Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: 24 Gž-482/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Bosilj, kao predsjednice vijeća te Nade Krnjak, kao sutkinje izvjestiteljice i Tanje Novak-Premec, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice R. Š., OIB:… iz I., S., zastupane po punomoćnici M. S. R., odvjetnici u Zadru, protiv tuženice R. H., OIB:…, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj 3 P-1859/2020-23 od 21. siječnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 4. svibnja 2022.
p r e s u d i o j e
Žalba tuženice odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj 3 P-1859/2020-23 od 21. siječnja 2022.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom utvrđeno je da je tužiteljica R. Š. stekla pravo vlasništva 2/3 dijela nekretnine označena kao čestica 5872 površine 323 m2 u k.o. G. K. što je tuženica dužna priznati i trpjeti uknjižbu prava suvlasništva tužiteljice u zemljišnim knjigama u naznačenom omjeru uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženice koju će ispravu u protivnom zamijeniti ova presuda te je ujedno tuženica obvezana tužiteljici naknaditi troškove postupka u iznosu od 8.962,50 kn, sve u roku 15 dana.
2. Navedenu presudu pravodobnom žalbom pobija tuženica iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-odluka US RH, 84/08, 96/08-odluka US RH, 123/08-ispravak, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - odluka US RH, 70/19 – dalje: ZPP) predlažući da se presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev u cijelosti.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba tuženice nije osnovana.
5. Predmet spora je odlučivanja o zahtjevu tužiteljice za utvrđenje prava suvlasništva u 2/3 dijela stečenog dosjelošću nekretnine, čest. 5872 površine 323 m2 u k.o. G. K., koji zahtjev tužiteljica temelji na tvrdnji da je predmetna nekretnina zajedno sa susjednom česticom 5916 (sada uknjižena kao vlasništvo kćerke tužiteljice) njoj i njezinom pokojnom suprugu dodijeljena od strane Općine O. rješenjem od 12. prosinca 1969. u svrhu izgradnje obiteljske kuće koja je izgrađena na dijelu čestice 5916 dok su na spornom dijelu zemljišta u naravi dvorištu sagradili garažu, jamu za otpadne vode i gustirnu. Tvrdi da je u spomenutom upravnom rješenju iz 1969. pogrešno navedeno da je predmet dodijele samo čestica 1655/105 (5916 nove oznake) a ne i sporna čestica 1655/166 (nove oznake 5872) na što ukazuje i ukupna površina obiju čestica od 582 m2. Iako je u rješenju o dodjeli naveden samo pokojni suprug predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu pa joj po osnovi toga pripada 1/2 dijela, a po osnovi nasljeđivanja iza supruga 1/6 dijela odnosno ukupno 2/3 dijela predmetne nekretnine.
6. Odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud temelji na slijedećim činjeničnim utvrđenjima:
- da je rješenjem Općine O. broj: 05-2780/1-69 od 12. prosinca 1969. na temelju članka 17. Zakona o uređenju i davanju na korištenje građevinskog zemljišta te Zaključka Skupštine Općine O. od 26. studenog 1969. suprugu tužiteljice V. Š. dano na korištenje građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu u površini od 500 m2 označeno katastarskim brojem 163/05 u k.o. K. u svrhu izgradnje stambene kuće uz naknadu od 1000 tadašnjih novih dinara (2 nova dinara za 1 m2 zemljišta),
- da je rješenjem o odobrenju za građenje Općinskog sekretarijata za poslove uprave Općine O. od 20. prosinca 1971. suprugu tužiteljice odobrena izgradnja stambene zgrade na čest.1655/105 (čest. br. 5916 po novoj izmjeri), bez oznake površine,
- da iz Povijesti promjena na katastarskim česticama Ureda za katastar Zadar, Ispostava Obrovac proizlazi da su čestice 5916 (1655/105 stare izmjere) i 5872 (1655/166 stare izmjere) formirane u postupku izmjere i obnove zemljišnih knjiga za k.o. G. K. koja je u službenoj primjeni od 2019. no da nakon završetka Domovinskog rata nisu zatečeni pisani dijelovi katastarskih operata pa povijest promjene na česticama 1655/105 i 1655/166 stare izmjere nije moguće utvrditi,
- da čestice 5916 i 5872 predstavljaju jednu cjelinu time da je na čestici 5916 izgrađena katna kuća, dok je utužena čestica 5872 koja je u cijelosti sa tri strane ograđena betonskim zidom i žičanom ogradom u koju se ulazi kroz česticu 5916 u naravi dvorište sa izgrađenom garažom i betoniranom gusternom, te raslinjem,
- da su tužiteljica i pok. suprug V. sklopili brak 20. siječnja 1968. te da je brak prestao smrću supruga 12. kolovoza 2010. te da su njegovi zakonski nasljednici tužiteljica i dvije kćerke,
- da iz iskaza svjedoka Ž. M. i V. V. koji su susjedi predmetne nekretnine proizlazi da su tužiteljica i njezin pok. suprug u posjed predmetne nekretnine stupili nakon što im je cijelo predmetno zemljište dodijeljeno u svrhu izgradnje porodične stambene zgrade oko 1970. te da su kuću i sve prateće objekte gradili zajedno i kompletnu nekretninu ogradili.
