REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: 19 Gž-374/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sutkinji toga suda Branki Ribičić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice R. N., OIB: …, .O., koju zastupa punomoćnik B. D., odvjetnik u Z. J. D., P. M., N. P., B. D. i A. M. iz G., protiv tuženika R. d.o.o. za trgovinu i usluge, OIB: …, M., kojeg zastupa punomoćnik A. V., odvjetnik iz Z., radi naknade štete, rješavajući žalbu tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Metkoviću broj Pn-40/2020 od 22. veljače 2021., dana 3. svibnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

Žalba tužiteljice odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Metkoviću broj Pn-40/2020 od 22. veljače 2021. u cijelosti.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Nalaže se tuženiku R. d.o.o. M., OIB: …, da tužitelju R. N. iz O., U. 8, OIB: …, isplati na ime naknade štete iznos od 20.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, počam od dana podnošenja tužbe do isplate, u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, počam od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kuna, u roku od 15 dana.

2. Pravovremeno izjavljenom žalbom tužiteljica pobija presudu prvostupanjskog suda zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te odluke o troškovima parničnog postupka i predlaže da se ista ukine, te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. U navodima žalbe tužiteljica ukazuje na bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku, smatra da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer da su razlozi presude nejasni i proturječni sami sebi. Nastavno tužiteljica citira ključne odredbe Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, te ukazuje da se radilo o informaciji čija objava je bila zabranjena sukladno tom Zakonu i tužiteljica se temeljem istog smatra neosuđivanom osobom, slijedom čega informacija o njenoj osuđivanosti nije smjela biti objavljena .

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno navodima žalbe tužiteljice ovaj sud ne nalazi osnovanim žalbeni razlog bitne povrede postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13 , 89/14 70/19 dalje u tekstu: ZPP) jer je za svoj pravni stav i svoju odluku prvostupanjski sud dao iscrpne, jasne i valjane razloge, koji nisu u suprotnosti sa provedenim dokazima tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, a nisu počinjene ni bitne povrede postupka na koje temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a, drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6. U prvostupanjskom postupku je u bitnome utvrđeno;

- da je tuženik 20. lipnja 2020. na web stranici www.ploce.com.hr objavio članak pod naslovom P. s. L. R. k. t. j. n. g. P. M. K., sa dijelom članka I. R. N. S.-ovka na visokom trećem mjestu u IV izbornoj jedinici ima pravomoćnu presudu. Zato jer je stranačkoj kolegici 2008. - prijetila smrću.. Osuđena je na tromjesečnu uvjetnu kaznu, s rokom kušnje od godinu dana"

- da se radi o vjerno prenesenom članku iz medija S. D.

- da je tužiteljica pravovremeno od tuženika zatražila ispravak spornog članka, te da je tuženik ispravak odmah objavio

- da je ministarstvo rješenjem od 9. srpnja 2013. utvrdilo kako je tužiteljica sa danom 29. siječnja 2013. rehabilitirana za kazneno djelo prijetnje iz članka 159. stavak 2. tadašnjeg Kaznenog zakona za koje joj je izrečena uvjetna osuda i utvrđena kazna zatvora u trajanju od 3 mjeseca koja se neće izvršiti ukoliko ista u roku od 1 godine ne počini novo kazneno djelo,

- da je tužiteljica izbrana kao zastupnica u sabor

- da je tužiteljica ispunila procesne pretpostavke za podizanje predmetne tužbe sukladno članku 22. stavak 2. Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13; dalje ZM) i da je tužba pravovremena sukladno članku 23. ZM.

7. Odgovornost tuženika za naknadu štete tužiteljici po mišljenju ovog suda u ovom slučaju valja vezati uz primjenu odredbi članka 7. i 21. Zakona o medijima, te odredbe članka 19. i 1100. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05 i 41/08, 125/11 i 78/15; dalje: ZOO) i članka 10 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN Međunarodni ugovori" br. 18/97., 6/99. - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02.), pri čemu treba imati u vidu i da se neimovinska šteta sukladno odredbi članka 22. st. 1. ZM-a, u pravilu naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava. Objava ispravka predstavlja jedan od vidova naknade pretrpljene štete objavljenom informacijom, a naknada štete isplatom u novcu sukladno općim propisima dolazi u obzir ukoliko objava ispravka ne bi bila odgovarajuća pretrpljenoj šteti objavom informacije.

