Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Pž-2321/2020

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Nediljka Bobana, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog D. J., zbog prekršaja iz članka 289. stavka 1. i 4. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17. i 70/19.) rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima od 17. travnja 2020., broj: 54. PpP-2476/2019, u sjednici vijeća održanoj 4. svibnja 2022.

r i j e š i o  j e

Djelomičnim prihvaćanjem žalbe okr. D. J. kao osnovane ukida se prvostupanjska presuda u točki 2.) iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i predmet se u tom dijelu dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku.

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni za djelo u toč. 1.) izreke, tako da se okr. D. J. za djelo iz članka 229. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama utvrđuje novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) kuna.

II. Uslijed gore navedenog rješenja i točke I. ove presude, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o ukupnoj novčanoj kazni, na način da se za djelo u točki 3.) iz članka 282. stavka 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama prihvaća po prvostupanjskom sudu utvrđena kazna u iznosu od 300,00 kuna, pa se okrivljeniku na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 600,00 (šesto) kuna, u koju se uračunava vrijeme oduzimanja slobode u vezi s prekršajima u trajanju od 2 (dva) dana, odnosno 600,00 kuna novčane kazne, pa je novčana kazna već naplaćena.

III.

U ostalom dijelu, odbija se žalba okr. D. J. kao neosnovana te se prvostupanjska presuda, u neukinutom i nepreinačenom dijelu, potvrđuje.

IV. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 300,00 (tristo) kuna, u roku trideset dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima okr. D. J. proglašen je krivim, da je, na način činjenično opisan u izreci u toč. 1.), 2.) i 3.) počinio djela iz članka 229. stavka 1. i 5., članka 289. stavka 1. i 4. i članka 282. stavka 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te mu je svako pojedino djelo utvrđena novčana kazna, i to u iznosu od 10.000,00 kuna za djelo u točki 1.), 10.000,00 kuna za djelo u točki 2.) i 300,00 kuna za djelo u točki 3.) a potom je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 20.300,00 kuna.

1.1. Na temelju članka 40. Prekršajnog zakona okrivljeniku je vrijeme uhićenja 31. kolovoza 2019. i zadržavanja od 1. rujna 2019. u trajanju od 7 dana, uračunato u izrečenu kaznu kao 7 dana zatvora, odnosno 2.100,00 kuna novčane kazne, pa mu je na ime izrečene novčane kazne preostalo za platiti 18.200,00 kuna.

1.2. Okrivljeniku je nadalje na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, za djelo u točki 3.) izreke izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 2 mjeseca.

1.3. Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 kuna.

2. Protiv te prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno ponio žalbu, po braniteljima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Z. G., T. F.-G. i H. M., odvjetnicima u B., zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

3. Žalba okrivljenika je djelomično osnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (dalje: Suda) je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, međutim, da je prvostupanjski sud na štetu žalitelja povrijedio odredbe materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 5. i 6. Prekršajnog zakona.

4.1. Naime, za djelo prekršaja u točki 1.) izreke pobijane presude iz članka 229. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana je novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna, pa je prvostupanjski sud pogrešno za to djelo utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 kuna, i na taj način povrijedio je odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika jer je odlukom o kazni prekoračio ovlast koju sud ima po zakonu. Stoga je ovaj Sud, po službenoj dužnosti, navedenu povredu otklonio tako da je okrivljeniku za opisano djelo u točki 1.) utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 300,00 kuna.

4.2. Nadalje ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika iz članka 196. točke 6. Prekršajnog zakona, jer su povrijeđene odredbe zakona o uračunavanju oduzimanja slobode u vezi s prekršajima.

Naime, iz stanja spisa prvostupanjskog predmeta proizlazi da je okrivljenik bio u zadržavanju od 31. kolovoza 2019. u 16,07 sati, te je 1. rujna 2019. doveden pred sud, koji je nadalje donio rješenje o njegovom zadržavanju i koje zadržavanje je prema potvrdi Zatvora u Bjelovaru trajalo do 7. rujna 2019. u 16,07 sati. Pri takvom stanju stvari prvostupanjski sud nije pravilno primijenio odredbu članka 40. stavka 2. Prekršajnog zakona, jer izričaj „svaki započeti dan…“ podrazumijeva kalendarski uračunavanje uhićenja, zadržavanja ili drugog načina oduzete slobode u izrečenu kaznu. Obzirom je okrivljeniku oduzeta sloboda kalendarski 31. kolovoza 2019. a pušten je na slobodu 7. rujna 2019., to se konkretno oduzimanje slobode izjednačava sa 8 dana zatvora, odnosno 2.400,00 kuna novčane kazne.

