REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU

Dugo Selo, Ul. biskupa Augustina Kažotića 13

Poslovni broj: 32 Psp-27/2021-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, po sucu toga suda Lovri Tomičić, u pravnoj stvari tužiteljice G.M., OIB..., iz K., D.S., koju zastupa punomoćnik P.K., odvjetnik u O.d.G.,H.,Ž. d.o.o., Z., protiv 1.tuženika M.B., OIB..., iz K., D.S., kojeg zastupa punomoćnik I.M.1 , odvjetnik u Z., i 2.tuženika B.-E. d.o.o., OIB..., S., kojeg zastupa punomoćnik I.C., odvjetnik u O.d. G.,G.,P. i p. d.o.o., Z., radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave zaključene 6. travnja 2022. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i osobno tužiteljice, zamjenika punomoćnika 1.tuženika, odvjetnika I.M.2 i zamjenika pun. 2. tuženika, A.G.R., odvjetničkog vježbenika, s danom objave 3. svibnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je I. tuženik dana 16. listopada 2021. samovlasnim činom smetanja posjeda smetao tužiteljicu posjednicu kuće i dvorišta na adresi, K., D.S., upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Dugo Selo, ZK uložak: ..., kat. čestica: ... na način da je razbijajući ulazna vrata i bravu ulaznih vrata ušao u posjed nekretnine i oduzeo posjed nekretnine tužiteljici.

2. Utvrđuje se da je II. tuženik dana 16. listopada 2021. samovlasnim činom smetanja posjeda smetao tužiteljicu posjednicu kuće i dvorišta na adresi K., D.S., upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Dugo Selo, ZK uložak: ..., kat. čestica: ... na način da je razbijajući ulazna vrata i bravu ulaznih vrata ušao u posjed nekretnine i oduzeo posjed nekretnine tužiteljici.

3. Nalaže se I. tuženiku i II. tuženiku uspostaviti ranije posjedovno stanje na nekretnini iz točke I. ovog rješenja, i to sve na način da im se nalaže popraviti predmetna oštećenje na ulaznim vratima kuće, odnosno nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Dugo Selo, ZK uložak: ..., kat. čestica: ... te predati navedenu nekretninu u posjed tužiteljici, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

4. Zabranjuje se I. tuženiku i II. tuženiku svako takvo ili slično buduće smetanje tužiteljice u posjedu predmetne nekretnine iz točke 1. ovog rješenja."

II. Nalaže se tužiteljici u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi 1.tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kn.

III. Nalaže se tužiteljici u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi 2.tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kn.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je dana 20. listopada 2021. podnijela tužbu protiv 1.tuženika M.B. i 2.tuženika B.-E. d.o.o. za privatnu zaštitu u kojoj u bitnome navodi da je posjednica nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Dugo Selo, broj zk uloška: ..., broj kat. čestice ..., kat općina P., na adresi K., D.S.. Navodi da je bila zadnji mirni posjednik sve do čina samovlasnog smetanja posjeda dana 16. listopada 2021. Naime, ista je ušla u posjed nekretnine na temelju dogovora sa bivšom vlasnicom nekretnine. Tužiteljici predmetna nekretnina predstavlja jedini dom te u njoj ima prijavljeno mjesto prebivanja. Navodi, da je 1.tuženik postao vlasnik nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel D.S., broj zk uloška: ..., broj kat.čestice :.., kat općina P., na adresi K., i to na temelju Ugovora o kupoprodaji od 7. listopada 2021., dok je zahtjev za upis zaprimljen pri zemljišnoknjižnom sudu dana 2. rujna 2021. pod poslovnim brojem Z-.... Nadalje, navodi da su dana 16. listopada 2021.

1.tuženik i dvojica muškaraca u uniformi 2.tuženika, a koji su identificirani od strane policijskih službenika kao djelatnici 2.tuženika, neovlašteno ušli u nekretninu u mirnom posjedu tužiteljice. 1.tuženik i 2.tuženik su fizičkom silom ušli u nekretninu na način da su razbili bravu predmetne nekretnine i na taj način koristeći fizičku silu oduzeli tužiteljici posjed nekretnine. Tužiteljica je iz toga razloga zatražila policijsku intervenciju. Navodi da Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl. 21. st. 1. propisuje: „Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.“ Nadalje, isti zakon u čl. 22. st. 1. i st. 2. propisuje:"Posjednik komu se posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.“ „Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.“ Nadalje, nedvojbeno je kako su svojim radnjama 1. i 2. tuženik samovlasno smetali odnosno oduzeli posjed tužiteljici pa je stoga ista ovlaštena na zaštitu posjeda i to na zaštitu posjeda putem nadležnoga suda. Vezano za pasivnu legitimaciju 2. tuženika tužiteljica ističe kako su osobe koje su poduzele gore navedene radnje bile u uniformi 2.tuženika odnosno koje su od strane djelatnika policije identificirani kao djelatnici 2.tuženika nedvojbeno postupale po nalogu 1.tuženika, uslijed čega je 2.tuženik pasivno legitimiran u predmetnom postupku. Nadalje, kod smetanja posjeda pasivno je legitimirana kako osoba koja je dala nalog za smetanje, tako i osoba koja je radeći po tom nalogu neposredno izvršila čin smetanja posjeda. Stoga je opravdan tužbeni zahtjev i prema 1. tuženiku kao i prema 2. tuženiku. Na kraju ističe da je iz svega navedenog, nedvojbeno jasno da su ispunjene sve pretpostavke za traženje sudske zaštite zbog smetanja posjeda, kao i da takvu zaštitu tužiteljica traži u zakonskom roku.

