Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 5 Gž-1541/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasenke Grgić kao predsjednice vijeća, Ksenije Grgić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Sabine Dugonjić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja T. Č. iz R., OIB…, zastupanog po punomoćniku D. D., odvjetniku u R., protiv tuženice N. Č. iz K., OIB…, zastupane po punomoćniku P. O., odvjetniku u Odvjetničkom društvu O. i S. d.o.o. iz R., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj P-595/2019-20 od 19. ožujka 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 4. svibnja 2022.,

p r e s u d i  j e

Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj P-595/2019-20 od 19. ožujka 2021., u pobijanom dijelu pod toč. I. i II. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„I. Utvrđuje se da je tužitelj T. Č., R., OIB:… vlasnik točno određenog dijela nekretnine oznake k.č. br. 1664/5 (kuća gospodarska zgrada i dvorište, površine 410 čhv), upisane u z.k.ul. 1933 k.o. 324540 H., kod Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Rijeka i to dijela nekretnine površine 627m2 koji je u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka geodetske struke N. V. i dopuni tog nalaza i mišljenja izrađenog u ovome postupku, na skici lica mjesta prilog broj 2a označen rozim slovnim i svijetloplavim (cyan) brojčanim oznakama 1-G-K-M-AC-S-AD-AE-AF- AG-AH-AI-8-7-6-5-4-3-2 i zelenom ispunom, a koja je skica lica mjesta sastavni dio ove presude.

Tužitelj T. Č., R., OIB:… je po pravomoćnosti ove presude temeljem iste, ovlašten zatražiti i ishoditi upis prava vlasništva na opisanom dijelu predmetne nekretnine, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena tužene N. Č. iz K., OIB:…, te je ovlašten temeljem ove presude izvršiti parcelaciju predmetne nekretnine na način da iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni, naprijed navedeni dio iste, da navedeni dio formira kao samostalnu česticu zemljišta s novim katastarskim oznakama te provede parcelaciju u nadležnom katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi.

II. Nalaže se tuženoj N. Č. iz K., OIB… da tužitelju T. Č., R., OIB… naknadi troškove ovog parničnog postupka u ukupnom iznosu od 16.667,63 kn (šesnaesttisućašestošezdesetsedamkunaišezdesettrilipe) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate u skladu s odredbom čl. 29. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

III. S preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova ovog parničnog postupka do iznosa od 18.000,00 kn tužitelj T. Č., R., OIB… se odbija.“

2. Protiv dosuđujućeg dijela navedene presude pod toč. I. i II. izreke žalbu je podnijela tuženica iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda u tom dijelu preinači i tužbeni zahtjev odbije uz naknadu parničnog troška, a podredno da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na točno određenom dijelu nekretnine k.č.br. 1664/5, kuća, gospodarska zgrada i dvorište površine 410 čhv, upisane u zk. ul. H. temeljem Sporazuma stranaka o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina od 27. siječnja 2015., kao i zahtjev tužitelja da je ovlašten temeljem navedene presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i izvršiti parcelaciju radi formiranja samostalne čestice zemljišta.

5. Činjeničnu osnovu tužbe tužitelj u ovoj pravnoj stvari temelji na tvrdnji da su stranke 27. siječnja 2015. sklopile Sporazum o razvrgnuću suvlasničke zajednice ovjeren kod javnog bilježnika M. B. iz R., pod brojem OV-590/15 kojim su podijelile nekretninu u njihovu suvlasništvu i izvršile diobu, te se obvezale provesti sve potrebne radnje radi provedbe dogovorenog razvrgnuća (izradu parcelacijskog elaborata i dr.) u zemljišnim knjigama, što tuženica sada odbija učiniti.

6. Ispitujući pravilnost i zakonitost pobijane presude ovaj sud nije našao da bi u postupku pred sudom prvog stupnja bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odrede čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti. Isto tako, nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi ukazuje žaliteljica, jer presuda sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika, te nije osnovan ovaj žalbeni razlog.

7. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredni čl. 8. ZPP potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

8. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda u bitnome proizlazi:

- da su stranke u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnici nekretnina i to k.č.br. 1664/4 pašnjak površine 61 čhv i k.č.br. 1664/5 kuća, gospodarska zgrada i dvorište površine 410 čhv, upisanih u zk.ul. 1933 k.o. H., svaki u ½ dijela;

- da iz sadržaja Sporazuma o razvrgnuću suvlasničke zajednice od 27. siječnja 2015., proizlazi da su stranke predmetne nekretnine, koje su stekle nasljeđivanjem iza svog pradjeda pok. I. Č., podijelile na način da su razvrgnule suvlasništvo predmetnih nekretnina fizičkom diobom prema podijeljenom samostalnom posjedu, tako da svaka stranka samostalno izvršava suvlasničke ovlasti na način označen u skici fizičke diobe od 1.2.2014., koja je sastavni dio toga Sporazuma, te da prema toj skici tužitelju pripada kuća s okućnicom o garaža, a tuženoj mlin s pripadajućim dijelom zemljišta;

- da je predmetni Sporazum potpisan po stankama i ovjeren kod javnog bilježnika M. B. iz R., pod brojem OV-590/15 od 2.2.2015.;

- da je tuženica tijekom postupka tvrdila da Sporazum nije osobno potpisala, već da je njezin potpis na Sporazumu krivotvoren od strane tužitelja;

- da je provedenim grafološkim vještačenjem po glavnom vještaku za rukopise i dokumente dipl. ing. Ž. T. iz Službe kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja nedvojbeno utvrđeno da je tuženica skriptor potpisa na Sporazumu;

- da Sporazum o razvrgnuću suvlasničke zajednice od 27. siječnja 2015., predstavlja predugovor, jer iz njegova sadržaja jasno proizlazi da isti sadrži sve bitne sastojke glavnog ugovora, a to su nekretnina koje je predmet razvrgnuća (k.č.br. 1664/5 k.o. H.) i način razvrgnuća suvlasničke zajednice fizičkom, geometrijskom diobom;

- da iz vještak geodet N. V. na licu mjesta identificirao k.č.br. 1664/5 k.o. H. koja je u evidentirana u katastarskom planu k.o. H. i posjedovnom listu broj 2318 kao kuća, gospodarska zgrada i dvorište ukupne površine 1475 m2, dok je u zemljišnim knjigama evidentirana u zk.ul. 1933 kao kuća, gospodarska zgrada i dvorište ukupne površine 410 čhv, što preračunato u metre kvadratne iznosi 1475 m2, te je u svom nalazu i mišljenju u njegovoj dopuni utvrdo da je fizička dioba predmetne nekretnine moguća i da dio k.č.br. 1664/5 koji nakon podjele pripada tužitelju je na slici lica mjesta (prilog broj 2a) označena rozim slovima i svjetloplavim (cyan) brojčanim oznakama 1-G-K-M-AC-S-AD-AE-AF-AG-AH-A1-8-7-6-5-4-3-2 i zelenom ispunom u površini od 627 m2.

9. Polazeći od utvrđenja da su stranke Sporazumom od 27. siječnja 2015. razvrgnule suvlasničku zajednicu nekretnina, koja fizička (geometrijska) dioba je bila moguća i dopuštena i da tužitelj ima pravni interes da se u ovom parničnom postupku utvrdi vlasnikom točno određenog dijela nekretnine k.č.br. 1664/5 k.o. H., opisanog na skici lica mjesta sudskog vještaka geodeta N. V. oznakama 1-G-K-M-AC-S-AD-AE-AF- AG-AH-A1-8-7-6-5-4-3-2 i zelenom ispunom u površini od 627 m2 i označenog rozim slovima, prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev i presudio kao u izreci pobijane presude.

10. Žalbenim navodima tuženice nisu dovedena u sumnju činjenična utvrđenja i pravni zaključak prvostupanjskog suda, koji u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

11. Prema odredbi čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV) suvlasnik imao pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.

12. Odredba čl. 48. st. 2. ZV propisuje da će pravo na razvrgnuće ostvarit suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljo razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno.

13. U konkretnom slučaju pravnim poslom – pisanim Sporazumom o razvrgnuću suvlasničke zajednice od 27. siječnja 2015., između stranaka je došlo do stvarne (fizičke) podjele nekretnina, na način da je tužitelj postao samovlasnik dijela k.č.br. 1664/5 i to kuće, gospodarske zgrade i dvorišta površine 410 čhv) upisane u zk.ul. 1933 k.o. 324540 H., zbog čega je tužitelj u ovoj parnici bio ovlašten postaviti zahtjev za utvrđenje da je vlasnik točno određenog realnog dijela suvlasničke nekretnine koji je vještak geodet u dopuni svoga nalaza i mišljenja u skici lica mjesta označenoj kao prilog 2a, koja je sastani dio presude označio rozim slovima i svjetloplavim (cyan) brojčanim oznakama 1-G-K-M-AC-S-AD-AE-AF-AG-AH-A1-8-7-6-5-4-3-2 i zelenom ispunom u površini od 627 m2, kao i zahtjev da je temeljem navedene presude ovlašten zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na opisanom dijelu nekretnine uz istodobno brisanje prava vlasništva tuženice i da je temeljem navedene presude ovlašten izvršiti parcelaciju predmetne nekretnine na način da se ista fizički i geometrijski izdvoji u samostalnu česticu zemljišta s novim katastarskim oznakama.