7. Ocijenivši vjerodostojnim iskaze svjedoka koji potvrđuju navode tužiteljice o posjedu predmetne nekretnine od početka 1970. i zajedničkoj gradnji kuće, garaže, septičke jame i gusterne te imajući u vidu isplaćenu naknadu za 500 m2 dodijeljenog građevinskog zemljišta prvostupanjski sud zaključuje da je predmet dodjele bila i utužena čestica koja zajedno sa česticom 5916 čini jednu gospodarsku cjelinu pa kako se radi o zakonitom, istinitom i poštenom posjedu više od 20 godina da su na strani tužiteljice ispunjene pretpostavke stjecanja vlasništva dosjelošću. U primjeni materijalnog prava prvostupanjski se sud rukovodi odredbama čl. 159. st. 4. i čl. 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZV), čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima iz 1980, Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17. studenog 1999. te odredbama čl. 252 i 253.st.1. Obiteljskog zakona ( NN 162/98 i 117/03).
8. Tuženica u žalbi navodi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje i na tako pogrešno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo i ujedno počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2.toč.11. ZPP, a to iz razloga što tužiteljica nije dokazala da bi njezini prednici u neprekinutom, mirnom i savjesnom posjedu bili u vremenu od 6. travnja 1901. do 6. travnja 1941., odnosno nije dokazala da su pravo vlasništva stekli dosjelošću prije 6. travnja 1941. prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika.
9. Razmatrajući pobijanu presudu ovaj sud prije svega utvrđuje da su razlozi usvajanja tužbenog zahtjeva jasni i neproturječni sa uporištem u utvrđenim odlučnim činjenicama pa presuda nema nedostatka i podobna je za ispitivanje zbog čega nije počinjena žalbom istaknuta bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a niti bilo koja druga bitna povreda na koju drugostupanjski sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti osnovom čl. 365. st. 2. ZPP.
10. Budući da se prema pravilnom utvrđenju prvostupanjskog suda, a što se žalbom ne osporava, tužiteljica u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine nalazi od siječnja 1970. pa nadalje pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da su pretpostavke stjecanja vlasništva dosjelošću ispunjene već 1. siječnja 1997. stupanjem na snagu ZV koji je u čl. 388.st.4. propisivao da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Ta odredba ukinuta je odlukom Ustavnog suda od 17. studenoga 1999. broj U-I-58/1997, U-I-235/1997, U-I- 237/1997, U-I-1053/1997, U-I-1054/1997 te se do toga dana u rok za stjecanje vlasništvo dosjelošću računalo i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991.
11. Prema odredbi čl. 18. st. 1. ZVDSP posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja (st. 2.), dok je pošten posjed ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (stavak 3.). Prema stavku 5. tog članka posjed se smatra poštenim osim ako se ne dokaže suprotno, dakle poštenje posjeda se pretpostavlja.
12. Obzirom na činjeničnu osnovu tužbe koju tužiteljica temelji na tvrdnji o zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine od početka 1970. pa nadalje, to žalbeni navodi kako tužiteljica nije dokazala da bi predmetnu nekretninu njezini prednici stekli dosjelošću do 1941. prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika nisu relevantni za predmetni spor.
13. Kako su žalbeni navodi kojima tuženica osporava pravilnost pobijane presude bez uporišta u stanju spisa i dapače suprotni činjeničnim navodima tužbe valjalo je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu zajedno sa odlukom o troškovima koja se pobija tek načelno za slučaj uspjeha sa žalbom u odluci o glavnoj stvari.
U Varaždinu 4. svibnja 2022.
Predsjednica vijeća
Dubravka Bosilj v.r.