2. Na pripremnom ročištu 10. siječnja 2022.,1.tuženik je osporavao tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, ističe da je 1. tuženik predmetnu nekretninu kupio od gospođe J.B.S.. Ističe dalje, da je spomenuta gospođa J.B.S. predala 1. tuženiku predmetnu nekretninu u posjed dana 16. listopada 2021. godine o čemu je sastavljen i zapisnik. Prilikom predaje u posjed bio je prisutan i G.B. kao svjedok. Tom prilikom napravljen je popis stanja brojila, a zapisnik je vlastoručno ispunila gosp. J.B.S. Nadalje navodi da predmetna nekretnina nije u stanju u kakvom je bila prije 3 mjeseca, budući je vlasnik nekretnine krenuo u adaptaciju iste te se trenutno ista nalazi u stanju koje nije pogodno za život. Dakle, ista nema prozora, vrata, stolarije, kupaone, instalacije itd.

3. U odgovoru na tužbu 2.tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te predlaže naslovnom Sudu prvenstveno odbaciti tužbu te prijedlog za određivanjem privremene mjere, podredno pozvati tužitelja da uredi tužbu i prijedlog pod prijetnjom odbačaja, odnosno ukoliko sud ne odbaci tužbu, odnosno ne pozove tužitelja da uredi tužbu i prijedlog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev i prijedlog za donošenje privremene mjere. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije i neurednosti tužbe. Navodi da tužba nije potpisana. Primjerak koji je dostavljen 2. tuženiku ne sadrži potpis tužiteljice, odnosno njezinog punomoćnika, pa samim time tužba ne sadrži ono što je potrebno da bi se po njoj moglo postupati (odredba članka 106. Zakona o parničnom postupku). Nadalje su netočni, odnosno nepotpuni, i navodi iz tužbe da bi tužiteljica tražila policijsku intervenciju. Prvu policijsku intervenciju zatražio je 1.tuženik, a kako to nesporno proizlazi iz Potvrde Policijske postaje, broj: 511-19-38/8-74-1551/21 od 18. listopada 2021., koju je tužiteljica dostavila uz tužbu. Dakle, prvu intervenciju policije zatražio je 1.tuženik, a ne tužiteljica, pri čemu se ističe kako je 2.tuženik postupao po nalozima 1.tuženika. Naime, 1.tuženik je s 2. tuženikom 15. listopada 2021. godine sklopio Ugovor o pružanju usluga tjelesne zaštite na adresi, D.S. (sporna nekretnina) (dalje u tekstu kao: Ugovor). Prilikom potpisivanja Ugovora, 2.tuženiku je prezentiran izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg nesporno proizlazi kako je vlasnik sporne nekretnine upravo 1. tuženik. Stoga, 2. tuženik nije imao nikakav razlog posumnjati da bi „neovlašteno ušli u nekretninu u mirnom posjedu tužiteljice“, a pogotovo nisu primjenjivali silu da bi ušli u istu nekretninu. Dakle, za predmetnu nekretninu, 2. tuženik je dobio nalog od 1. tuženika pa se isti ima smatrati kao „punomoćnik u posjedovanju“, odnosno osoba kojoj je dan nalog da predmetnu nekretninu/pokretninu čuva u ime i za račun nekog drugog (u konkretnome slučaju 1. tuženika) te ne izvršava nikakvu svoju vlast glede predmetne nekretnine već izvršava isključivo tuđu faktičnu vlast glede te nekretnine. Slijedom čega, kako 2.tuženik ima status pomoćnika u posjedovanju po uputama- nalogu druge osobe, u smislu odredbe članka 12. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje u tekstu kao: ZVDSP) to isti nije svjesno zadirao u tuđi posjed, odnosno u konkretnom slučaju u postupanju 3. tuženika nedostaje volja za smetanje (animus turbandi), a što je pretpostavka za izvršenje smetanja, odnosno za pružanje posjedovne zaštite tužitelju. Stoga, kako 2. tuženik nije u posjedu sporne nekretnine, to ni ne može izvršiti njihovu predaju trećima, u ovom slučaju tužitelju. Kako se u odredbama čl. 161. st. 1. i čl. 162. st. 1. ZVDSP propisuje da vlasnik povrat stvari koja je njegovo vlasništvo može zahtijevati od one osobe koja stvar posjeduje, iz toga proizlazi da je pasivno legitimiran posjednik (čl. 10. st. 1. ZVDSP), a ne onaj tko izvršava tuđu faktičnu vlast pokoravajući se tuđim nalozima. Ako bi slijedili logiku tužiteljice, onda su stvarno pasivno legitimirani sami zaštitari, a ne 2.tuženik kao trgovačko društvo. Na kraju, 2.tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na sebe.

