Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: I Kž-Us-6/2021-12

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te mr. sc. Marijana Bitange i Marije Balenović, članova vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bilušić zapisničarke u kaznenom predmetu protiv optuženog A. B. i drugih zbog kaznenog djela iz članka 293. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja S. u R., M. fakulteta u R., podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu, broj Kv I-19/2020-18 od 10. veljače 2021., u sjednici vijeća održanoj 3. svibnja 2022.

r i j e š i o  j e

I Povodom žalbe predlagatelja osiguranja S. u R., M. fakulteta u R., a po službenoj dužnosti, ukida se pobijano rješenje i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II Uslijed odluke pod I, žalba predlagatelja osiguranja S. u R., M. fakulteta u R. je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Karlovcu od 10. veljače 2021. broj Kv I-19/2020-18, odbijen je prijedlog predlagatelja osiguranja S. u R., M. fakulteta u R. (dalje: predlagatelj osiguranja) radi osiguranja imovinsko-pravnog zahtjeva, kao neosnovan.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio predlagatelj osiguranja, po punomoćnicima, odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda A. S., D. M. i I. G. iz R. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da drugostupanjski sud usvoji žalbu predlagatelja osiguranja i preinači pobijano rješenje na način da se odredi privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina i to kč.br. … ZGR, upisane u zk.ul.br. … k.o. G. i kč.br. … ZGR upisane u zk.ul.br. … k.o. G. protivnici osiguranja P. B., radi osiguranja imovinsko-pravnog zahtjeva u visini od 278.941,36 kuna.

3. Spis je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08.), prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Ispitivanjem pobijanog rješenja u povodu žalbe predlagatelja osiguranja, a po službenoj dužnosti, sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08., drugostupanjski sud je utvrdio da je u istom ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., uslijed koje je to rješenje trebalo ukinuti po službenoj dužnosti, dok je žalba predlagatelja osiguranja postala bespredmetna.

5. Iako žalba ističe kao žalbenu osnovu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, sadržajno se upire na pogrešno i nepotpuno utvrđeno stanje vezano uz utvrđenja prvostupanjskog suda o cijeni stana u R., na adresi L. ulica broj koju procjenu prvostupanjskog suda predlagatelj osiguranja spori i smatra da je trebalo "udovoljiti prijedlogu oštećenika proširivanjem privremene mjere" zabrane otuđenja i na nekretnini u Istri, a koje nekretnine su upisane na kćerku optuženog A. B.

6. Međutim, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske je utvrdio da u pobijanom rješenju nisu iznijeti razlozi o svim odlučnim činjenicama, a iznijeti razlozi su nejasni.

6.1. Privremena mjera osiguranja imovinskopravnog zahtjeva nastalog zbog počinjenja kaznenog djela se, u skladu s odredbom članka 160. stavka 1. ZKP/08., može se, na prijedlog ovlaštene osobe, kaznenom postupku odrediti prema odredbama koje vrijede za ovršni postupak i to kada su kumulativno ispunjena dva uvjeta, a to je da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine, a potom i da postoji opasnost da će bez određivanja mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine (članak 344. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17. i 131/20., dalje: OZ)).

6.2. U dosadašnjem tijeku kaznenog postupka određene su privremene mjere optuženom A. B. radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi i to iznosa za koji se optuženik osnovano sumnjiči da je stekao inkriminiranim mu kaznenim djelima opisanima pod točkama 1., 2., 3. i 4. potvrđene optužnice (ukupno 626.981,36 kuna), te je sud zabranio opterećenje i otuđenje određenih nekretnina optuženika. Pri tome je zauzet stav da je vrijednost tako blokirane imovine dostatna radi osiguranja naplate cjelokupne imovinske koristi jer prelazi iznos sveukupnog zbroja protupravne imovinske koristi pribavljene kaznenim djelima, a kako je to prvostupanjskom sudu jasno obrazloženo rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž Us- 69/2020-4 od 19. kolovoza 2020.

6.3. No, nakon što je predlagatelj osiguranja postavio prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva (potražuje 250.770,14 kuna i najmanje 28.171,22 kuna, u odnosu na točku 4. optužnice) te potom prijedlog za određivanje privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva na nekretninama u vlasništvu P. B. u I., u lipnju 2020., prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbio prijedlog protivnika osiguranja obrazlažući da predložena mjera nije nužna, odnosno da potraživanje predlagatelja osiguranja neće biti otežano jer "već izdana privremena mjera u odnosu na stambeni prostor okrivljenika u R. - stan od 85,14 m[2] , uglavnom pokriva imovinskopravni zahtjev oštećenika". Pri tome prvostupanjski sud uopće ne izlaže činjenice i dokaze niti razmatra jesu li ili ne u konkretnoj situaciji ispunjenje pretpostavke iz članka 344. stavka 1. i članka 345. stavaka 1. točka 3. OZ-a na čiju primjenu upućuje članak 160. stavak 1. ZKP/08., u odnosu na prvi kumulativni uvjet - vjerojatnosti predlagateljeve tražbine, a u odnosu na koju je podnio prijedlog radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva.

6.4. Naime, protivnik osiguranja je P. B., kćerka optuženog A. B. pa se može razmatrati eventualno postojanje svojstva treće osobe. Da bi bila riječ o trećoj osobi potrebno je obrazložiti je li riječ o osobi na koju je prenesena imovinska korist ostvarena kaznenim djelom.

