Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 1 Gž Ob-456/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivice Veselića predsjednika vijeća, Vlaste Horvat-Mataić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tihane Marije Miladin članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. B. iz D., OIB: …, zastupana po punomoćnici N. S., odvjetnici u D., protiv tuženika B. G., OIB: …, koji je ujedno i nasljednik iza ranije tuženice ad. 2, sada pok. A. G., zastupan po punomoćnici, B. S. R., odvjetnici u D., radi diobe bračne stečevine i isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude i rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P Ob-76/2020 od 7. siječnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 3. svibnja 2022.

p r e s u d i o  j e

Žalba tužiteljice odbija se kao neosnovana pa se potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P Ob-76/2020 od 7. siječnja 2022.

r i j e š i o  j e

Žalba tužiteljice odbija se kao neosnovana pa se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P Ob-76/2020 od 7. siječnja 2022.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice M. B. koji glasi:

"1. Utvrđuje se da zajednički dio stana, koji je dograđen na čest. zem. 1138/5 k.o. D. uz čest. zgr. 2599 k.o. D. za vrijeme braka, ima površinu 69,13 m2, a sastoji se od hall površine 5,08 m2, dnevni boravak površine 26,83 m2, kupaonice površine 2.20 m2, hodnika površine 2,41 m2, sobe površine 11,62 m2, sobe površine 14,50 m2 i galerije površine 4,49 m2, te cca 2,00 m2, pa ukupna novosagrađena površina stana-bračna tečevina, iznosi 69,13 m2, sve kako je iskazano u grafičkom dijelu vještva-prilog 1 "Izvješće o graditeljskom vještačenju" vještaka Z. Nj. od 19. siječnja 2005. godine, koji čini sastavni dio ovog podneska, te se određuje fizička dioba na način da:

A. tužiteljici M. B. pripada u vlasništvo polovica navedene nekretnine, i to: kupaonica površine 2,20 m2, hodnik površine 2,41 m2, soba površine 11,62 m2, soba površine 14,50 m2, te galerija površine 4,49 m2, što ukupno čini 35,22 m2, kojemu pripada na isključivo korištenje dio vrta i to dio koji se proteže s južne strane od zida Poduzeća z. c. d. k., sa istočne strane od kuće do zida susjeda L., a sa sjeverne strane granica s određuje u produžetku pregradnog zida između sada dnevnog boravka i sobe koja ima površinu 11,41 m2 do susjednog zida obitelji L., B. tuženiku B. G. pripada u vlasništvo druga polovica navedene nekretnine i to: dnevni boravak površine 26,83 m2, hall površine 5,08 s pripadajućih 2,00 m2 blagavaonice u ukupnoj površini 33,91 m2.

B. G. dužan je trpjeti da M. B. građevinski odvoji galeriju od dnevnog boravka, izvrši rekonstrukciju krovišta radi spajanja galerije s prostorom iznad sobe pripadajuće M. B. površine 14,50 m2, te da iznad te sobe nadogradi visoko potkrovlje.

Tuženik B. G., dužan je priznati i izdati tužiteljici, M. B., ispravu temeljem koje se ista može uknjižiti na stanu kao posebnom dijelu zgrade u opsegu i sadržaju kako je određeno u toč. A ove tužbe, u protivnom tu ispravu zamijenit će ova presuda, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnica za ½ prava vlasništva na magazinu bez posebne katastarske oznake, izgrađenom na čest. zem. 1138/5 k.o. D., površine 24 m2, što joj je tuženi dužan priznati i izdati ispravu temeljem koje se ista može uknjižiti, u protivnom tu ispravu zamijenit će ova presuda, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

4. Dužan je tuženik trpjeti diobu suvlasničke zajednice koja čini bračnu tečevinu na način kako je to određeno u toč. I., II. i III. ove tužbe.

5. Dužan je tuženik nadoknaditi tužiteljici parnični trošak, od 36.250,00 kn sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. "

1.1.U sklopu presude doneseno je slijedeće rješenje:

I. Tužba tužiteljice smatra se povučenom u dijelu koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnik za po pola stana izgrađenog u čest. zgr. 2599 k.o. D., a ova na čest. zem. 1138/5, k.o. D., prizemlje, na adresi …, površine 99,5 m2, što su joj tuženi dužni priznati i izdati tužiteljici ispravu temeljem koje se ista može uknjižiti na stanu kao posebnom dijelu zgrade u jednoj polovici dijela, u roku od 15 dana, jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda.

3. Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnica za po pola automobila Ford Escort, bez. reg. oznaka, (bivše reg. oznake DU …), pa je tuženi dužan trpjeti da se tužiteljica temeljem ove presude uknjiži kao suvlasnica za po pola kod nadležnih upravnih organa.

Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od ½ kupoprodajne cijene jedrilice tipa VAL 35 V, koji iznos će tužiteljica precizirati nakon što tuženik dostavi ugovor o kupoprodaji i nakon što nadležna Porezna uprava dostavi podatak o vrijednosti jedrilice na koju je razrezan porez."

II. Dužna je tužiteljica podmiriti tuženiku troškove ovog parničkog postupka u iznosu od 19.375 kn (devetnaest tisuća tristo sedamdeset i pet kuna), u roku od 15 dana.“

2. Protiv presude i rješenja žalbu je podnijela tužiteljica zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže presudu i rješenje ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje, odnosno predlaže odluke preinačiti.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., dalje u tekstu: ZPP) koja odredba se primjenjuje na temelju odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj: 70/19) drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojemu se pobija žalbom, a ako se iz žalbe ne vidi u kojem se dijelu presuda pobija, drugostupanjski sud uzet će da se presuda pobija u dijelu u kojemu stranka nije uspjela u sporu.

Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ovoga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba paničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer je izreka presude razumljiva kao i obrazloženje sadrži razloge o odlučnim činjenicama pa se povodom žalbe tužiteljice odluka može ispitati.

6.1. Prvostupanjski sud nije počinio ni druge bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

7. Tužiteljica u žalbi ističe žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP. Suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud je odlučivao upravo o zahtjevu kako ga je postavila tužiteljica, a time što je u obrazloženju naveo da presuda ne bi bila provediva u zemljišnim knjigama nije počinio navedenu bitnu povredu, jer bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP prvostupanjski sud bi počinio u slučaju da je u izreci presude odlučio o nečem drugom, a ne o tužbenom zahtjevu kako ga je postavila tužiteljica.

8. Tužiteljica je u odnosu na rješenje u dijelu pod točkom I izreke podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 193. ZPP.

8.1. Naime, tužiteljica je podneskom od 10. lipnja 2008. povukla tužbu u odnosu na tuženicu A. G., za koju je navela da je u međuvremenu preminula, a da je njen jedini nasljednik tuženik-sin B. G., te je također uredila tužbeni zahtjev dodatno ga precizirajući, ali ga je i preinačila na način da je umjesto utvrđenja suvlasničkog dijela na stanu u prizemlju sada zahtijevala, fizičku podjelu tog stana na način da svakome od bračnih drugova pripadne točno određeni fizički dio utužene nekretnine a s obzirom da je tuženik prodao jedrilicu preinačila je tužbu tako da je zahtijevala isplatu polovine ostvarene kupoprodajne cijene prodane jedrilice bez navođenja točnog iznosa koji zahtjeva, a iz tužbenog zahtjeva je ispustila utvrđenje prava suvlasništva na automobilu Ford Eskort (dotadašnja točka III tužbenog zahtjeva), kao i utvrđivanje suvlasništva na prizemlju čest. zgr. 2599 k.o. D.

8.2. Podneskom od 11. svibnja 2010. godine tužiteljica je precizirala prethodno preinačeni dio tužbenog zahtjeva (u točki III tužbenog zahtjeva) u odnosu na isplatu polovine kupoprodajne cijene jedrilice tipa VAL 35 V (naziva "…"), da bi na ročištu glavne rasprave od 4. listopada 2016. povukla tužbeni zahtjev u tom dijelu koji se odnosi na isplatu polovine kupoprodajne cijene jedrilice tipa VAL 35 V (naziva "…") pa je konačni tužbeni zahtjev tužiteljice onaj o kojemu je prvostupanjski sud odlučivao u izreci presude.