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u presliku osobne iskaznice tužiteljice (str. 7 i 8 spisa), Izvadak iz BZP-a (str. 9-11 spisa), Potvrdu Policijske postaje od 18. listopada 2021. (str. 12 i 13 spisa), fotografije (str. 14 i 15 spisa), Ugovor o pružanju usluge zaštite osoba 162/2021 (str. 24-30 spisa), Sudske prakse-odluke Gž-422/10-2 od 29. travnja 2010. i Rev-1596/2012-2 od 27. listopada 2015. (str. 32-34 spisa), izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice G.M. (str. 51 i 52 spisa), izveden je dokaz saslušanjem 1.tuženika M.B. (str. 52-54 spisa), Zapisnik o stupanju u posjed kupljene nekretnine od 16. listopada 2021. (str. 55 i 56 spisa), Ugovor o kupnji nekretnina (str. 58-60 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka G.B. (str. 69 i 70 spisa), Povijesni izvadak iz sudskog registra (str. 72-74 spisa), oglas za tvrtku G.B. d.o.o.(str. 75 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje J.B.S. (str. 85 i 86 spisa), izveden je dokaz saslušanjem M.H. (str. 86 i 87 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka K.K. (str. 87 spisa) i dopis odvjetnika P.K. od 4. veljače 2022. (str. 90 spisa).

5. Nisu izvedeni dokazi saslušanjem svjedoka R.J., L.P., M.J., M.M. i D.P., budući da je tužiteljica odustala od tih dokaznih prijedloga. Pored toga, svjedoci M.M. i D.P., predloženi su na okolnost da je tužiteljica bila u posjedu predmetne nekretnine, a te okolnosti 1.tuženik učinio je nespornim na ročištu 10. siječnja 2022.

6. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19, dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud je ocijenio kako je predmetni tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

7. Predmet spora je tužiteljičin zahtjev kojim traži sudsku zaštitu svog posjeda predmetne nekretnine.

8. Između stranaka nije sporno da je tužiteljica bila u posjedu predmetne nekretnine.

9. Sporno je pitanje u ovoj pravnoj stvari pasivne legitimacije 1. i 2. tuženika i sporno je pitanje tko je izvršio navodni čin smetanja posjeda tužiteljice.

10. Ovdje najprije, treba ocijeniti da li je predmetna tužba podnesena u za to propisanome roku iz odredbe čl. 21. st. 3. ZVDSP-a u kojemu je propisano da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana smetanja.

11. Iz predmetne tužbe proizlazi da se čin smetanja posjeda dogodio 16. listopada 2021., a predmetna tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena je ovome sudu 20. listopada 2021., dakle, svakako unutar zakonom propisanog roka za zaštitu posjeda te je ista pravovremena.

12. Radi utvrđivanja odlučnih okolnosti u ovoj pravnoj stvari, najprije je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice i 1.tuženika.

13. Tužiteljica je u bitnome iskazala kako je 16. listopada 2021. ujutro otišla na posao iz predmetne nekretnine na adresi K., D.S. i kada se vratila oko 16,00 sati, tamo je bila hrpa automobila, gospodin B. stajao je u dvorištu predmetne nekretnine, prisutna su bila tri zaštitara, a dvojica su bila naoružana, dok za trećeg nije vidjela da li je imao pištolj, radilo se o zaštitarima iz društva B.-E. d.o.o. i prisutan je bio ovdje prisutni punomoćnik 1. tuženika. Pitala je gosp. B. može li ući u kuću, a on joj je rekao da ne može i potom je pozvala policiju. Stigla su dva djelatnika policije i pitali su ju što se dogodilo, a ona im je opisala da ne može ući u kuću, da ju ne puštaju unutra i da su razvaljena ulazna vrata kuće. Potom su joj djelatnici policije rekli da ne znaju što napraviti, telefonom su zvali šefa koji im je kazao da se dogodila prometna nesreća te da moraju dalje na intervenciju, kazali su joj da se požuri, da uđe u kuću i da uzme osnovno od stvari što misli da joj treba. Ušla je u kuću i vidjela je da se unutra nalaze zaštitari te joj je bilo čudno da se isti šeću po kući, ako se radilo o provali. Uzela je par stvari za osobnu higijenu, možda samo jednu stvar za obući i pokupila je svoje životinje-mačke i pse koje je imala te je izašla na ulicu. Na poseban upit suda navela je da je sve dogovore koje je imala glede predmetne nekretnine imala s gospođom J.B.S., dok sa 1. tuženikom nije imala nikakve dogovore te je njega vidjela prije 16. listopada 2021. jednom ili dva puta. Navodi da je u dogovoru s gospođom J.B.S. ušla u otkup predmetne nekretnine te da nije bila podstanar u istoj. Na poseban upit zamjenice pun. tužiteljice od kada se nalazi u posjedu predmetne nekretnine i na koji način je prijavila prebivalište na adresi predmetne nekretnine, tužiteljica navodi da je tamo od 2016. godine i to od 27. ili 28. travnja, a prijavila je prebivalište negdje tri mjeseca nakon toga. Prije nego što je ušla u posjed predmetne nekretnine gospođa J.B.S. u istoj nije živjela dulje vrijeme približno 2-3 godine. S time, kada je ušla u posjed predmetne nekretnine, u istoj je bio goli beton te sve što je napravljeno u istoj je njezina investicija, jer je prije toga kuća bila prazna i zapušten je bio cjelokupni okoliš iste.

