Republika Hrvatska
Županijski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 1
Poslovni broj: Gž Ovr-138/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Antunu Dominku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja: 1. B. G. iz U. K., L., OIB: …, 2. Z. A. A. J, B. N. Y., OIB: …, 3. Ž. N., Z., OIB: …, 4. A. B. rođ. C., L., OIB: …, 5. M. V. L. rođ. C., L., OIB: …, 6. B. J. W. R., D., OIB: …, svi zastupani po punomoćniku N. M., odvjetniku u D., protiv protivnika osiguranja O. i v. d.o.o., Zagreb, OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., radi osiguranja određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj 12 Ovr-55/2022 od 11. ožujka 2022., 2. svibnja 2022.,
r i j e š i o j e
I.) Žalba protivnika osiguranja se uvažava kao osnovana pa se preinačuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj 12 Ovr-55/2022 od 11. ožujka 2022. godine, tako da se prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere odbija kao neosnovan.
II.) Nalaže se predlagateljima osiguranja da protivniku osiguranja naknade trošak postupka u iznosu od 1.193,75 kuna, u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1.) Rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj 12 Ovr-55/2022 od 11. ožujka 2022. godine, radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja – utvrđenja postojećeg stanja predmetne nekretnine čk.br.528, zk.ul.br.189, k.o. L., određena je privremena mjera zabranom protivniku osiguranja da izvodi kakve građevinske radove na čk.br.528, zk.ul.br.189, k.o. L., te zabranom da dovođenjem građevinskog materijala, strojeva i oprema mijenja postojeće stanje građevine čk.br.528, zk.ul.br.189, k.o. L., sve navedeno pod prijetnjom izricanja novčane kazne u iznosu od 20.000,00 kuna (točka I. i II. izreke), i određeno je da privremena mjera traje do završetka postupka osiguranja dokaza kod Općinskog suda u Dubrovniku broj R1- 15/2022 (točka III. izreke).
1.1.) O troškovima postupka je odlučeno tako da je protivniku osiguranja naloženo da predlagateljima osiguranja isplati iznos od 2.350,00 kuna (točka IV. izreke).
2.) Protiv navedenog rješenja žalbu izjavljuje protivnik osiguranja zbog svih dopuštenih žalbenih razloga pa predlaže da ju nadležni drugostupanjski sud uvaži i to tako da pobijano rješenje preinači odbijanjem prijedloga za osiguranje uz dosudu protivniku osiguranja prouzročenog troška uključujući i trošak predmetne žalbe, ili da ga ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.
3.) Žalba je osnovana.
4.) Prijedlog predlagatelja osiguranja za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere sud prvog stupnja ocjenjuje osnovanim, i to nakon što nalazi utvrđenim:
- da su svi predlagatelji osiguranja vlasnici nekretnina koje su položene u k.o. L., i to u blizini čk.br.528, k.o. L., na kojoj protivnik osiguranja izvodi radove na postavljanju novog antenskog stupa;
- da je već izvedenim radovima protivnik osiguranja na navedenoj nekretnini, uz već postojeći stari antenski stup, podigao novi antenski stup osjetno veći od postojećeg;
- da je u predmetu istog suda broj R1-15/2022, I-predlagateljica pokrenula postupak osiguranja dokaza, radi utvrđenja postojećeg stanja nekretnine čk.br.528;
- da je u navedenom postupku osiguranja dokaza sud dana 02. veljače 2022. godine proveo dokaz očevidom lica mjesta uz sudjelovanje građevinskog vještaka, te mu je dan zadatak da u nalazu i mišljenju prikaže zatečeno stanje te da ga usporedi sa prijašnjim stanjem, i da je dana 21. veljače 2022. godine održan ponovni očevid uz sudjelovanje vještaka telekomunikacijske struke, i da je izrada nalaza i mišljenja navedenih vještaka u tijeku.