8.3. Polazeći od navedenog slijeda procesnih radnji tužiteljice vezanih uz povlačenje i preinaku tužbe, prvostupanjski sud, suprotno žalbenim navodima, pravilno je odlučio o djelomičnom povlačenju tužbe, jer je tužiteljica dijelom izričito, a dijelom ispuštanjem određenih zahtjeva doista djelomično povukla tužbu i to u odnosu na zahtjev koji su navedeni u točki I izreke rješenja.

9. Predmet postupka je utvrđenje kao bračne stečevine površina zajedničkog dijela stana (kao dio stana ranije sagrađenog) i dioba toga zajedničkog dijela stana sagrađenog na čk.br. 1138/5 k.o. D., te utvrđenje suvlasništva ½ dijela magazina izgrađenog na čk.br. 1138/5 k.o. D.

10. Prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće činjenice:

- da je brak između tužiteljice M. B. i B. G. zaključen dana 17. prosinca 1977., a pravomoćno razveden dana 23. travnja 2003. godine, presudom pod poslovnim brojem P-342/03 od 13. ožujka 2003. godine,

- da je majka tuženika A. G. (ranije bila drugotuženica) ugovorom o darovanju od 15. listopada 1986. darovala svome sinu tuženiku B. G. 1/3 dijela čestice zgrade 2599 k.o. D., tj. čitavo prizemlje, sa 3/5 dijela prava korištenja, na južnom dijelu čestice zemlje 1138/5 k.o. D., te ga je tim ugovorom ovlastila da se uknjiži na svoje ime a na tom ugovoru otisnuta je klauzula ovoga suda kojom se posvjedočuje da je u z.ul. 1595 k.o. D., izvršena uknjižba suvlasništva i sukorištenja prava temeljem tog ugovora o darovanju rješenjem ovog suda pod poslovnim br. Z-528/87 od 25. ožujka 1988. godine u zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela,

- da iz zemljišnoknjižnog izvatka od 25. ožujka 2003. proizlazi da je na čest. zgr. 2599, zgrade, z.ul 1595, k.o. D. uknjižena majka tuženika A. G. u 2/3 dijela i tuženik B. G. u 1/3 g dijela, a da su njih oboje sa tim istim suvlasničkim udjelima i upisani kao nositelji prava korištenja čest. zem. 1138/5 u naravi vrta,

- da se iz kopije katastarskog plana zavoda od 12. rujna 1986. godine vidi u kojim je gabaritima u katastru već tada prije dogradnje bila zgrada koja nosi oznaku čest. zgr. 2599 k.o. D. (stara izmjera), te je vidljivo da je već tada bila ucrtana, a time i sagrađena "vrtna kućica" u jugozapadnom dijelu vrta, da nije bio ucrtan magazin u sjeveroistočnom dijelu vrta, te da nije bila ucrtana dogradnja na prizemlju,

- da se iz kopije katastarskog plana Područnog ureda za katastar D., od 28. ožujka 2003., u novoj izmjeri vide svi dograđeni dijelovi u prizemlju koji povezuju prizemlje čest. zgr. 2599 k.o. D. (stara izmjera) i "vrtnu kućicu" u jugozapadnom dijelu vrta, te u novoj izmjeri vrt i zgrada predstavljaju jednu cjelinu

koja nosi oznaku kat. čest. 2542 k.o. D. (u staroj izmjeri čest. zgr. 2599 zgrada i čest. zemlje 1138/5 vrt),

- da su tužiteljica i tuženik u braku, nakon što je majka tuženika darovala tuženiku 1/3 dijela čest. zgr. 2599 k.o. D. i to u naravi točno određeni fizički dio te zgrade - prizemlje i 3/5 prava korištenja zemljišta na kojem se zgrada nalazi - dvorišta koje nosi oznaku čest. zem. 1138/5 k.o. D., zajednički započeli renoviranje prizemlja i njegovu dogradnju, što je sve završeno 1989. godine kada su uselili u stan,