Na poseban upit pun. 1. tuženika od kada do kada je bila u posjedu predmetne nekretnine i po kojoj osnovi odnosno kakav je konkretno bio dogovor sa gospođom J.B.S.. Tužiteljica navodi da je 28. travnja 2016. ušla u posjed predmetne nekretnine i bila u posjedu iste do 16. listopada 2021. Navodi da je prije nego što je ušla u posjed predmetne nekretnine gospođa J.B.S. istu prodavala dulje vrijeme, a potom kada je ušla u posjed iste, stopirane su radnje glede prodaje predmetne nekretnine. Htjela je sklopiti ugovor sa gosp. B.S., ali ista to tada nije htjela napraviti, jer je nekretnina bila oduzeta od H.-a, a potom je pripala B.k.. Kada je stupila u posjed predmetne nekretnine angažirala je procjenitelja te je isto stopirano, jer nisu bili čisti imovinsko-pravni odnosi. Navodi da nije bila u najmu predmetne nekretnine, već je dogovor bio sa gosp. B.S. da joj kroz nekoliko godina na ruke plati iznos od 20.000,00 eura, da si ona može riješiti svoja dugovanja i da će ona riješiti potraživanje društva B.k., ali nije joj dala novce, jer ista nikada nije započela rješavati navedeno.

Na poseban upit zamjenika pun. 2. tuženika da li je vidjela tko je razbio ulazna vrata na predmetnoj nekretnini, tužiteljica odgovara da isto nije vidjela, jer kada je došla vrata su već bila razbijena te je zvala policiju, jer je mislila da će policija poduzeti odgovarajuće radnje, a kuću sam i osigurala.

14. Na istom ročištu saslušan je i 1.tuženik koji je u bitnome naveo da je u lipnju 2021. kupio predmetnu nekretninu od gospođe J.B.S. i bilo mu je poznato odnosno gosp. B.S. mu je rekla da u toj nekretnini živi ovdje prisutna tužiteljica i da će se ista iseliti iz predmetne nekretnine u roku od mjesec do dva. U listopadu 2021. zvao je gosp. B.S. da mu preda u posjed predmetnu nekretninu i da sačine zapisnik o stanju brojila vode i struje i sklopio je ugovor sa firmom za adaptiranje predmetnog objekta i toga dana 16. listopada 2021. zvala ga je gosp. B.S. da dođe preuzeti nekretninu i posjed i od tada se nalazi u posjedu predmetne nekretnine i obavljaju se građevinski radovi u istoj. Angažirao je izvođače građevinskih radova i 2. tuženika da mu osigura dva zaštitara za nesmetan rad na gradilištu. Navodi da ga gosp. B.S., nakon što mu je kazala da će tužiteljica napustiti posjed predmetne nekretnine u roku od mjesec do dva, nije obavijestila o tome da li je ista i napustila posjed predmetne nekretnine. Tog dana došao je na mjesto predmetne nekretnine, J.B.S. predala mu je posjed iste, došao je njegov punomoćnik i dva djelatnika B.-E. d.o.o. i onda je kroz 40-ak minuta došla tužiteljica G.M., a policiju je pozvao prije nego što je došla tužiteljica. Tužiteljici je rekao da ne može više ući u kuću budući da je istu kupio još u lipnju mjesecu i namjerava se preseliti u istu sa suprugom i troje djece, a još živi kao podstanar na drugoj adresi i predočio joj je vlasnički list kao dokaz da je stvarno vlasnik predmetne nekretnine. Kada je došao na mjesto predmetne nekretnine ulazna vrata su već bila razbijena, a tamo se već nalazila gosp. B.S., predala mu je posjed te je ona otišla, a on je ostao tamo. Gosp. B.S. nije bila niti prisutna kada je stigla tužiteljica.