7.1 Odredbom članka 7. st. 1. ZM propisano je da svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti, a stavkom 3. istog članka propisano je da osoba koja svojim izjavama, ponašanjem i drugim djelima u vezi s njezinim osobnim ili obiteljskim životom sama privlači pozornost javnosti ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi građani, dok je člankom 8. ZM propisano da nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju.

7.2. Odredbom članka 21. st. 1. ZM propisano je da nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi. Stavkom 4. istog članka propisani su slučajevi kada nakladnik ne odgovara za štetu, između ostalog ako se radi o vjernom izvješću s rasprave na sjednici tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti, te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili na javnom skupu a njezin smisao nije promijenjen uredničkom obradom i ako je postupano u dobroj vjeri.

8. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN Međunarodni ugovori" br. 18/97., 6/99. - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02.) - s izmjenama i dopunama iz PROTOKOLA BR. 14. uz Konvenciju (NN 1/06., dalje u tekstu Konvencija), u članku 10. st. 1. određuje da svatko ima pravo na slobodu izražavanja a to pravo obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. U st. 2 određuje se da ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni radi interesa državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, radi zaštite ugleda ili prava drugih, radi sprječavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti.

9. Zakon o medijima usklađen je s odredbama Konvencije kroz sadržaj odredbe članka 3. Zakona o medijima kojim se jamči sloboda izražavanja i sloboda medija, uz uvažavanje zaštite ljudske osobnosti, privatnosti i dostojanstva, te autonomnost urednika, novinara i ostalih autora programskih sadržaja u skladu s pravilima struke, jer svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti. Osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost ima pravo na zaštitu privatnosti, osim u slučajevima koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti koju osoba obavlja, kako je to propisano člankom 7. stavkom 2. ZM.

10. Što se tiče konkretnog slučaja, ovaj drugostupanjski sud smatra pravilnim zaključak prvostupanjskog suda kada je suprostavljajući pravo na zaštitu slobode izražavanja misli i informacije, prema pravu na zaštitu privatnosti, ugleda i časti pojedinca, dao prednost slobodi informacije. Naime u situaciji kada se tužiteljica kandidirala na listi određene političke opcije za zastupnicu u Hrvatski sabor, te ušla u političku utrku za zastupnicu u najviše predstavničko i zakonodavno tijelo države, postala je politička i javna osoba za koju postoji povećan interes javnosti u segmentu njenog političkog, društvenog, profesionalnog i osobnog ponašanja i djelovanja. Stoga kada je tuženik vjerodostojno iz drugog medija, prenio informaciju koja sadrži ocjenu izbornih lista političkih stranaka, te kada po svom sadržaju članak predstavlja prikaz političkih lista i njihovih predizbornih poruka i analizu vjerodostojnosti takvih poruka, ne može se smatrati da je informacija o osuđivanosti tužiteljice dana sa svrhom omalovažavanja i difamiranja tužiteljice kao osobe.

11. Ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju pravilno ocijenio da zaštićeno konvencijsko pravo iz čl. 10. Konvencije inkorporirano u članak 7. stavak 2. i 3. ZM, u članak 8. ZM i članak 21.stavak 4. ZM gdje je slobodi medija glede informacije od interesa javnosti, kada se radi o javnoj osobi, dana prednost u odnosu na privatnost pojedinca , te da bi odluka o eventualnoj naknadi štete tužiteljici u ovom konkretnom slučaju predstavlja zadiranje u zaštićeno konvencijsko pravo iz čl. 10.1. obzirom da bi se takvom presudom bitno utjecalo na odašiljanje poruke da se prošlost osoba koje se kandidiraju na najvažnije funkcije u državi ne smije preispitivati.

12. Stoga ovaj sud smatra da je zahtjev tužiteljica za naknadu štete zbog objave informacije, prvostupanjski sud pravilno odbio kao neosnovan, tim više što je tuženik na zahtjev tužiteljice odmah objavio ispravak informacije , pa ovaj sud drži da i iz tog razloga zahtjev tužiteljice ne bi bio osnovan. Pravilna je odluka prvostupanjskog suda i o troškovima postupka.

13. Radi iznesenog je žalbu tužiteljice kao neosnovanu valjalo odbiti i temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a, potvrditi pobijanu presudu.

U Požegi, 3. svibnja 2022.

Sutkinja

Branka Ribičić