REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Amruševa 2/II

44. P-14/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Nadi Nekić Plevko, u pravnoj stvari tužitelja J. Š. K. iz Z., Đ. 21, OIB, koga

zastupa punomoćnik D. K., odvjetnik iz O. društva L. &

K. iz Z., G. 19, protiv tuženika A. W. P. d.o.o. iz

S., V. 61, OIB, kojeg zastupa punomoćnik D. P.,

odvjetnik iz O. društva P. & R. iz Z., Z. 5, radi

utvrđenja, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 16. ožujka 2022. u prisutnosti punomoćnika tužitelja B. L. i punomoćnika tuženika D. P.,

s objavom dana 28. travnja 2022.

p r e s u d i o  j e

1. Odbijaju se tužbeni zahtjevu tužitelja koji glase :

"I. Utvrđuje se da je ništetna Odluka Skupštine društva A. W. P.

d.o.o., OIB, V. 61, S., održane 11. prosinca 2020.

godine i to Odluka o isključenju člana društva J. Š.-K..

II. Nalaže se Tuženiku da Tužitelju u roku osam dana naknadi troškove parničnog postupka uvećane za zatezne kamate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a koje teku od dana donošenja presude pa do isplate.

i

I. Poništava se Odluka Skupštine društva A. W. P. d.o.o., OIB , V. 61, S., održane 11. prosinca 2020. godine i to

Odluka o isključenju člana društva J. Š.-K..

II. Nalaže se Tuženiku da Tužitelju u roku osam dana naknadi troškove parničnog postupka uvećane za zatezne kamate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a koje teku od dana donošenja presude pa do isplate. "

2. Nalaže se tužitelju da tuženiku u roku od 15 dana naknadi troškove postupka u iznosu od 5.825,00 kn.

Obrazloženje

1.Tužitelj je dana 5. siječnja 2021. podnio tužbu protiv društva tuženika navodeći u istoj kako je član društva tuženika sa 10%-tnim udjelom, da je dana 11. prosinca 2020. održana skupština društva tuženika na kojoj je između ostalog donesena odluka pod ad. 5. kojom je tužitelj isključen iz društva tuženika. Stoga je tužitelj sukladno odredbi čl. 449., u vezi s odredbom čl. 355. st. 1. t. 3 i 4, te čl. 360. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne Novine br. 111/93, 34/99,121/99,52/00, 118/03, 107/07,146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19; dalje u tekstu ZTD) u roku podnio tužbu radi pobijanja odluke skupštine društva od 11. prosinca 2020. navodeći kako je ispunio procesnu pretpostavku za podnošenje te tužbe kako je to određeno čl. 362. st. 1. t. 1. ZTD-a, jer je svoje protivljenje navedenim odlukama društva tuženika iskazao na skupštini i koje je protivljenje navedeno u zapisniku. Tužitelj u tužbi navodi kako odluku o isključenju pobija radi toga što razlozi koji se navode u samoj odluci vezano za njegovo isključenje nisu istiniti ni realni, a što je razvidno iz samog obrazloženja odluke u kojoj nije naznačeno kako je tužitelj prouzročio štetu društvu niti na koji je način ometao rad društva, a na samoj skupštini odbijen je prijedlog tužitelja da se uopće očituje o razlozima koji su navedeni kao razlozi za njegovo isključenje. Nastavno, tužitelj ističe kako je vrijednost njegovog poslovnog udjela određena na temelju izvješća o procjeni vrijednosti društva od 3. prosinca 2020. koja je procjena izvršena po društvu E. d.o.o. a koja je po stavu tužitelja sačinjena paušalno, nestručno i nije obuhvatila razvojne mogućnosti društva odnosno njegov goodwill. S navedenom procjenom tužitelj se ne slaže budući je ista naručena i iskonstruirana od tuženika kao zainteresirane strane i ne iskazuje realnu vrijednost poslovnog udjela tužitelja te je takvom konstrukcijom povrijeđeno načelo jednake vrijednosti činidbi i prihvaćanje takve procjene je oštećenje tužitelja vezano za vrijednost njegovog poslovnog udjela, pri čemu odlukom skupštine nije naznačena stvarna vrijednost tog poslovnog udjela, a tužitelju nije isplaćena naknada. Radi navedenog tužitelj podnosi navedenu tužbu sa zahtjevima kako su navedeni u izreci ove presude. Ujedno tužitelj je uz navedenu tužbu dostavio i prijedlog za osiguranje privremenom mjerom kojim je prijedlogom zatražio zabranu provedbe odluke o njegovom isključenju. Povodom navedenog prijedloga za osiguranje formiran je zaseban izvanparnični predmet oznake Ovr-9/21 te je rješenjem od 17. veljače 2021.