Na poseban upit zamjenice pun. tužiteljice da joj objasni točan tijek toga dana 16. listopada 2021., odnosno da li ga je nazvala gosp. B.S. te su oni onda došli, a dan prije sklopili ugovor sa zaštitarima, da joj se malo pojasni taj tijek događaja. 1. tuženik M.B. je naveo da radi cijelog tjedna na Krku na gradilištu te ga je tog tjedna zvala u srijedu gosp. B.S. da će u subotu, budući je bio na K. svakog radnog dana, izvršiti primopredaju predmetne nekretnine te je u petak 15. listopada 2021. sklopio ugovor sa firmom za adaptaciju nekretnine i sa 2. tuženikom kao zaštitarskom kućom.

Na poseban upit zamjenice pun. tužiteljice zašto je zvao policiju, 1. tuženik je ispravio raniji iskaz i naveo je da nije zvao policiju, već je policiju pozvao njegov punomoćnik.

Na poseban upit zamjenice pun. tužiteljice zašto je 1. tuženik prema čl. 2. Ugovora o pružanju usluga zaštite osobe kojeg je sklopio sa 2. tuženikom angažirao izvođača radova-bravara. 1.tuženik je naveo da nije bio prisutan bravar već kada je pristigao na mjesto predmetne nekretnine gosp. B.S. predala mu je u posjed iste.

15. Nakon provedenih dokaza saslušanjem tužiteljice i 1.tuženika, 1. tuženik je učinio nespornim da je tužiteljica bila u posjedu predmetne nekretnine do toga jutra dana 16. listopada 2021. budući da ista to sama tvrdi, međutim, ističe kako posjed zasigurno nije smetao 1. tuženik već ga je mogla smetati isključivo gosp. J.B.S.. Nadalje, ističe kako tužiteljica nije bila u mirnom posjedu budući da je njen dogovor sa gosp. B.S. bio da će izići iz kuće do 1. listopada 2021.

16. Uvidom u Zapisnik o stupanju u posjed kupljene nekretnine od 16. listopada 2021., utvrđeno je da su isti sačinili i potpisali prodavateljica predmetne nekretnine J.B.S. i 1. tuženik kao kupac predmetne nekretnine, dok je isti potpisao u svojstvu svjedoka i G.B..

17. S obzirom na to da je G.B. bio svjedok pri sastavljanju prethodno navedenog Zapisnika o stupanju u posjed kupljene nekretnine u nastavku postupku izveden je dokaz saslušanjem svjedoka G.B..

18. Svjedok G.B. u bitnome je naveo da ga je 1.tuženik telefonom pozvao da dođe na mjesto predmetne nekretnine i kada je tamo došao 16. listopada 2021. bili su prisutni M.B. i gospođa J.B.S.. Nakon što mu je predočen Zapisnik o stupanju u posjed kupljene nekretnine od 16. listopada 2021. (str. 55 i 56 spisa), svjedok je potvrdio da je potpis na zapisniku, njegov potpis. Na poseban upit suda naveo je da tužiteljicu ranije nije vidio, već da ju sada vidi prvi puta. Navodi da je kratko bio na mjestu predmetne nekretnine, potpisao je zapisnik i nije se tamo dugo zadržavao, policija nije bila tamo kada je on bio tamo.

Na poseban upit pun. tužiteljice za koje radovi ga je točno na predmetnoj nekretnini angažirao 1.tuženik, odgovorio je da ga je M.B. angažirao za kompletnu adaptaciju predmetne nekretnine i 16. listopada 2021. kada je došao na mjesto predmetne nekretnine očitao je brojilo i tada se sa M.B. dogovorio o izvođenju konkretnih radova, a on je imao već i nacrte.

Na poseban upit pun. tužiteljice da li je u poslovnom odnosu sa 1.tuženikom, osim glede predmetne nekretnine, svjedok je odgovorio da nije, a nije ni ranije bio, ali poznaje gospodina B. od ranije, jer poznaje većinu građevinaca na ovom području. Na poseban upit pun. tužiteljice da li mu je poznata Z.B. d.o.o., svjedok je odgovorio da je to bila njegova firma, a istu je prodao M.B.. Naveo je da sada ima vlastiti obrt i isti se zove Z.B..

19. S obzirom na navode iznesene u prethodno opisanim iskazima, u nastavku postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje J.B.S. koja je u svojstvu prodavatelja prodala 1.tuženiku predmetnu nekretninu.

