REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Pž-1736/2020
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca:
Davorka Kučana predsjednika vijeća, te Renate Popović i Nediljka Bobana članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Nade Horvatović kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog E. K. zbog prekršaja iz članka 216. stavka 1. i 3. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17.) rješavajući o žalbi okrivljenog E. K., podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Umagu-Umago, od 20. siječnja 2020., broj: Pp P-1700/2019, na sjednici vijeća održanoj dana 4. svibnja 2022.
r i j e š i o j e
I. Povodom žalbe okrivljenog E. K., a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Uslijed odluke pod I. žalba okrivljenog E. K. je bespredmetna.
Obrazloženje
1.Presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Umagu-Umago, od 20. siječnja 2020., broj: Pp P-1700/2019, proglašen je krivim okrivljeni E. K. zbog prekršaja iz članka 216. stavka 1. i 3., članka 12. stavka 4. i 8. i članka 114. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanih u izreci, te mu je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 6.500,00 kuna koju je kaznu dužan platiti u roku od 3 mjeseca od pravomoćnosti presude, a ako u tom roku plati 2/3 te kazne ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.
Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova postupka u iznosu od 200,00 kuna.
2. Protiv prvostupanjske presude okrivljeni E. K. je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o kazni.
Žalitelj predlaže da se njegova žalba prihvati i da mu se novčana kazna smanji.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. Prekršajnog zakona, jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.
Naime, kako to proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski je sud odluku o krivnji okrivljenika donio i na temelju njegove obrane (list 22), iako se okrivljenik nakon upozorenja da obranu može dati u prisustvu branitelja i da on može prisustvovati njegovom ispitivanju o istom se nije očitovao unatoč odredbi članka 172. stavka 2. i 4. Prekršajnog zakona kojom je propisano:
(2) Kada se okrivljenik prvi put ispituje zbog prekršaja za koji je alternativno propisana kazna zatvora ili kada je u smislu članka 134. ovoga Zakona uhićen i doveden pred sud, sudac ga je dužan upozoriti o pravu na branitelja. Ako se okrivljenik očituje da želi branitelja, zastat će se s ispitivanjem najviše do dva sata u kojem vremenu će se na odgovarajući način omogućiti okrivljeniku da si uzme branitelja ili da ga izabere s liste dežurnih odvjetnika. Ako u tom vremenu okrivljenik ne uzme branitelja ili branitelj kojeg je uzeo ili izabrao u tom vremenu ne dođe, sud može ispitati okrivljenika i bez nazočnosti branitelja.
Očitovanje okrivljenika o branitelju unijeti će se u zapisnik. (4) Ako je postupljeno protivno stavku 2. i 3. ovoga članka, na iskazu okrivljenika ne može se utemeljiti osuđujuća presuda.
5. Kako je okrivljeniku na teret stavljen između ostalog i prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koji je alternativno propisana kazna zatvora, a iz zapisnika o održavanju glavne rasprave održane 15. siječnja 2020. ne proizlazi da je očitovanje okrivljenika o branitelju hoće li se braniti sa ili bez branitelja unijeto u zapisnik, na takvom se iskazu ne može utemeljiti osuđujuća presuda.
Člankom 90. Prekršajnog zakona propisano je da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način (nezakonitim dokazima), a da su nezakoniti dokazi oni koji su pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava, između ostalog, obrane.
Slijedom navedenog, kako prvostupanjski sud temelji svoju odluku o krivnji i na obrani okrivljenika iako je postupljeno protivno članku 172. stavku 2. Prekršajnog zakona kako to proizlazi iz stanja spisa, a na kojem se osuđujuća presuda ne smije temeljiti, trebalo je po službenoj dužnosti ukinuti pobijanu presudu u cijelosti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.
6. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud, cijeneći razloge ovog rješenja, posebnim rješenjem izdvojiti iz spisa nezakonit dokaz, ponovno nakon valjanog upozorenja ispitati okrivljenika, provesti će već provedene dokaze, po potrebi će provesti i druge dokaze, a nakon toga ocjenom svih u postupku zakonito izvedenih dokaza i utvrđenih svih odlučnih činjenica, donijeti novu, zakonitu valjano obrazloženu odluku.
7. Na temelju članka 206. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 4. svibnja 2022.
ZAPISNIČAR:
PREDSJEDNIK VIJEĆA:
Nada Horvatović, v. r.
Davorko Kučan,v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.