5. Rješavajući predmet ocjenom navoda žalbe, vijeće ovog Suda nalazi da žalitelj osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u pogledu djela u točki 2.), iz članka 289. stavka 1. i 4.

Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

5.1. Naime, žalitelj se tijekom postupka pred sudom branio, kako to ponavlja i u žalbi, da je 8. kolovoza 2019. zaprimio obavijest da mu izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca počinje teći 9. kolovoza 2019. međutim, da je to smatrao pogreškom, budući da je u pogledu iste zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 1 mjeseca izrečene presudom Prekršajnog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima broj: 21 PpP-2186/17-36, već ranije dobio obavijest i to 27. svibnja 2019. da mu zaštitna mjera počinje teći sljedećim danom od dana obavijesti vozaču o početku primjene mjere, pa je u vrijeme inkriminirane zgode smatrao da je zabranu upravljanja motornim vozilima u trajanju od jednog mjeseca već izvršio. Međutim, takvu obranu okrivljenika prvostupanjski sud propustio je provjeriti na relevantan način, iako su sastavni dio prvostupanjskog predmeta dvije obavijesti upućene okrivljeniku na temelju iste pravomoćne presude Prekršajnog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima broj: 21 PpP-2186/17-36 od 2. listopada 2018. i to jedna datirana 21. ožujka 2019. (list 26 spisa) i druga od 25. srpnja 2019. (list 7 spisa), pa pri takvom stanju predmeta pravilno upire žalitelj da činjenično stanje nije u potpunosti razjašnjeno. Naime, prvostupanjski sud je trebao utvrditi je li žalitelj u pogledu iste pravne stvari već ranije uredno zaprimio obavijest da mu zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom teče od određenog dana i to provjerom kod nadležne Policijske uprave koprivničko-križevačke, Policijske postaje Križevci, te u tom smislu na pouzdan način utvrditi sve okolnosti za potpuno i točno utvrđenje svih činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i krivnje okrivljenika za djelo stavljeno mu na teret.

5.2. Slijedom rečenog, prema mišljenju ovog Suda činjenično stanje u predmetu nije pravilno i potpuno utvrđeno u pogledu djela iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama pa je, prihvaćanjem žalbe okrivljenika, pobijanu presudu u tom dijelu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

5.3. Prvostupanjski sud će respektirajući razloge ovog rješenja provjeriti obavijest od 21. ožujka 2019. na koju upire žalitelj i urednost zaprimanja te obavijesti, a po potrebi provesti i druge dokaze za pravilno utvrđenje stanja stvari te omogućiti okrivljeniku da se očituje o izvedenim dokazima, a potom valjanom ocjenom svih izvedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.

6. Uslijed ukidanja dijela prvostupanjske odluke i preinačenja odluke o kazni za djelo u točki 1.) izreke pobijane presude iz članka 229. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ovaj Sud je po službenoj dužnosti preinačio odluku o ukupnoj novčanoj kazni, i to prihvaćanjem mjere kazne za djelo u točki 3.) izreke pobijane presude, te potom izricanjem kazne koja je jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih kazni, kako je to i navedeno u točki II. izreke ove drugostupanjske presude. U izrečenu kaznu uračunat je dio vremena oduzimanja slobode u vezi s prekršajima, odnosno dva dana zatvora ili 600,00 kuna novčane kazne, imajući u vidu iznos ukupno izrečene kazne, kako je to i navedeno u točki II izreke ove presude. Preostali dio utvrđenog vremena oduzimanja slobode u vezi s prekršajima (šest dana zatvora ili 1.800,00 kuna) prvostupanjski sud će imati na umu u ponovljenom prekršajnom postupku.

7. Neosnovano žalitelj ističe da je prvostupanjski sud počinio povredu odredbe članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, budući da izreka pobijane presude u preostalom dijelu sadrži sve bitne elemente u smislu članka 183. Prekršajnog zakona, što ju čini razumljivom, a za svoju odluku prvostupanjski sud je naveo dostatne i ovom Sudu prihvatljive razloge. Stoga je ovaj Sud mišljenja da pobijana presuda sadrži sve potrebne razloge koji nisu proturječni.

8. Razmatrajući predmet u pogledu navoda žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u pogledu djela u točki 3.) izreke pobijane presude vijeće ovog Suda nalazi da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom obrane okrivljenika, iskaza svjedoka S. K. te cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice te potom izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaj iz članka 282. stavka 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je prihvatljiv i ovom Sudu.