20. Svjedokinja J.B.S. u bitnome je iskazala da ima evidentiran poziv u mobitelu 1.tuženika M.B. od 16. listopada 2021. u 20,05 sati i kazao joj je da je gospođa G.M. vani i opisao joj je da su na mjestu predmetne nekretnine zaštitari, javni bilježnik, policija i da je odmah počeo izvoditi određene radove u predmetnoj nekretnini i rekao joj je da je unutra zatečeno 13 mačaka i 4 pasa i da su zaštitari pomogli sve to uloviti i da joj daljnji detalji nisu poznati. Gospodin B. kazao joj je da je ušao u predmetnu nekretninu. Navodi da je gospođu M. u travnju 2021. upozorila da namjerava prodati kuću i da ima kupca i prisutan je bio prijatelj tužiteljice koji je isto iskazao interes da bi možda kupio kuću. U travnju 2021. našli su se na kavi ja, tužiteljica i njen prijatelj i oni su joj kazali da ne mogu otkupiti kuću i rekli su joj da ju slobodno prodam. Prisutna je bila gospođa Z.Š. iz R. i gospođa I.M.3 iz D.S.. Potom je sklopila kupoprodajni ugovor za predmetnu nekretninu sa 1.tuženikom i kazala mu da je tužiteljica unutra i da će ona iseliti. Ugovor su sklopili u lipnju 2021. U srpnju ju je kontaktirao gospodin B. i molio me da provjerim kada će tužiteljica iseliti. Otišla je na mjesto predmetne nekretnine, s njom je bio i njen sin, ušla je u kuću, jer je bilo otvoreno i unutra je bila tužiteljica i još dvije gospođe. Meni je tužiteljica rekla "Marš van iz moje kuće". Rekla joj je da je kuću prodala i da mora iseliti, a ona joj nije vjerovala. Zvala je taj dan 1.tuženika i on je došao i pokazao je tužiteljici ugovor o kupoprodaji i tužiteljica je rekla 1.tuženiku zašto on sam nije došao, jer da bi se oni mogli dogovoriti. Nakon toga 1.tuženik joj je rekao da je on dopustio tužiteljici da ostane u kući do 1.listopada 2021. i da će ona nakon toga iseliti. Nakon toga joj je početkom listopada 1.tuženik pokazao poruku tužiteljice da ona ne ide van i da se vide na sudu. Na poseban upit suda da li je 16. listopada 2021. bila na mjestu predmetne nekretnine, navodi da nije i da isključivo ima saznanje o tome da je 1.tuženik ušao u posjed predmetne nekretnine od samog 1.tuženika, budući da ju je isti nazvao tog dana u 20,05 sati. Nakon što joj je predočen Zapisnik o stupanju u posjed kupljene nekretnine (str. 55 spisa), datiran sa 16. listopadom 2021., svjedokinja je izjavila da je isti potpisala, ali drugog dana u kafiću S.M. i prisutan je bio gospodin B. i gospodin odvjetnik I.M.. U samo preuzimanje posjeda predmetne nekretnine ni na koji način osobno nije bila uključena.

21. Nakon što su provedeni prethodno opisani dokazi saslušanjem tužiteljice i 1. tuženika te svjedoka G.B. i J.B.S., za ovaj sud je razvidno kako je odlučno pitanje za ocjenu osnovanosti predmetnog tužbenog zahtjeva u odnosu na 1. tuženika da li je sam 1.tuženik smetao posjed predmetne nekretnine tužiteljice ili ga je ranija vlasnica predmetne nekretnine J.B.S. uvela u posjed iste.

22. Naime, nije sporno da su J.B.S. u svojstvu prodavateljice i 1.tuženik u svojstvu kupca 7. lipnja 2021. sklopili Ugovor o kupnji predmetne nekretnine i nije sporno da je J.B.S. upozorila 1.tuženika na to da se u predmetnoj nekretnini nalazi tužiteljica i da je ista trenutno u posjedu iste.

23. Sporno je pitanje samog tijeka događaja na dan 16. listopada 2021. kada se dogodilo navodno smetanje posjeda od strane 1.tuženika, a kako to tvrdi tužiteljica u predmetnoj tužbi.

24. Naime, iz iskaza 1.tuženika, proizlazi da ga je tog dana nazvala J.B.S. da dođe preuzeti posjed predmetne nekretnine i da ga je ista uvela u posjed predmetne nekretnine.

25. Nadalje, iz iskaza svjedoka G.B., proizlazi da je on toga dana 16. listopada 2021. došao na mjesto predmetne nekretnine i da su tamo već bili 1.tuženik i gospođa J.B.S. te da su potpisali Zapisnik o stupanju u posjed kupljene nekretnine (str. 55 spisa).

26. Vezano uz prethodno navedene iskaze, ovdje treba istaknuti kako iskaz tužiteljice, nije relevantan za ocjenu odlučne okolnosti u ovoj pravnoj stvari, budući da nije sporno da je ista toga 16. listopada 2021. na mjesto predmetne nekretnine došla kasnije kada je 1.tuženik već ušao u posjed iste, tako da ona nema saznanja o odlučnoj okolnosti da li je upravo 1.tuženik izvršio čin smetanja njenog posjeda ili ga je u posjed uvela dotadašnja vlasnica predmetne nekretnine J.B.S..

