REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 5 Us I-238/2022-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužitelja F. d.o.o., R., protiv tuženika Grada Senja, O., zastupanog po opunomoćeniku I. B., odvjetniku u R., radi javne nabave, 2. svibnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Tužba se odbacuje.

Obrazloženje

1. Dana 21. veljače 2022. zaprimljena je na ovom Sudu tužba tužitelja F. d.o.o., protiv tuženika Grada Senja. Predmetnom tužbom traži da poništenje akta tuženika, odnosno rješenja od 14. siječnja 2022., KLASA: 406-01/21-01/41, URBROJ: 2125/0302-22-12, kojim je odbačen, kao nedopušten, prigovor tužitelja izjavljen protiv Odluke o odabiru, KLASA: 406-01/21-01/41, URBROJ: 2125-03/03/15-21-06 od 10. prosinca 2021. donesene postupku jednostavne nabave – Radovi konstruktivne konsolidacije gradskog kaštela u Senju, ev. br. 52/21 (dalje: Odluka).

2. Nisu ispunjene pretpostavke za vođenje upravnog spora.

3. Prema čl. 3. st. 1. Zakona o upravnim sporovima (NN br. 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21; dalje: ZUS):

- ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redovit pravni lijek (tč. 1.),

- ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek (tč. 2.),

- ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu (tč. 3.),

- ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora (tč. 4.).

4. Čl. 27. ZUS-a propisana je dužnost suda da nakon primitka tužbe ispita nadležnost za postupanje po tužbi, urednost tužbe te postojanje pretpostavki za vođenje spora.

5. Odredbom čl. 30. st. 1. tč. 7. ZUS-a propisano je da će sud rješenjem odbaciti tužbu jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako utvrdi da je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora.

6. Prema formulaciji upravnog spora iz čl. 3. st. 1. tč. 2. ZUS-a razumijeva se svako postupanje koje ispunjava sljedeće pretpostavke:

- postupanje javnopravnog tijela mora se odvijati u području upravnog prava,

- postupanje se ne odnosi na vođenje upravnog postupka i ne rezultira donošenjem pojedinačne odluke u upravnoj stvari (upravnog akta).

7. Nadalje, osnovne pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi se postupanje javnopravnog tijela moglo osporavati u upravnom sporu su: da je takvim postupanjem povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke; da je protiv tog postupanja iskorišten redoviti pravni lijek (prigovor). Navedene pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno.

8. Prigovor je u Zakonu o općem upravnom postupku (NN br. 47/09, 110/21; dalje: ZUP) reguliran odredbama čl. 12. (st. 3), čl. 3. te čl. 122. koje ovaj institut uređuju općenito te odredbama čl. 42, čl. 154 – 158. koje se odnose posebno na svaku vrstu prigovora (ukupno 5).

9. Čl. 12. ZUP-a uređuje pravo stranke na pravni lijek a u odredbi st. 3. istog čl. propisano je da protiv upravnog ugovora ili drugog postupanja javnopravnog tijela ili pružatelja javnih usluga stranka ima pravo na prigovor. Nadalje, čl. 3. ZUP-a definira područje primjene ovog propisa, dok je čl. 122. ZUP-a propisano izjavljivanje prigovora i postupanje po prigovoru u dijelu u kojem posebnim odredbama ZUP-a u odnosu na pojedinu vrstu prigovora nije određeno drukčije.

10. Iz ranije spomenutih posebnih odredbi ZUP-a razvidno je da prigovor pruža pravnu zaštitu na pet područja upravnog prava izvan upravnog postupka i to:

- kod triju vrsta upravnih postupanja (iniciranje pokretanja postupka po službenoj dužnosti – čl. 42; obavješćivanje o uvjetima ostvarivanja i zaštite prava – čl. 155.; zaštita od drugih oblika postupanja javnopravnih tijela – čl. 156.),

- kod postupanja pružatelja javnih usluga – čl. 157. i 158.,

- kod neispunjavanja obveza koje javnopravno tijelo ima prema upravnom ugovoru – čl. 154.

11. Iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj protiv Odluke tuženika izjavio prigovor iz čl. 156. ZUP-a.

12. Navedenom zakonskom odredbom propisano je da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.

13. Sukladno odredbi čl. 12. st. 1. te čl. 15. Zakona o javnoj nabavi (NN br. 120/16 dalje: ZJN) odredbe toga zakona ne primjenjuju se za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kuna, odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kuna, već pitanja nabave do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim aktom.

14. U konkretnom slučaju predmetni postupak javne nabave proveden je sukladno odredbama Pravilnika o provedbi postupaka jednostavne nabave (Službeni glasnik Grada Senja br. 5/17, 5/20).

15. Upravni akt je autoritativna odluka s kojom javnopravna tijela rješavanju o pravima i obvezama pojedinaca u konkretnoj upravnoj stvari na jednostran način, a izaziva neposredan pravni učinak. Bitni elementi upravnog akta su: da je to pojedinačni akt, da se donosi na autoritativan način, da se odnosi na rješavanje u upravnoj stvari u nekom konkretnom pravu ili obvezi građanina ili pravne osobe, da je donesen u upravnom postupku od strane nadležnog tijela.

16. Kako je to već ranije navedeno u obrazloženju ove odluke, jedna od osnovnih pretpostavki za vođenje upravnog spora prema čl. 3. st. 1. tč. 2. ZUS-a jest da se radi o postupanju javnopravnog tijela te da se takvo postupanje odvija na području upravnog prava. Pri utvrđivanju da li je neko područje ujedno i područje upravnog prava valja se poslužiti analogijom iz čl. 3. st. 1. tč. 1. ZUS-a, koji čl. propisuje da se upravni spor može pokrenuti protiv pojedinačne odluke javnopravnog tijela kojom je ono odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari tj. protiv upravnog akta. Iz logičkog i sustavnog tumačenja odredbi ZUS-a nameće se zaključak da područje upravnog prava nužno upućuje na upravne stvari. Drugim riječima, svako područje u kojem se javljaju upravne stvari ujedno je i područje upravnog prava. Prema definiciji iz čl. 2. ZUP-a upravnom stvari smatra se svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje. Osim toga, upravnom stvari smatra se i svaka stvar koja je zakonom određena kao takva (st. 2. čl. 2. ZUP-a).

17. Slijedom svega gore navedenog, Sud zaključuje da postupci jednostavne javne nabave, kao postupci koji prethode sklapanju ugovornog odnosa za nabavu robe i usluga do procijenjene vrijednosti od 200.000,00 kn, odnosno radova do vrijednosti od 500.000,00 kn, ne čini upravnu stvar u smislu odredbe čl. 2. ZUP-a, te se stoga u konkretnom slučaju ne radi o postupanju kakvo ima u vidu odredba čl. 3. st. 1. tč. 2. ZUS-a. Isto pravno shvaćanje zauzeo je i Viski upravni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Usž-931/19 od 25. ožujka 2019. (kojom je potvrdio rješenje ovog Suda posl. br. UsI-292/2018 od 12. studenog 2018.). Posljedično tome, niti akt kojim je odlučeno o prigovoru tužitelja ne predstavlja upravni akt jer se istim ne odlučuje o upravnoj stvari u upravnom postupku, neovisno o tome što je takav akt tuženik nazvao rješenjem. Stoga, Sud utvrđuje da nisu ostvarene pretpostavke za vođenje upravnog spora slijedom čega je, temeljem odredbe čl. 30. st. 1. tč 7. ZUS-a, valjalo odlučiti kao u izreci.

18. Iako je tužba odbačena, tužitelj nije pozvan na plaćanje sudske pristojbe za tužbu i rješenje, jer je tužbu podnio pouzdajući se u pogrešnu uputu o pravnom lijeku navedenu u osporavanom aktu tuženika.

U Rijeci 2. svibnja 2022.

Sudac

Vedran Juričić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja (čl. 67. st. 2. ZUS-a).