14. Nije osnovan navod žalbe da tuženoj kao stranci u postupku nije bila dana mogućnost da sudjeluje na očevidu i da je stoga nalaz i mišljenje vještaka geodeta i njegova dopuna izrađen protivno odredbama ZPP-a, jer iz sadržaja raspravnog zapisnika od 20.5.2019. (list 111 spisa) jasno proizlazi da je sud u prisutnosti punomoćnika stranaka zakazao očevid na licu mjesta za 5.11.2019. i poziv strankama uputio putem njihovih punomoćnika sukladno odredbi čl. 268. st. 2. ZPP, koji su uredno primili na znanje održavanje očevida i obvezali se o ročištu (očevidu) obavijestiti svoje stranke. Tuženica je dakle bila uredno obaviještena o očevidu na koji nije pristupila, već je pristupio njezin punomoćnik.

15. Podneskom od 3.2.2021. tuženica nije ukazala na potrebu saslušanja vještaka geodeta, kako to tvrdi u žalbi, niti je sud postupio protivno odredbi čl. 261. ZPP, jer tuženica u postupku, pa niti u tom podnesku ni na koji način nije prigovorila nalazu i mišljenju vještaka i njegovoj dopuni, već je prigovarala konačno specificiranom tužbenom zahtjevu tvrdeći da se radi o preinaci tužbe, te je ponavljala svoje ranije tvrdnje da predmetni Sporazum predstavlja predugovor. Kako je vještak geodet nakon primjedbe tužitelja na nalaz i mišljenje izradio dopunu svoga nalaza i mišljenja na koju stranke nisu imale nikakve primjedbe, to u žalbi prvi puta iznijeti navodi tuženice da joj je sud trebao omogućiti da postavi pitanja vještaku predstavljaju novi dokaz u smislu odredbe čl. 352. st. 2. ZPP, o kojemu u žalbenoj fazi postupka nije dopušteno raspravljati.

16. Nadalje nije osnovan niti u žalbi ponovljeni navod tuženice da je Sporazum od 27. siječnja 2015. predstavljao ustvari predugovor, a ne konačni ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice, jer osim što tuženica u postupku nije dokazala da su stranke dogovorile da će kasnije sklopiti glavni ugovor, sud prvog stupanja pravilno je utvrdio da Sporazum o razvrgnuću suvlasničke zajednice od 27. siječnja 2015. sadrži sve bitne sastojke glavnog ugovora (nekretnine koje su predmet razvrgnuća i način razvrgnuća).

17. Nisu utemeljeni niti daljnji žalbeni navodi tuženice da „sud doslovno izmišlja da iz dopune nalaza i mišljenja proizlazi da je dioba prema Sporazumu bila moguća i dopuštena,“ jer se vještak geodet na izričito traženje suda u svom dopunskom nalazu i mišljenju izjasnio da je fizička dioba prema Sporazumu stranaka moguća, a dopuštena uz prethodno usklađenje stanja katastarskog plana, katastarskog operata i zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem na terenu za kč.br. 1664/5, tj. izradu geodetskog elaborata u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih, već evidentiranih katastarskih čestica u skladu s Pravilnikom o geodetskim elaboratima („Narodne novine“, broj 59/18).

18. Tužitelj svojim podneskom od 1.2.2012. nije promijenio identitet nekretnine za koju traži utvrđenje prava vlasništva, već je samo specificirao tužbeni zahtjev u odnosu na istu nekretninu u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka i njegovom dopunom i skicom lica mjesta koja je sastavni dio nalaza i mišljenja, te se stoga ne radi o preinaci tužbe iz čl. 190. ZPP kako to pogrešno smatra tuženica.

19. Konačno, niti žalbeni navod da je parcelacija temeljem presude o utvrđenju prava vlasništva protivna prisilnim propisima, odnosno Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, 153/13., 65/17) nije osnovan.