27. Ovdje treba istaknuti da je svjedokinja J.B.S. u svom iskazu suprotno iskazima 1.tuženika i svjedoka G.B., navela da ona toga 16. listopada 2021. nije bila na mjestu predmetne nekretnine, već da ju je toga dana tek navečer u 20,05 telefonski zvao 1.tuženik i da ju je izvijestio o tome da je on ušao u posjed predmetne nekretnine.

28. Dakle, u ovoj pravnoj stvari imamo situaciju u kojoj 1.tuženik i svjedok GB. iznose suprotni tijek događaja 16. listopada 2021. od svjedokinje J.BS., dok tužiteljica o tijeku tih događaja nema neposrednih saznanja.

29. Ovdje, u odnosu na osnovanost predmetnog tužbenog zahtjeva glede 1.tuženika, ovaj sud zauzima pravno shvaćanje kako treba primijeniti pravila o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 221.a ZPP-a u kojemu je propisano da ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice, zaključit će primjenom pravila o teretnu dokazivanja.

30. S obzirom na to da se iz iskaza svjedoka G.B., svjedokinje J.BS. i 1.tuženika, ne može utvrditi tijek odvijanja događaja toga spornog 16. listopada 2021., ovaj sud ne može pouzdano odnosno sa sigurnošću utvrditi da li je upravo 1.tuženik toga dana izvršio čin smetanja posjeda tužiteljice ili ga je u posjed uvela svjedokinja J.B.S., koja mu je predmetnu nekretninu i prodala. S time da ovdje treba istaknuti kako ovaj sud ocjenjuje životno nelogičnim navode svjedokinje J.B.S. u dijelu u kojem je ona istaknula kako predmetni Zapisnik o stupanju u posjed kupljene nekretnine nije potpisala 16. listopada 2021., nego tek idući dan, budući da za takve tvrdnje svjedokinje nema drugih dokaza u spisu, a nije logično da je ista potpisala Zapisnik o stupanju u posjed kupljene nekretnine drugog dana, a ne onog dana kada je nekretnina predana u posjed 1.tuženiku, budući da u Zapisniku izričito stoji da mu je upravo tog dana 16. listopada 2021. predala predmetnu nekretninu u posjed.

31. Pored toga, nije logično da svjedokinja J.B.S. potpiše Zapisnik o tome da je predala predmetnu nekretninu u posjed kupcu M.B., a da ju u stvarnosti nije uopće predala njemu u posjed, već da je 1.tuženik sam nasilno ušao u posjed predmetne nekretnine.

32. Dakle, kada se uzme u obzir spisu priležeća dokumentacija, ne može se sa sigurnošću utvrditi tijek događaja spornog 16. listopada 2021., a posebno se ne može sa sigurnošću utvrditi da bi upravo 1.tuženik izvršio predmetni čin smetanja posjeda, već cjelokupno stanje spisa sa većom vjerojatnošću, ovaj sud upućuje na zaključak da mu je ipak prodavateljica J.B.S. predala posjed predmetne nekretnine, ali u konačnici, ovdje nije niti potrebno zauzeti konačni stav o tome, budući da je svakako teret dokaza na tužiteljici da dokaže da je upravo 1.tuženik izvršio čin smetanja posjeda.

33. Vezano uz prethodna utvrđenja, ovdje treba istaknuti kako su u ovoj pravnoj stvari izvedeni i dokazi saslušanjem svjedoka M.H. i K.K., zaposlenika 2.tuženika koji su temeljem Ugovora o pružanju usluga zaštite osobe sklopljenog između 1.tuženika i 2.tuženika toga 16. listopada 2021. došli na mjesto predmetne nekretnine, međutim, njihovi iskazi su po ocjeni ovog suda isključivo relevantni za donošenje odluke o osnovanosti predmetnog tužbenog zahtjeva u odnosu na 2.tuženika, dok nisu odlučni za ocjenu osnovanosti predmetnog tužbenog zahtjeva u odnosu na 1.tuženika, budući da iz tih iskaza suglasno proizlazi da su vrata predmetne kuće već bila otvorena kada su ti svjedoci došli na mjesto predmetne nekretnine i da je 1.tuženik tada već bio u posjedu iste. Dakle, svjedoci M.H. i K.K nemaju neposrednih saznanja o tijeku događaja koji je odlučan za ocjenu osnovanosti predmetnog tužbenog zahtjeva u odnosu na 1.tuženika.

34. Slijedom navedenoga, s obzirom da se iz provedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi da li je upravo 1.tuženik izvršio čin smetanja posjeda tužiteljice, ovaj sud primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221.a ZPP-a, ocjenjuje neosnovanim predmetni tužbeni zahtjev u odnosu na 1.tuženika.

35. Pored toga, iz stanja spisa proizlazi da je 1.tuženik od početka postupka isticao kako predmetna kuća više nije u stanju podobnom za život, budući da je isti odmah po stupanju u posjed započeo sa građevinskim radovima na predmetnoj nekretnini, a te navode tužiteljica ničime nije osporila tijekom postupka pa vraćanje tužiteljice u posjed iste ne bi imalo smisla, jer nekretnina više nije u stanju podobnom za život.

