Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Pž-2003/2020

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Nediljka Bobana, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog R. Ž., zbog prekršaja iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), rješavajući o žalbi okr. Roberta Živkovića, protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 13. prosinca 2019., broj: 23. PpP-4207/2019, u sjednici vijeća održanoj 4. svibnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I

Odbija se žalba okr. R. Ž. kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 300,00 (tristo) kuna, u roku trideset dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci okr. R. Ž. proglašen je krivim, da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je na temelju citiranog propisa izrečena novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kuna.

1.1. Okrivljeniku je nadalje na temelju članka 58. Prekršajnog zakona izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 3 mjeseca.

1.2. Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 kuna.

2. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu, po braniteljima iz Odvjetničkog ureda V., B., D. odvjetnicima u R., zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog, koja u sebi sadrži, u smislu odredbe članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona, i žalbu zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji.

2.1. Žalitelj ističe bitnu povredu odredaba prekršajno postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, navodeći da je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima presude te da u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Ne dovodi u pitanje upravljanje vozilom, kao ni činjenicu da mu je izdan obavezni prekršajni nalog kojim je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, te ikako je djelatnik policije rekao da zaštitna mjera počinje teći 8 dana po plaćanju kazne, nije mu bilo jasno kada stupa na snagu zaštitna mjera, jer ga nitko o tome nije obavijestio. Ističe da je nije postupao s namjerom

2.2. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (dalje: Suda) je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.

5. Neosnovano žalitelj upire na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, budući da je izreka presude razumljiva i jasna, te sadrži sve odlučne činjenice djela iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pri čemu je prvostupanjski sud korektno prenio bitan sadržaj dokaznog materijala predmeta, uz jasno određenje o vrednovanju dokaza i njihovoj konfrontaciji s obranom okrivljenika, tako da pobijana presuda u pogledu utvrđenja prekršajne odgovornosti i izrečene kazne sadrži razumljive, određene i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, koji međusobno nisu proturječni.

6. Razmatrajući predmet u pogledu navoda žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, vijeće ovog Suda smatra da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom obrane okrivljenika i cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice, te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za djelo prekršaja iz primijenjenog propisa Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je prihvatljiv i ovom Sudu.

6.1. Naime, žalitelj u postupku pred sudom kao i sada u žalbi ne dovodi u pitanje svojstvo vozača inkriminirane prilike i znanje o izrečenoj zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije, kako to proizlazi i iz rezultata provedenog postupka, pri čemu je iz sadržaja obaveznog prekršajnog naloga broj:511-09-23/6- 93/2019 od 23. veljače 2019. razvidno da je žalitelj uredno upozoren da izrečena zaštitna mjera počinje teći od izvršnosti odluke o prekršaju. Prema tome, žalitelj je na pravilan način bio obaviješten o stupanju na snagu izrečene zaštitne mjere, kako je to propisano odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 118/18.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019., te u kojem smislu više nije propisano (i naknadno) dostavljanje obavijesti o upisu izrečene mjere u evidenciju izdanih vozački dozvola. Stoga žalitelj bez uspjeha upire da mu nije bilo jasno kada stupa na snagu izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, jer neznanje ne ispričava, dok je eventualne nejasnoće o vremenu stupanja na snagu izrečene zaštitne mjere bio dužan na pouzdan način razjasniti i utvrditi prije upravljanja vozilom u prometu na cesti, provjerom na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova RH ili na drugi relevantan način.

6.2. Slijedom navedenog, budući da žalitelj ne upire, u smislu odredbe članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, na postojanje novih činjenica i dokaza, niti svojim žalbenim navodima argumentirano dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

7. Razmatrajući odluku o kazni u smislu odredbe članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona ovaj Sud nalazi da je izrečena novčana kazna pravilna i zakonita, primjerena težini prekršaja, opasnosti djela i svim okolnostima konkretnog slučaja mjerodavnim za vrstu i mjeru kazne, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, i nije prestrogo odmjerena. Naime, prvostupanjski sud je izrekao kaznu u posebnim zakonom minimalno propisanom iznosu, smatrajući da će se tako odmjerenom kaznom postići svrha kažnjavanja i djelovati na buduće ponašanje počinitelja. Takvu ocjenu prihvaća i ovaj Sud, ne nalazeći nove relevantne okolnosti za odmjeravanje kazne, koje bi učinile osnovanim blaže kažnjavanje.

8. Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne, u za to određenom roku.

9. Ispitujući u povodu žalbe odluku o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom kategorije u trajanju od 3 mjeseca, ovaj Sud je mišljenja da je ista na zakonu utemeljena, s obzirom na odredbu članka 58. Prekršajnog zakona, a imajući na umu težinu i značaj djela, budući da opisano postupanje okrivljenika predstavlja teški oblik kršenja prometne discipline i u potpunosti opravdava procjenu prvostupanjskog suda o postojanju opasnosti od ponavljanja djela i potrebe otklanjanja uvjeta koji mu omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja. Trajanje mjere određeno u zakonom propisanim granicama (od jednog mjeseca do dvije godine) razmjerno pravilne ocjene osobina ličnosti okrivljenika i ranije osuđivanosti, dok žalitelj svojim navodima žalbe nije doveo u pitanje odluku suda prvog stupnja.

10. Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi članka 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, s obzirom na složenost i trajanje tog postupka.

11. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 4. svibnja 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.