4.1.) Polazeći od navedenih utvrđenja sud prvog stupnja zaključuje da su ispunjene pretpostavke za određivanje predloženog osiguranja, jer nalazi da su predlagatelji osiguranja učinili vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine – neizvođenja radova radi utvrđenja postojećeg stanja u postupku osiguranja dokaza R1-15/2022, i jer su učinili vjerojatnim postojanje i druge pretpostavke za određivanje osiguranja, tj. da su učinili vjerojatnim postojanje opasnosti da će bez predložene privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje njihove tražbine čije se osiguranje traži, osobito time što će daljnjim izvođenjem radova na izgradnji novog antenskog stupa i njegovim puštanjem u funkciju promijeniti postojeće stanje stvari. Pri tome se sud prvog stupnja poziva na primjenu odredbi čl.346.st.1.t.2. te čl.347.st.1.t.6. Ovršnog zakona (NN broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20. – dalje: OZ/12).
5.) Donošenjem naprijed navedenog rješenja o osiguranju sud prvog stupnja je pogrešno primijenio materijalno pravo, jer u predmetnom slučaju ne postoji nenovčana tražbina, radi čijeg osiguranja bi uopće, u smislu odredbe čl.346. OZ/12, bilo moguće odrediti osiguranje određivanjem privremene mjere, a na što se ukazuje i u izjavljenoj žalbi protivnika osiguranja.
6.) Naime, odredbom čl.346.st.1. OZ/12, na koju se poziva sud prvog stupnja, propisano je da radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, uz dodatni uvjet, i to: ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
6.1.) Dakle, u smislu navedene odredbe moguće je odrediti osiguranje privremenom mjerom tražbine, čije postojanje predlagatelj mora učiniti vjerojatnim te bez toga nije moguće odrediti predloženu privremenu mjeru. Kada se pak govori o tražbini kao
uređen i
predmetu osiguranja, tada se pod tim podrazumijeva materijalno pravno zaštićen zahtjev jednoga sudionika nekog građansko-pravnog odnosa (obvezno- pravne, stvarno-pravne ili neke druge prirode) prema drugomu sudioniku koji se odnosi na izvršenje određene činidbe. Prema tome, tražbina, čije postojane predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim mora predstavljati neko relativno subjektivno imovinsko pravo, koje proizlazi iz neke imovinskopravne norme, koje se prema svojem sadržaju uglavnom svodi na zahtjev za određenim davanjem ili činjenjem, ili na određeno trpljenje ili propuštanje. Dakle, ovisno o tome je li joj sadržaj isplata određene svote novca ili ispunjenje neke druge činidbe, tražbina je novčana ili nenovčana.
6.2.) Iz stanja predmetnog spisa, osobito iz samog prijedloga za osiguranje, potpuno jasno proizlazi da predlagatelji osiguranja u predmetnom postupku niti nisu zatražili osiguranje tražbine koja je odraz nekog njihovog subjektivnog imovinskog prava, tj. prava koje proizlazi iz nekog građansko-pravnog odnosa spram protivnika osiguranja.
7.) Naime, nije sporno da je predmetni postupak pokrenut usporedo sa postupkom osiguranja dokaza u spisu predmeta istog suda broj R1-15/2020, pri čemu treba reći da je taj postupak pokrenula samo I-predlagateljica iz predmetnog postupka, i u tom postupku je zatraženo osiguranje dokaza, provođenjem očevida i potrebnih vještačenja sa ciljem utvrđivanje postojećeg stanja stvari vezano za izvođenje radova od strane protivnika osiguranja na izgradnji i podizanju novog antenskog stupa uz već postojeći na nekretnini koja je vlasništvo Republike Hrvatske u čijoj se blizini nalazi nekretnina predlagateljice.
7.1.) Cilj i svrha postupka osiguranja dokaza proizlazi iz odredbe čl.272. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. – dalje: ZPP), kojom je propisano da ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, može se u tijeku, a i prije pokretanja parnice predložiti da se taj dokaz izvede (st.1.); i da se osiguranje dokaza može tražiti i nakon što odluka kojom se postupak završava postane pravomoćna, ako je to potrebno prije ili u tijeku postupka po izvanrednim pravnim lijekovima. Dakle, postupak osiguranja dokaza nije postupak u kojem se odlučuje o nekom subjektivnom imovinskom pravu stranke, niti se u tom postupku ostvaruje zaštita tog prava postavljanjem neke tražbine prema protivnoj strani.