odbijen prijedlog za osiguranje tužitelja odnosno predlagatelja osiguranja na koju je on podnio žalbu, te je rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž- 1186/21 od 3. ožujka 2021. potvrđeno rješenje ovog suda Ovr-9/21 od 17. veljače 2021.

2. U svom odgovoru na tužbu od 18. ožujka 2021. tuženik je prigovorio naznačenoj vrijednosti predmeta spora prema čl. 363 a ZTD-a, te je predložio odrediti vrijednost predmeta spora u iznosu od minimalno 100.000,00 kn, te je sud raspravnim rješenjem od 24. lipnja 2021. vrijednost predmeta spora u ovom postupku odredio u navedenom iznosu. Nastavno, tuženik je u odgovoru na tužbu primarno istaknuo prigovor litispendencije navodeći kako je 5. veljače 2021. zaprimio tužbu tužitelja od 5. siječnja 2021. s prijedlogom za osiguranje, a koja je potpisana po punomoćniku tužitelja odvjetniku R. L. za kojeg je i dostavljena punomoć, a da je

istog dana primio i istovjetnu tužbu s prijedlogom za osiguranje potpisanu 18. siječnja 2021. ovaj put po odvjetniku D. S., a bez uredne punomoći za zastupanje, te s tim u vezi predlaže odbaciti tužbu podnesenu po odvjetniku D. S..

3. U odnosu na navedeni prigovor litispendencije sud smatra da je isti neosnovan. Sud je izvršio uvid u spis kao i u sustav e-Spis te je utvrdio da je kako je navedeno da je tužitelj podnio tužbu 5. siječnja 2021. s prilozima i prijedlogom za određivanje mjere osiguranja s punomoći tužitelja danoj odvjetniku R. L. (list 5 spisa) koja je tužba s prilozima dostavljena tuženiku 5. veljače 2021.

dok se uvidom u spis utvrđuje da tuženik uz odgovor na tužbu dostavio i tužbu istovjetnog sadržaja od 5. siječnja 2020. koja je međutim potpisana elektronski po odvjetniku D. S. 18. siječnja 2021. (list 150 do 153 spisa). Međutim sud uvidom ni u spis ni u sustav e-Spisa nije utvrdio da bi tužba potpisana po odvjetniku D. S. bila zaprimljena na sud niti da je ista otpremljena tuženiku na odgovor,

niti je moguće utvrditi da bi se između istih stranaka po navedenoj tužbi vodio postupak, a na što kasnije tuženik i ne ukazuje, slijedom čega kako je navedeno sud prigovor tuženika o litispendenciji smatra neosnovanim.

4.Nastavno tuženik u odgovoru na tužbu osporava navode tužbe posebno iz razloga koje je tužitelj naveo pozivajući se na konkretne odredbe ZTD-a navodeći pri tome kako tužitelj dobro zna što su razlozi njegovog isključenja, pri tom ukazujući na činjenicu da je tužitelj temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Povrv-3367/18 od 24. siječnja 2019. a koja je presuda pravomoćna i potvrđena presudom Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-608/20 od 11. siječnja 2021. dužan društvu tuženika iznos od 477.760,34 kn s pripadajućom kamatom i troškom postupka od 34.437,50 kn.

5. Tuženik ujedno i osporava navod tužitelja vezano uz njegovu ocjenu utvrđivanja vrijednosti poslovnog udjela tužitelja u društvu.