- da se prizemlje u vrijeme darovanja sastojalo od prostora u kojem su danas predsoblje 9,66 m2, kupaonica 3,88 m2, soba 10,19 m2 ostava 2,46 m2, a što je sve bilo u gabaritima prizemlja, te još nadograđenih prostorija, blagovaonice od 8,53 m2 i kuhinje od 3,54 m2, te trijema od 7,58 m2, kao i "vrtne kućice" u jugozapadnom dijelu vrta u kojoj su sada soba 14,50 m2, kupaonica 2,20 m2 i hodnik od 1,31 m2, sve kako je sudski vještak građevinske struke dipl. ing. Z. N. prikazao na svom "tlocrtu – prikaz staro /novo" u svom pisanom nalazu i mišljenju (l.s. 36) i koji su dijelovi na tom tlocrtu označeni plavom bojom, a što su stranke između sebe i učinile nespornim na drugom očevidu, ukupne površine 63,85 m2 (holl od 5,08 m2 je izdvojen jer po tvrdnjama obje stranke nije bio sagrađen prije dogradnje),

- da dograđeni dio ima ukupnu površinu od 44,63 m2 a sastoji se od dnevnog boravka od 26,83 m2 koji se nalazi izvan gabarita čest. zgr. 2599 k.o. D. u vrijeme početka građenja, te spaja postojeće prizemlje s "vrtnom kućicom" koja je postojala u trenutku dogradnje, te se nadalje dograđeni dio sastoji od malog hodnika od 1,10 m2 i sobe od 11, 62 m2 koja se nalazi u produžetku dograđenog dnevnog boravka i dijelom uz postojeću "vrtnu kućicu", sve kako je sudski vještak građevinske struke dipl. ing. Z. N. prikazao na svom "tlocrtu – prikaz staro /novo" u svom pisanom nalazu i mišljenju (l.s. 36) i koji su dograđeni dijelovi na tom tlocrtu označeni bijelom bojom, a pored toga i ulaznog hola od 5,08 m2 (što je priznao i sam tuženik, a tvrdi i tužiteljica, bez obzira što su u konačnici vještakov "tlocrt staro novo" učinili nespornim), a nakon rekonstrukcije i gradnje cjelokupno prizemlje predstavlja jednu zasebnu samostalnu uporabnu cjelinu – stan, kao što to utvrđuje i sam vještak Z. N. (l.s. 31) u svom pisanom nalazu i mišljenju ( a s tim je suglasna i tužiteljica ; l.s. 45, dok tuženik nije imao primjedbi na to vještačenje, pa je i on s tim suglasan), a u to se uvjerio i sud prilikom očevida,

- da je postojeće prizemlje značajno rekonstruirano na način da su mu se rušili pregradni zidovi, te je iznutra uređeno u starom dijelu, postavljana vodoinstalacija, elektroinstalacija u starom dijelu, dok je novi dio iznova napravljen, te su uvedene elektroinstalacije,

- da je tijekom parnice, a što je utvrđeno tijekom drugog očevida 8. siječnja 2020. godine izdvojena zasebna cjelina koju sačinjava tzv. "vrtna kućicu" koja se sastoji od sobe 14,50 m2, kupaonice 2,20 m2, hodnika 1,31 m2 i hodnik od 1,10 m2 i soba od 11,62 m2 (koji se nalaze u dograđenoj prostoriji uz "vrtnu kućicu"), na način da je zazidan zid koji iz dnevnog boravka vodi u hodnik od 1,10 m2, te je stvoren jednosoban apartman pogodan za iznajmljivanje u koji se ulazi iz dvorišta i više nema komunikaciju s preostalim stanom,

- da je tuženik svu svoju ušteđevinu koju je stekao kao pomorac prije braka, a što predstavlja njegovu posebnu imovinu, uložio u kupnju stana u d. elitnom naselju "…", ali kako mu je nedostajala novaca da je dio nadomjestio kreditom koji je podignut na ime njegove majke, tako da je i stan zbog kredita bio uknjižen na njegovu majku, a da su rate kredita vraćali tužiteljica i tuženik novcem stečenim radom za vrijeme braka, te su u tom stanu i živjeli do preseljenja u predmetni stan,

- da je tuženik u zamjenu za taj stan u … u koji se uselio njegov brat i koji je bratu pripao, dobio od majke pored prizemlja i naknadno kat iznad prizemlja u čest. zgr. 2599, k.o. D., te je u konačnici nakon majčine smrti nju u cijelosti naslijedio, tako da je sada vlasnik u cjelini čest. zgr. 2599 (koja ima tri stambena kata) i čest. zem. 1138/5 sve k.o. D. (stara izmjera) dvorišta i zemljišta na kojemu je zgrada sagrađena, a što je nesporno između stranaka, pa je iz tog razloga nakon majčine smrti postupak i nastavljen samo protiv tuženika,