8.) U podnesenom prijedlogu za osiguranje određivanjem privremene mjere, predlagatelji osiguranja iznose i neke činjenice iz kojih se može naslućivati i to da oni smatraju kako će izvođenjem radova izgradnje novog antenskog stupa na čk.br.528 doći i do povrede njihovih određenih subjektivnih imovinskih prava. Međutim, tim prijedlogom oni nisu zatražili određivanje privremene mjere radi osiguranja tražbine (tražbina naknade štete, zabrane prouzrokovanja štete, štetne imisije i dr.) koja bi proizlazila iz povrede nekog od tih subjektivnih imovinskih prava, već su njime predlagatelji zatražili osiguranje nenovčane tražbine koja se sastoji u „utvrđenju postojećeg stanja predmetne čk.br.528, zk.ul.br.189, k.o. L.“, i to zabranom izvođenja građevinskih i svakih drugih radova. Dakle, predloženom privremenom mjerom zatraženo je osiguranje koje bi trebalo omogućiti, ili pospješiti, izvođenje potrebnih dokaza u postupku osiguranja dokaza u spisu R1-15/2020, što ne čini tražbinu koja može biti predmetom osiguranja. Zapravo, u navedenom postupku I-predlagateljica niti ne ostvaruje prema protivniku osiguranja neku svoju imovinsko pravnu tražbinu, već je u njemu postavljen zahtjev procesnog karaktera, kojim ona samo osigurava dokaze koji će joj biti potrebni za dokazivanje neke njene imovinsko pravne tražbine (novčane ili nenovčane), u nekom postupku koji će eventualno kasnije pokrenuti protiv protivnika osiguranja radi ostvarenja zaštite povrijeđenog subjektivnog imovinskog prava.
9.) Upravo zbog naprijed navedenih razloga, pravilnom primjenom materijalnog prava iz odredbe čl.346.st.1. OZ/12, prijedlog predlagatelja je valjalo u cijelosti odbiti kao neosnovan. Stoga je, temeljem odredbe čl.380.t.3. ZPP-a, valjalo žalbu protivnika osiguranja uvažiti kao osnovanu te preinačiti pobijano rješenje i odbiti prijedlog za osiguranje kao neosnovan.
10.) Budući da je povodom žalbe protivnika osiguranja preinačeno pobijano rješenje, to je onda, temeljem odredbe čl.166.st.2. ZPP-a, valjalo odlučiti i o troškovima postupka.
10.1.) Budući je nakon uvažavanja žalbe protivnika osiguranja u cijelosti odbijen prijedlog za osiguranje, što znači da predlagatelj osiguranja nije uspio u ovom postupku, to je ona predlagatelj osiguranja dužan protivniku osiguranja naknaditi cjelokupan prouzročeni trošak, i to temeljem odredbe čl.14.st.5. OZ/12, a taj trošak iznosi 1.193,75 kuna.
10.2.) Budući da vrijednost predmeta spora u ovom postupku iznosi 5.000,00 kuna, to onda protivniku osiguranje, temeljem odredbe Tbr.11.t.1. u svezi Tbr.7.t.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN broj 142/12. – dalje: Odvjetnička tarifa), pripada pravo na trošak za sastav odgovora na prijedlog za osiguranje u iznosu od 500,00 kuna, i temeljem odredbe Tbr.11.t.8. Odvjetničke tarife pravo na trošak podneska od 28. veljače 2022. godine u iznosu od 125,00 kuna. Na navedeni trošak, primjenom odredbe Tbr.42. Odvjetničke tarife, protivniku osiguranja pripada pravo na trošak obračunatog PDV-a u iznosu od 156,25 kuna, pa trošak nastao u postupku pred prvostupanjskim sudom iznosi ukupno 782,25 kuna. Kako je protivnik osiguranja uspio sa izjavljenom žalbom, pripada mu pravo i na trošak njenog izjavljivanja, i to u iznosu od 312,50 kuna (sa obračunatim PDV-om), sve to u skladu sa Tbr.13.t.1. uz svezi Tbr.10.t.5. te Tbr.7.t.1., i Tbr.42. Odvjetničke tarife, i pravo na troška sudske pristojbe na žalbu iznosu od 100,00 kuna, pa ukupan trošak, na koji protivnik osiguranja ima pravo temeljem odredbe čl.14.st.5. OZ/12, iznosi 1.193,75 kuna, koliko mu je i dosuđeno ovom odlukom.
Bjelovar, 2. svibnja 2022.
Sudac
Antun Dominko
