i namjeru da se međusobno pomažu i brinu,

- da su u stanu u V. zajedno živjeli kada god su mogli jer je sada pokojni B. T. radio u Z. gdje je imao stan,

- da su zajedničko vrijeme provodili u druženju s drugim parovima, zajedno putovali i ljetovali, dočekivali nove godine, zajedno brinuli o roditeljima tužiteljice i ocu tuženika te da ih je okolina u V. smatrala parom,

- da je tužiteljica kao nevjenčana supruga prijavila činjenicu smrti B. T.,

sudovi su ocijenili da je postojala izvanbračna zajednica tužiteljice i sada pokojnog B. T., u razdoblju od siječnja 2009. do njegove smrti 20. kolovoza 2013. u smislu odredbe članka 8. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03 i 25/05 – dalje: ZN) i članka 11. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15 – dalje: OBZ).

10. Tuženica je u izvanrednoj reviziji navela da je podnosi protiv dijela drugostupanjske presude pod točkom I. izreke, kojom je odlučeno o postojanju izvanbračne zajednice tužiteljice i sada pokojnog B. T., oca tuženice, zbog pravnih pitanja:

„1. Koje sve konstitutivne dijelove (i koja je njihova kvaliteta) mora imati zajednica muškarca i žene da bi se mogla smatrati izvanbračnom zajednicom?

2. Da li se u smislu postojanja izvanbračne zajednice, pod zajedničkim domaćinstvom u kojem se ispunjava ekonomska funkcija braka može smatrati život partnera u stanu jednog od partnera (V.) koji tamo ne živi već dolazi iz mjesta prebivališta (Z.) u kojemu živi i radi, gotovo isključivo vikendom?

3. Da li izvanbračna zajednica uopće može postojati uz istodobno postojanje faktične izvanbračne zajednice koju zakon još uvijek ne priznaje jer nije proteklo zakonom predviđeno vrijeme?“

10.1. Obrazlažući razloge važnosti postavljenih pravnih pitanja, tuženica se pozvala na odluke revizijskog suda broj Rev-1881/2012 i Rev-365/05, navodeći da je pravno shvaćanje drugostupanjskog suda o postavljenim pravnim pitanjima izraženo u pobijanoj presudi nepodudarno sa pravnim shvaćanjima revizijskog suda zauzetim u tim odlukama.

11. U odluci broj Rev-1881/12-2 od 25. rujna 2012., na koju se revidentica poziva u izvanrednoj reviziji, zauzeto je pravno shvaćanje da je za priznanje učinaka izvanbračne zajednice potrebno da se ostvare slijedeće pretpostavke: da niti jedan od partnera u razdoblju trajanja te zajednice nije bio u braku, da je među njima postojala trajnija zajednica života – i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja (s ozbiljnom odlukom da zajedno žive), već i u uspostavljanju emocionalne odnosno egzistencijalne povezanosti i ekonomske zajednice u kojoj si izvanbračni drugovi zadovoljavaju složene životne potrebe (psihičke, emocionalne, seksualne…..) te međusobno pomažu i brinu jedno o drugome čak neovisno o eventualnoj namjeri da zaključe brak.

12. Nadalje, u odluci broj Rev-365/09-2 od 17. studenoga 2005. na koju se revidentica također poziva, revizijski sud je zauzeo pravno shvaćanje da održavanje ljubavne veze i povremeno nalaženje, pri čemu svaka od stranaka raspolaže svojim prihodima, ne stvara međusobne imovinsko-pravne učinke izvanbračne zajednice.

13. Odlučujući o dopuštenosti izvanredne revizije vijeće je ocijenilo da su pravna pitanja koja je tuženica postavila u izvanrednoj reviziji važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni u smislu odredbe članka 382. stavak 2. i 3. ZPP.

14. Prema odredbi članka 8. ZN izvanbračnom zajednicom smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala duže vrijeme, a prestala je ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

15. Odredbom članka 11. stavak 1. OBZ propisano je da se odredbe OBZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

16. Obrazlažući razloge prihvaćanja tužbenog zahtjeva za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice između tužiteljice i sada pokojnog oca tuženice prvostupanjski sud je u obrazloženju presude naveo kako prihvaća iskaz tužiteljice i svjedoka koji su tužiteljicu i sada pokojnog oca tuženice viđali vikendima koje je on provodio u V., ali da ne prihvaća iskaze svjedoka koji su izrijekom tvrdili da su sada pokojni otac tuženice B. T. i K. V. obnovili svoju vezu zadnjih godinu i pol ili dvije godine prije njegove smrt, jer su takvi navodi u suprotnosti s utvrđenjima suda te drugim izvedenim dokazima. Navedenu ocjenu prvostupanjskog suda i utvrđenja prvostupanjskog suda prihvatio je drugostupanjski sud s obrazloženjem da čak i u slučaju da je sada pokojni otac tuženice B. T. u vremenu koje je provodio u Z. gdje je boravio i bio zaposlen (prema iskazu same tužiteljice sada pokojni B. T. u Z. je uglavnom boravio i radio od ponedjeljka do petka, a vikende su provodili zajedno), viđao druge žene, to ne utječe na zaključak o postojanju izvanbračne zajednice.