6.5. Iz spisa proizlazi da je rješenjem Županijskog suda u Rijeci od 11. travnja 2013. pod brojem Kir-Us-16/2013. određena privremena mjera radi osiguranja imovinske koristi od optuženog A. B. zabranom protivniku osiguranja L. B. (supruzi optuženika i povezanoj osobi) da otuđi ili optereti upravo nekretnine koje su obuhvaćene predmetnim prijedlogom predlagatelja osiguranja. U navedenoj privremenoj mjeri je obrazloženo da optuženik i njegova supruga ulažu znatna sredstva u postojeće stambene i gospodarske objekte, vjerojatno pribavljena počinjenjem kaznenih djela, da podaci prikupljeni od Porezne uprave ukazuju na očiti nerazmjer prijavljenih prihoda i imovine, pa da postoji osnovana sumnja da se sredstva pribavljena počinjenjem kaznenih djela ulažu u renoviranje stambenih i gospodarskih objekta. Potom, budući je L. B. preminula 19. kolovoza 2015., prvostupanjski sud je pravomoćnim rješenjem od 14. svibnja 2020. pod brojem Kv I-5/2020. ukinuo navedenu privremenu mjeru u odnosu na L. B. i predmetne nekretnine u I.

6.6. No, u pobijanom rješenju prvostupanjski sud uopće nije dao razloge o tome jesu li predmetne nekretnine u vlasništvu P. B. stečene tijekom inkriminiranog razdoblja ili im je pak povećana vrijednost tijekom inkriminiranog razdoblja (od 2009. do travnja 2013.), odnosno jesu li posljedica kaznenog djela, a ipak se upustio u ocjenu "testa razmjernosti" (ocjene postojanja razumnog odnosa razmjernosti između korištenih sredstava i cilja koji se želi ostvariti) iz čega se može zaključiti da očito smatra da predmetna imovina u vlasništvu protivnika osiguranja, treće osobe, predstavlja stvari pribavljene kaznenim djelom ili da je protivnik osiguranja zbog kaznenog djela došao do imovinske koristi, ali što ničim nije obrazložio, niti je izložio dokaze na osnovu kojih bi mogao proizaći upravo takav zaključak, niti se jasno očitovao koji su to podaci u spisu iz kojih proizlazi takav zaključak.

7. Nadalje, prvostupanjski sud je propustio iznijeti jasne razloge zbog kojih zaključuje da na strani protivnika osiguranja ne postoji objektivna i realna opasnost od osujećenja naplate tražbine oštećenika/predlagatelja osiguranja. Premda je prijedlog predlagatelja osiguranja da predmet određivanja privremenih mjera budu nekretnine u I., a ne stan u R., prvostupanjski sud se jedino upušta u razmatranje vrijednosti nekretnine koja je predmet osiguranja oduzimanja imovinske koristi (stan u R.) te zaključuje da je vrijednost te nekretnine dovoljna i za namirenje postavljenog imovinsko pravnog zahtjeva i za oduzimanje imovinske koristi. Pri tome zanemaruje da je vezan prijedlogom predmeta osiguranja od strane predlagatelja osiguranja i da ne može po službenoj dužnosti mijenjati predmet osiguranja. Zanemaruje i da mora ispitati jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 160. ZKP/08., da se prema odredbama koje vrijede za ovršni postupak određuju privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva nastalog zbog počinjenja kaznenog djela. Zanemaruje i da oduzimanje imovinske koristi ima supsidijarni karakter u odnosu na imovinskopravni zahtjev, a supsidijarnošću su obuhvaćene i privremene mjere osiguranja te da treba staviti u odnos razmjernosti visinu protupravne koristi, vrijednost imovine obuhvaćene privremenom mjerom radi osiguranja imovinske koristi i visinu imovinskopravnog zahtjeva čija naplata se predlaže mjerom osigurati. Stoga, nije jasno na čemu to prvostupanjski sud temelji svoj zaključak da ne postoji opasnost da će bez određivanja mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine.

8. S obzirom na izloženo, to je zbog ostvarene bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. trebalo, u povodu žalbe predlagatelja osiguranja, a po službenoj dužnosti, ukinuti pobijano rješenje i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Žalba predlagatelja osiguranja je zbog toga postala bespredmetna.

9. Pri donošenju novog rješenja prvostupanjski sud će voditi računa o nedostacima na koje je upućen ovom odlukom te će donijeti novu, zakonitu i pravilnu odluku koju će valjano i potpuno obrazložiti. Pri tome će osobito voditi računa da je potrebno razmotriti povezanost imovine protivnice osiguranja P. B., kćeri optuženika A. B. sa potonjim, odnosno njegovom inkriminiranom djelatnošću te iznijeti razloge u odnosu na konkretan prijedlog predlagatelja osiguranja u vezi predmeta osiguranja (nekretnine u Istri), cijeneći pri tome da je optuženiku već blokirana nekretnina radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi za koju je u dosadašnjem tijeku postupka utvrđeno da je razmjerna tom iznosu. Ujedno će voditi računa da oduzimanje imovinske koristi ima supsidijarni karakter u odnosu na imovinskopravni zahtjev, a supsidijarnošću su obuhvaćene i privremene mjere osiguranja, te da će na prijedlog oštećenika preinačiti ili ukinuti privremenu mjeru određenu radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom ako je to potrebno radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva i to tek u slučaju zadovoljenja "testa razmjernosti".

10. Slijedom svega navedenog, na temelju odredbe članka 494. stavka 3. točke 3. i stavka 4. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 3. svibnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Željko Horvatović, v.r.