- da je prizemlje čest. zgr. 2599 k.o. D. dograđivano bez građevinske dozvole, te da je cijela zgrada bila predmet legalizacije u postupku pred Upravnim odjelom za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Klasa: UP/I-361- 03/13-08/2942, te da je dana 26. siječnja 2016. godine bilo doneseno rješenje o izvedenom stanju,

- da čest. zgr. 2599 k.o. D. nije etažirana i da sada ima faktički 4 stambene cjeline, dvije u prizemlju (naknadno je odvojen kompleks "vrtne kućice" i dograđene sobe), te po jednu na prvom i drugom katu.

11. Polazeći od navedenih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da tužiteljica konačno postavljenim tužbenim zahtjevom faktički traži diobu "zajedničkog dijela stana" između nje i tuženika i ujedno etažiranje posebnog dijela nekretnine, a da prethodno nije upisana u zemljišne knjige kao suvlasnik, niti zahtjeva tužbom utvrđenje svog suvlasničkog dijela jer je taj dio tužbe povučen a to je pravni preduvjet da bi se o etažiranju, pa potom o diobi etažiranog moglo raspravljati. Zbog toga je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev, navodeći osim toga da se ne može osnovano zahtijevati utvrđenje da je "zajednički dio stana koji je dograđen", već se može osnovano zahtijevati utvrđenje da je ili cijeli stan u prizemlju zajedničko vlasništvo jer je to jedna cjelina koju je moguće etažirati, ili pak da je cijela zgrada zajedničko vlasništvo stranaka kao bračna stečevina, s odgovarajućim udjelom svake stranke u stjecanju te nekretnine. Tužiteljica zahtjeva utvrđenje zajedničkog vlasništva na nekoliko prostorija stana u prizemlju zgrade proizvoljno pobrojanih među kojima se nalaze ne samo novosagrađene prostorije već i prostorije koje su postojale prije dogradnje, primjerice "vrtna kućica" površine 14,50 m2, kupaonica 2,20 m2, dio hodnika u "vrtnoj kućici", a takva dioba je moguća tek po utvrđenju suvlasništva, te potom etažiranja prizemlja. Naime, da bi se nešto moglo podijeliti mora se prije utvrditi suvlasnički dio stranaka.

12. Prvostupanjski sud ocjenjuje da također nije osnovan ni dio tužbenog zahtjeva tužiteljice da se "utvrdi da je tužiteljica suvlasnica za ½ prava vlasništva na magazinu bez posebne katastarske oznake, izgrađenom na čest. zem. 1138/5 k.o. D., površine 24 m2" i zahtjev za izdavanje tabularne isprave jer je taj magazin, neovisno o tome jer li napravljen prije dogradnje ili nakon useljenja stranaka u prizemlje, pripadak glavnoj stvari – zgradi ili posebnom dijelu zgrade ako on postoji (a za sada ne postoji), dakle, radi se o sporednoj stvari koja slijedi sudbinu glavne stvari čest. zgr. 2599 k.o. D. pa ne može biti u pravnom prometu kao samostalna nekretnina jer kao takva nije ni uknjižena u zemljišnim knjigama, pa se na njoj ne može ni stjecati samostalno vlasništvo, niti suvlasništvo odvojeno od glavne stvari, niti se ono samostalno može knjižiti), slijedom čega nije moguće niti prihvatiti "klauzulu intabulandi" za taj magazin jer je i ona neosnovana.

13. Odluka kojom su odbijeni tužbeni zahtjevi je pravilna. Naime, sud odlučuje u okviru tužbenog zahtjeva.

13.1.Tužbenim zahtjevom tužiteljica traži utvrđenje ukupne novosagrađena površine stana te utvrđenje površina pojedinačnih prostorija u stanu, tvrdeći da taj novosagrađeni dio unutar postojeće nekretnine predstavlja bračnu stečevinu te traži da se samo taj dio nekretnine podijeli geometrijskom diobom.