6.U svom odgovoru na tužbu tuženik navodi i kako je odluka o isključenju tuženika iz društva donesena u skladu s čl. 14. t. 14. 5. Društvenog ugovora društva (dalje u tekstu DU) pri tom ukazujući kako je s tim u vezi a posebno vezano uz čl. 14. t. 14. t. 6. DU tužitelj imao obavezu preporučeno uputiti pisani prigovor na odluku o isključenju u kom slučaju bi o prigovoru odluku donijela ad hoc arbitraža od tri člana imenovana od skupštine društva no on je parnicu pokrenuo prije nego što je odluka donesena po arbitraži, te tuženik smatra i da je ova tužba preuranjena, stoga tuženik predlaže tužbu odbaciti odnosno istu odbiti.

7.Nastavno, tužitelj podneskom od 18. siječnja 2021. dopunjuje tužbu navodeći kako je podnio i kaznenu prijavu protiv T. P. i C. Đ. kao i drugih prijavljenih koju prijavu u preslici i dostavlja navodeći pri tome kako je prije i nakon primitka poziva za skupštinu tražio dostavu dokumenata koji bi služili reviziji poslovanja društva, a koja mu dokumentacija nije dostavljena niti je revizija izvršena, te navodi ujedno kako je namjera tuženika bila onemogućiti tužitelja da na bilo koji način utječe na poslovanje društva tuženika i nastavno da je na dnevni red skupštine pet dana prije održavanja iste stavljeno pitanje njegovog isključenja, a o čemu je on dobio saznanje upravo na toj skupštini, a da mu nije ni dostavljen izmijenjeni dnevni red.

8.Podneskom od 7. rujna 2021. tužitelj u bitnome osporava navode odgovora na tužbu navodeći kako je jedini sa svojih 11,11% glasova glasao protiv takve odluke i svoje nezadovoljstvo tom odlukom izrazio odmah na skupštini te je posebno istaknuo kako odluka o isključenju nije smjela biti donesena na skupštini već su odluku o isključenju tužitelja članovi društva trebali prepustiti ad hoc arbitraži a kako je to utvrđeno čl. 14. toč. 5. st. 2 i čl. 14. toč. 6. DU a tužitelj ujedno navodi kako je tuženik podnio prijavu za upis odluka skupštine registru suda šest dana nakon održavanja skupštine, a što je suprotno odredbama navedenog DU.

9.Tužitelj nastavno ukazuje i na postupak koji je prethodio donošenju odluke o isključenju tužitelja vezano za sam sadržaj zapisnika i tijek skupštine uz dokumentaciju koja se prilaže zapisniku sa skupštine i koja se sastoji od izvješća o procjeni društva, vrijednosti vjetroelektrana, izvatka iz poslovnih knjiga H-A. d.o.o. i kartice partnera, pri čemu je direktor društva prezentirao drugim članovima jedino i isključivo procjenu tržišne vrijednosti poslovnog udjela tužitelja, a što se ni na koji način ne odnosi na radnje koje bi tužitelj poduzeo na štetu društva i onemogućavao njegov rad,

niti je prezentirana dokumentacija korespondira činjeničnom supstratu na temelju kojeg bi ostali članovi društva mogli opravdano stvoriti sumnju u interes tužitelja za daljnjim zajedničkim aktivnostima vezano za opstanak društva, dok sama odluka o isključenju nije ni konkretizirana ni individualizirana u smislu samog nanošenja štete od strane tužitelja, te s tim u vezi tužitelj ukazuje i na odluke Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske odnosno sudsku praksu istog suda.

10.Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

11. Sud je izvršio uvid u spis i to zapisnik sa skupštine društva tuženika održane 11. prosinca 2020. (list 6 do 10 spisa); poštanske potvrde HP (list 11 do 12 spisa); potvrde o broju glasova s popisom prisutnih na skupštini društva s punomoći za R. G. i T. P. (list 13 do 22 spisa); izvješće o procjeni vrijednosti društva sačinjen po E. d.o.o. od 3. prosinca 2020. (list 23 do 24 spisa) s procjenom K. O., dipl.inž. od tuženika kao naručitelja za V.

A. W. P. d.o.o. – lokacija P. (list 25 do 36 spisa); izvadak iz poslovnih knjiga društva H-A. d.o.o. od 10. prosinca 2020. prema kojima to društvo od društva tuženika potražuje 11.015.719,57 kn (list 38 spisa), karticu partnera za tužitelja šifra 438 na iznos 528.977,78 kn (list 39 spisa); Društveni ugovor društva tuženika iz listopada 2005. (list 43 do 57 spisa); e-mail korespondenciju dostavljenu od strane tužitelja (list 64 do 72 spisa).