20. Naime, pojedinačnu nekretninu u smislu odredbi čl. 2. st. 3. i čl. 9. st. 1. ZV čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo) koje je kao takvo jedno nekretnina.

21. U pravnom prometu nekretnina se označava katastarskim oznakama zemljišta, a prema odredbi čl. 2. st. 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 55/13, 60/13 i 108/17 - dalje: ZZK) zemljište je, u smislu tog Zakona dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica), a sve što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje u pravnom je smislu sastavni dio zemljišta i ako zakonom nije drukčije određeno, dijeli njegovu pravnu sudbinu.

22. Da bi predmet raspolaganja u pravnom prometu bila pojedina katastarska čestica, prema odredbi čl. 19. st. 4. ZZK, treba se u zemljišnim knjigama promijeniti sastav zemljišnoknjižnog tijela otpisom i pripisom katastarskih čestica shodno odredbama čl. 145. – 162. ZZK. Dakle, katastarske čestice za koje se uspostavlja drugačiji pravni status se izdvajaju u zasebno zemljišnoknjižno tijelo i upisuju u drugi zemljišnoknjižni uložak u kojem opet svi njegovi dijelovi imaju isti pravni status. Ako se želi provesti postupak otpisivanja i pripisivanja nekog fizičkog (geometrijski odijeljenog) dijela zemljišta tj. katastarske čestice, uvijek je potrebno prethodno provesti postupak diobe te čestice, parcelacijom formirati nove čestice, te tako za određenu česticu dobivenu diobom provesti postupak otpisivanja i pripisivanja.

23. Prema odredi čl. 53. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 116/07, 124/10, 56/13 i 121/16) u postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina osnivanje novih katastarskih čestica (parcelacija) provodi se u katastarskome operatu na temelju parcelacijskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenoga u upravnom postupku, prema odredbi čl. 102. st. 1. tog Zakona poslove državne izmjere i katastra nekretnina određene tim Zakonom obavlja Državna geodetska uprava, dok su prema odredbi čl. 4. st. 3. navedenog Zakona sudovi i tijela državne vlasti dužni Područnim uredima za katastar, dostaviti svoja rješenja i presude koje utječu na podatke u katastru nekretnina odmah po njihovoj pravomoćnosti.

24. U konkretnom slučaju pravilno je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje da je isti vlasnik točno određenog (geometrijski odijeljenog dijela) nekretnine k.č.br. 1664/5 (i to kuća gospodarska zgrada i dvorište površine 410 čhv) koji mu je sporazumom o razvrgnuću od 27. siječnja 2015. pripao, a upisne u zk.ul. 1933 k.o. H. prema dopuni nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju označenoj na skici lica mjesta kao prilog 2a, roza slovima i svjetloplavim brojčanim oznakama koje vještvo i dopunjena skica mjerenja čine sastavni dio presude. Prema navedenoj skici lica mjesta tako faktično geometrijski odijeljeni dijelovi su precizno grafički individualizirani te isti jasno određuju predmet vlasničke zaštite, zbog čega tako stečeno vlasništvo geometrijski odijeljenih dijelova predstavljaju pojedinačno određene stvari u smislu odredbe čl. 5. st. 1. ZVDSP, kojom je propisano da je objekt prava vlasništva pojedinačno određena stvar.

25. Pri tome je suprotno navodima žalbe, pravilno prihvaćen i dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži da se na fizički odijeljenom dijelu predmetne nekretnine kako je to navedeno u skici lica mjesta ovlašten na temelju presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istodobnu uknjižbu brisanja svih vlasničkih prava na tim dijelovima nekretnina s imena tuženika treba shvatiti kao osnov za uknjižbu tako stečenog prava vlasništva na pojedinačno određenim stvarima.

26. Stoga, imajući na umu naprijed navedene zakonske odredbe, a u situaciji kad je prihvaćen tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva geometrijski odijeljenog dijela nekretnine, proizlazi da je tužitelj kao stjecatelj ovlašten zahtijevati provedbu te odluke provođenjem parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama tako stečenog prava vlasništva u skladu s odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnine i Zakona o prostornom uređenju.

27. Odluka o troškovima postupka pravilna je i zakonita, kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP), tako i po visini troškova koji su određeni (čl. 155. ZPP).

28. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je žalbu tuženice odbiti kao neosnovanu i temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu.

U Zagrebu, 4. svibnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Jasenka Grgić, v.r.