13.2. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da bi tužiteljica mogla zatražiti etažiranje posebnog dijela nekretnine, trebala je prethodno ili biti upisana u zemljišne knjige kao suvlasnik ili tužbenim zahtjevom tražiti utvrđenje svog suvlasničkog dijela cijele nekretnine ( taj dio tužbe je povučen), pa se slijedom toga ne može odlučivati niti o diobi etažnog vlasništva.

Naime, čest. zgr. 2599, k.o. D., ima tri stambena kata ( čest. zem. 1138/5 sve k.o. D. (stara izmjera) dvorišta i zemljišta na kojemu je zgrada sagrađena), pa zahtjev za utvrđenjem površine i pojedinih prostorija unutar te zgrade radi geometrijske diobe nije moguć budući da nema uporište u odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99 odluka USRH, 22/00 odluka USRH, 73/00, 114/01, 79/06, 141/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17; u daljem tekstu ZOV) koje je prvostupanjski sud citirao.

13.3. Etažno vlasništvo moguće je uspostaviti na određenom suvlasničkom dijelu, ako to zahtijeva suvlasnik te nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio, te ako su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom (čl. 71. st. 1. ZOV).

13.4. Tužiteljica nije suvlasnik nekretnine, niti to ovom tužbom traži. Prema tome, sve daljnje rasprave o uvjetima etažiranja su bespredmetne budući da nije ispunjen osnovni uvjet. Osim toga, tužbeni zahtjev, sve da je i moguća dioba nije postavljen tako da može predstavljati ovršnu ispravu.

14. U odnosu na tužbeni zahtjev kojim se traži utvrđenje suvlasništva na magazinu izgrađenom na čk.br. 1138/5 k.o. D., pravilna je odluka prvostupanjskog suda kojom je tužbeni zahtjev odbijen.

14.1. Naime, predmetni magazin nisu stranke stekle kao bračnu stečevinu, već je taj magazin, kao dio nekretnine označene kao čk.br. 1138/5 k.o. D. bio vlasništvo majke tuženika, koja je umrla, a tuženik je njezin nasljednik. U postupku je utvrđeno da se radi o pomoćnom objektu koji je postojao prije nego što su stranke doselile u dio kuće, te da taj pomoćni objekt nije upisan u zemljišne knjige i nema posebnu katastarsku oznaku.

14.2. Međutim, unatoč tome što su stranke taj objekt uredile, nije dokazano da je zajedničkim ulaganjem nastao takav građevinski objekt na kojem se može stjecati pravo vlasništva, a pomoćna prostorija, kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud može slijediti samo pravnu sudbine cijele nekretnine, jer se ne radi o nekretnini iz čl. 9. ZOV na kojoj bi se moglo stjecati prvo vlasništva.

15. Pravilna je i odluka u dijelu u kojem je prvostupanjski sud odbio obveznopravni zahtjev na izdavanje tabularne isprave. Međutim, ne iz razloga koje navodi prvostupanjski sud. Naime, stranke nisu u obveznopravnom odnosu iz kojeg bi tada mogla proizaći obveza na izdavanje klauzule intabulandi, pa je zbog toga taj tužbeni zahtjev neosnovan.

16. U odnosu na žalbene navode da je prvostupanjski sud bio dužan primijeniti odredbe Obiteljskog zakona jer je riječ o bračnoj stečevini, valja odgovoriti slijedeće: budući da nije utvrđeno da bi magazin ispunjavao uvjete za stjecanja prava vlasništva, te da na dijelu nekretnine, koja je u naravi stan nije ni traženo utvrđenje prava vlasništva, nije bilo mogućnosti uopće raspravljati u načinu stjecanja i da li predmet spora uopće predstavlja bračnu stečevinu na koju se onda primjenjuju odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", br. 11/78., 45/89. i 59/90.) s obzirom na vrijeme (1989. godina) za koje se tvrdi da je bračna imovina stečena.

17. Pravilna je i odluka o parničnom trošku kojega je prvostupanjski sud donio na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, te uz pravilnu primjenu važeće Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika.

18. Ova odluka temelji se na odredbama čl. 368. st. 1. i 2. ZPP, te čl. 380. toč. 2. ZPP.

U Zagrebu, 3. svibnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić, v.r.