36. S obzirom na to da nije utvrđeno da je upravo 1.tuženik izvršio čin smetanja posjeda tužiteljice, nema osnove da bi se upravo 1.tuženiku naložilo vračanje tužiteljice u posjed niti da bi mu se zabranilo svako buduće smetanja posjeda tužiteljice, budući da je isti sada u posjedu predmetne nekretnine pa više ne može niti smetati posjed tužiteljice, s obzirom da ona više niti nije u posjedu predmete nekretnine.

37. Slijedom navedenoga, valjalo je odbiti kao neosnovan tužbeni zahtjev u odnosu na 1.tuženika (točka I. izreke rješenja).

38. U odnosu na osnovanost predmetnog tužbenog zahtjeva glede 2.tuženika, ovaj sud ocjenjuje osnovanim istaknuti prigovor nedostatka pasivne legitimacije 2.tuženika i to prvenstveno iz razloga što su djelatnici 2.tuženika došli na mjesto predmetne nekretnine toga dana 16. listopada 2021. kada su već vrata predmetne nekretnine bila otvorena i kada je 1.tuženik već bio u posjedu iste, a pored toga, ovdje treba ukazati na odredbu čl. 12. st. 1. i 2. ZVDSP-a u kojemu je propisano da posjed nema onaj tko ne izvršava nikakvu svoju vlast glede neke stvari, dok osoba koja je u radnom ili sličnom odnosu ili u nečijem kućanstvu postupa pokoravajući se tuđim nalozima glede neke stvari ili prava, pa izvršava isključivo tuđu faktičnu vlast, ona nema posjed toga, nego je samo posjednikov pomoćnik u posjedovanju.

39. Kod 2. tuženika se upravo radi o tome da je isti bio isključivo pomoćnik u posjedovanju 1.tuženika koji ga je angažirao za pružanje usluga zaštite osoba i imovine i kao takav 2.tuženik ni u kojem slučaju ne može biti pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari, jer on nikako nije mogao izvršiti čin smetanja posjeda, već se isključivo pokoravao nalozima 1.tuženika. Pored toga, potpuno je nerazumljivo zašto je tužen 2.tuženik kao pravna osoba, jer samo pomaganje u eventualnom činu smetanja posjeda, mogle su izvršiti isključivo konkretne osobe koje su došle na mjesto događaja, a nikako ne 2.tuženik kao pravna osoba.

40. Dakle, tužbeni zahtjev je svakako neosnovan u odnosu na 2.tuženika, budući da njegovi djelatnici nisu sudjelovali u samom činu ulaska u posjed predmetne nekretnine od strane 1.tuženika, a pored toga oni su isključivo bili pomoćnici u posjedovanju 1.tuženika i to sami djelatnici 2.tuženika, a nikako ne 2.tuženik kao pravna osoba koja pruža usluge tjelesne zaštite osoba i imovine.

41. Slijedom navedenoga, valjalo je odbiti kao neosnovan i tužbeni zahtjev i u odnosu na 2.tuženika, budući da 2.tuženik kao pravna osoba ni u kojem slučaju nije izvršio čin smetanja posjeda tužiteljice pa posljedično ne može niti vratiti u posjed tužiteljicu, a niti se istome može zabraniti smetanje posjeda tužiteljice u budućnosti (točka I. izreke rješenja).

42. S obzirom na to da tužiteljica nije uspjela sa svojim tužbenim zahtjevom u odnosu na oba tuženika, u smislu odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, a u vezi s čl. 155. st.

1., 1.tuženik i 2.tuženik imaju pravo temeljem odredbe Tbr. 7. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22, dalje: OT) svaki, s obzirom na to da ih zastupaju različiti punomoćnici, na jednokratnu nagradu za cijeli prvostupanjski postupak radi smetanja posjeda u iznosu od po 2.000,00 kn uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25%. Dakle, 1. i 2. tuženik imaju pravo na naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od po 2.500,00 kn (točka II. i III. izreke rješenja).

43. Ovaj sud nije smatrao potrebnim u izreci rješenja odlučivati o tužiteljičinom zahtjevu za naknadu troškova parničnog postupka, budući da je ista u cijelosti izgubila u ovom postupku radi smetanja posjeda.

U Dugom Selu 3. svibnja 2022.

Sudac

Lovro Tomičić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Županijskom sudu u roku 15 dana od dana ročišta za objavu rješenja (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje) odnosno u roku od 15 dana po primitku rješenja (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva istovjetna primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA:

- tužiteljici po odvjetniku P.K. uz nalog za sudsku pristojbu na rješenje

- 1.tuženiku po odvjetniku I.M.1

- 2.tuženiku po odvjetniku I.C.