17. Prema ocjeni vijeća revidentica u izvanrednoj reviziji osnovano navodi da su nižestupanjski sudovi, prihvaćajući tužbeni zahtjev da je u vremenskom razdoblju od siječnja 2009. do smrti B. T. postojala izvanbračna zajednica njega i tužiteljice u obrazloženjima odluka propustili navesti razloge o odlučnoj činjenici te obrazložiti od kakvog je utjecaja, na postojanje i opstojnost izvanbračne zajednice tužiteljice i sada pokojnog B. T., činjenica da je on u razdoblju od posljednjih godinu i pol dana života, obnovio emocionalnu i životnu zajednicu s bivšom suprugom, s kojom je prema iskazima saslušanih svjedoka veći dio tjedna (od ponedjeljka do petka) boravio u Z., dolazio u njen stan gdje su zajedno provodili vrijeme, družili su se sa zajedničkim prijateljima u Z., a vikende je provodio s tužiteljicom u V.

18. U sudskoj praksi ne postoji jednoznačan odgovor na pitanje koje kvalifikatorne okolnosti mora ispunjavati određena zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca da bi mogla smatrati izvanbračnom zajednicom u smislu odredbi članka 8. ZN, odnosno članka 11. OBZ, već odluku o tom pravnom pitanju sudovi moraju donositi na temelju odlučnih činjenica koje utvrde dokazima izvedenim u pojedinim parničnim postupcima. Budući da je prema važećim zakonskim odredbama oblik neformalnosti jedno od osnovnih obilježja izvanbračne zajednice, dužnost je suda, kada odlučuje o postojanju određene izvanbračne zajednice, u obrazloženju odluke navesti jasne i obrazložene razloge o odlučnim činjenicama i to ne samo o tome kada je izvanbračna zajednica počela već i o svim drugim kvalitativnim svojstvima, odnosno sadržaju životnih odnosa neudane žene i neoženjenog muškarca koji tu zajednicu čine izvanbračnom zajednicom u smislu mjerodavnih zakonskih odredbi i kao takvu razlikuju od drugih vrsta veza i odnosa između neudate žene i neoženjenog muškaraca.

19. Imajući u vidu odlučne okolnosti utvrđene tijekom ovog parničnog postupka prilikom odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice treba također razmotriti činjenicu kako životno postoji realna mogućnost da osoba, koja je slobodnog bračnog statusa, istovremeno može imati više emocionalnih veza različitog sadržaja, intenziteta i trajanja. Stoga, da bi se jednoj od takvih veza neudate žene i neoženjenog muškarca priznalo svojstvo životne zajednice i pravni učinci izvanbračne zajednice, potrebno je osim duljine trajanja propisane odredbama članka 8. ZN te članka 11. stavak 1. OBZ, voditi računa o neformalnom karakteru izvanbračne zajednice, kao i o odredbi članka 11. stavak 2. OBZ kojom je propisano da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. OBZ, stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe OBZ o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Slijedom navedenog, proizlazilo bi da kod odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice, na odgovarajući način također treba primijeniti druge mjerodavne odredbe OBZ, među ostalima i odredbu članka 31. stavak 2. OBZ kojom je propisana dužnost bračnih drugova da budu vjerni jedno drugome, uzajamno se pomažu i uzdržavaju, međusobno se poštuju i održavaju skladne bračne i obiteljske odnose.

20. Prema ocjeni vijeća, sud kad odlučuje o postojanju zakonskih pretpostavki za postojanje izvanbračne zajednice, treba cijeniti sve okolnosti određenog slučaja i dati jasne razloge o tome od kakvog je utjecaja i učinka na postojanje, trajanje ili mogući prestanak izvanbračne zajednice okolnost da osoba za koju se tvrdi da živi u zajednici koja bi se mogla kvalificirati izvanbračnom zajednicom, za vrijeme trajanja takve zajednice započne i ostvari drugu emocionalnu vezu, odnos ili zajednicu jednakih ili sličnih obilježja. Dakle, treba ocijeniti sadržaj svakog od tih odnosa ponaosob, ali i njihov međusobni utjecaj, sve imajući u vidu da je izvanbračna zajednica neformalna zajednica kako u vezi pitanja njenog početka tako i u vezi njenog okončanja.

21. Budući da u obrazloženju revizijom pobijane drugostupanjske, niti u obrazloženju prvostupanjske presude nisu navedeni konkretni i jasni razlozi, od kakvog je utjecaja činjenica što je sada pokojni B. T. posljednjih godinu i pol dana života obnovio emocionalnu i životnu vezu s bivšom suprugom, kakva je njihova veza bila sadržajno te kakve su bile njihove želje, namjere i planovi u vezi budućnosti tog odnosa, niti kakav je utjecaj te veze na njegov odnos i vezu s tužiteljicom, sudovi su, prema ocjeni vijeća, u obrazloženjima presuda propustili navesti razloge o odlučnim činjenicama o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva u ovom postupku. Zbog navedenog je revizija tuženice osnovana, pa je na temelju odredbe članka 394. stavak 1. i stavak 4. ZPP valjalo ukinuti drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu, kao i odluku o troškovima postupak te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

22. U nastavku postupka sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu na koju mu je ukazano ovim rješenjem i donijeti novu i zakonitu odluku.

23. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP.

Zagreb, 4. svibnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić, v.r.