8.1. Naime, žalitelj u postupku pred sudom nije dovodio u pitanje događaj i svojstvo vozača kritične zgode dok odbijanje ponuđenog alkotestiranja prilikom kontrole vozača i vozila proizlazi iz rezultata provedenog postupka na glavnoj raspravi, odnosno iskaza policijskog službenika koji ima neposredna saznanja o događaju i tome suglasnog zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 31. kolovoza 2019., budući da iz sadržaja tog zapisnika jasno proizlazi da je odbio ponuđeno ispitivanje i takav je zapisnik bez primjedbi potpisao. Naime, okolnosti na koje žalitelj upire da je neposredno prije pio i da je tražio da se malo pričeka s ispitivanjem, ne isključuju njegovu odgovornost za odbijanje ispitivanja, budući da bi pri takvom stanju stvari iz zapisnika o ispitivanju bilo razvidno kada bi konzumirao alkohol i kada je obavljeno ispitivanje, odnosno imao bi mogućnost dovoditi u pitanje pravilnost provedenog ispitivanja, poricati rezultat ispitivanja i zahtijevati stručni pregled i uzimanje krvi i urina radi analize. Nakon odbijanja ispitivanja, policijski službenici nisu u obvezi uputiti ispitanika na stručni pregled. U tom smislu pravilno je zaključio prvostupanjski sud da je na temelju na glavnoj raspravi izvedenih dokaza u potpunosti i točno utvrđeno činjenično stanje, to tim više, jer svjedokinje koje je žalitelj predlagao ispitati nisu bile prisutne tijekom postupka kontrole vozača i ponuđenog ispitivanja na prisutnost alkohola u organizmu, pa nemaju neposredna saznanja o njegovom postupanju.

8.2. Iako je u pravu žalitelj da je prvostupanjski sud u tijeku postupka povrijedio odredbu članka 165. stavka 9. Prekršajnog zakona, jer nije odlučio o dokaznim prijedlozima, isto nije od utjecaja na odluku. Naime, odredbom članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je da sud čini bitnu povredu postupka ako u tijeku postupka nepravilno primjeni koju odredbu ovoga Zakona ili povrijedi na glavnoj raspravi odnosno u postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu. Dakle za relativno bitnu povredu uvijek se mora utvrditi in concreto utjecaj povrede na presudu, jer nisu taksativno nabrojane, pa se kod njih ne pretpostavlja da su automatski dovele do nepravilnosti i nezakonitosti presude, već tu uzročnu vezu treba dokazati. Suprotno tvrdnji žalitelja, iz prethodno navedenih razloga, propuštanje prvostupanjskog suda odlučiti o dokaznim prijedlozima, u predmetnom slučaju nije od utjecaja na presudu.

8.3. Slijedom navedenog, budući da žalitelj ne upire, u smislu odredbe članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, na postojanje novih činjenica i dokaza, niti žalbenim navodima argumentirano dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

9. Razmatrajući odluku o kazni u dijelu u kojem nije odlučivao o kazni po službenoj dužnosti, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud prilikom utvrđivanja kazne za djelo iz članka 282. stavka 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama povrijedio odredbe materijalnog prekršajnog prava u korist žalitelja, budući da je odmjerio kaznu u iznosu od 300,00 kuna, a posebnim zakonom za predmetno djelo propisana je kazna u iznosu 10.000,00 do 20.000,00 kuna ili do 60 dana zatvora. Kako ovaj Sud po službenoj dužnosti pazi samo na povrede materijalnog prava na štetu okrivljenika, to navedenu povredu počinjenu u korist žalitelja s obzirom na odredbu članka 202. stavka 4. Prekršajnog zakona, ne može preinačavati, jer je žalba podnesena samo u korist okrivljenika, pa se presuda ne smije izmijeniti na njegovu štetu.

10. Ispitujući odluku o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 2 mjeseca, ovaj Sud nalazi da je ista na zakonu utemeljena, s obzirom na odredbu članka 58. Prekršajnog zakona, a imajući na umu težinu i značaj djela, budući da postupanje žalitelja opisano u toč. 3.) izreke pobijane presude predstavlja teški oblik kršenja prometne discipline i u potpunosti opravdava procjenu prvostupanjskog suda o opasnosti od ponavljanja djela te potrebe otklanjanja uvjeta koji mu omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja. Trajanje zaštitne mjere određeno je u zakonom propisanim granicama (od jednog mjeseca do dvije godine) razmjerno pravilne ocjene osobina ličnosti, dok žalitelj paušalnim navodima žalbe nije doveo u pitanje odluku suda prvog stupnja.

11. Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi članka 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, s obzirom na složenost i trajanje tog postupka.

12. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 206. stavka 3., članka 207. i članka 205. Prekršajnog zakona, riješeno je i odlučeno kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 4. svibnja 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 5 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.