12.Uvidom u povijesni izvadak za društvo tuženika utvrđuje se da je društvo osnovano u srpnju 1999. godine, da su osnivači društva bili M. G., C.

D., T. P., J. Š.-K. i R. G., da je osoba za

zastupanje odnosno direktor T. P., te da prema recentnom izvatku iz registra suda za društvo tuženika članovi društva su M. G., C. D., T.

P. i R. G. a da je kao direktor upisan T. P., uvidom u izvadak registra suda utvrđuje se da je temeljni kapital društva 39.000,00 kn, utvrđuju se zabilježbe radi osiguranja novčanih tražbina zasnivanjem založnog prava na poslovnim udjelima iz rujna 2005. za iznos od 43.129.332,19 kn u korist H. –l.K. d.o.o. 13.Uvidom u zapisnik sa skupštine društva održane dana 11. prosinca 2020. godine utvrđuje se da je isti vođen po javnom bilježniku I. V. iz S., pod

brojem OU-1694/20, da je skupština održana u prostorima društva, da je kao t. 5 dnevnog reda naznačeno donošenje odluke o isključenju tužitelja kao člana društva,

da su skupštini nazočili R. G. s 50% temeljenog kapitala, odnosno 50

glasova, C. D. s 15% temeljenog kapitala, odnosno 15 glasova, zastupan po punomoćniku R. G., T. P. s 15% temeljenog kapitala, odnosno 15

glasova, zastupan po odvjetniku S. R., te da je bio nazočan tužitelj s 10%

temeljenog kapitala što mu daje 10 glasova te da je utvrđeno kako su skupštini prisutni svi članovi društva osobno i po punomoćniku i da skupština ima kvorum propisan Društvenim ugovorom s obzirom da je od 90 glasova s pravom glasa prisutno svih 90 (prava i obaveze društva kao imatelja jednog poslovnog udjela od 10% miruju).

14. Uvidom u navedeni zapisnik utvrđuje se da je ad. 5. točkom dnevnog reda naznačeno "Donošenje odluke o isključenju člana društva J. Š.-K." te je prema zapisniku predsjednik skupštine otvorio raspravu, dao riječ direktoru (T.

P.) radi iznošenja razloga o isključenju tužitelja te je direktor iznio razloge kao i procjenu vrijednosti poslovnog udjela tužitelja s obzirom na procjenu vrijednosti samog društva i obaveze tužitelja kao člana prema samom društvu, zapisniku je priloženo izvješće o procjeni vrijednosti društva, procjena tržišne vrijednosti V.,

izvadak iz poslovnih knjiga K-A. d.o.o. i kartica partnera te se utvrđuje da je nakon zaključene rasprave predsjednik skupštine stavio na glasanje navedenu odluku koja je donesena s 88.88% glasova ZA i 11,11% PROTIV te da je donesena odluka u kojoj je naznačeno da uslijed svjesnog nanošenja štete društvu, onemogućavanja rada društva i sumnje drugih članova društva u interes tužitelja za daljnjim zajedničkim aktivnostima u svezi s opstankom društva, donijeta je odluka o isključenju tužitelja. Određeno je da tržišna vrijednost njegovog poslovnog udjela će se umanjiti za iznos njegovih dugovanja prema društvu i isplatit će mu se razlika, a u slučaju ukoliko je tržišna vrijednost poslovnog udjela manja od iznosa njegovog duga, iznos duga će se umanjiti za vrijednost poslovnog udjela koji prelazi na društvo temeljem čl. 15. važećeg DU te društvo stječe vlastiti poslovni udio, a preostali iznos dugovanja isti je dužan vratiti društvu. Nastavno uvidom u navedeni zapisnik utvrđuje se da je pod toč. ad. 5. uneseno da na zahtjev člana društva tužitelja predsjednik skupštine stavlja na glasanje prijedlog člana tužitelja da se u zapisnik unese njegovo očitovanje na razlog za isključenje i da se utvrđuje da je s 88,88% glasova PROTIV i 11,11% glasova ZA donesena odluka kojom se ne prihvaća prijedlog člana društva tužitelja da se u zapisnik unese njegovo očitovanje na razlog za isključenje i isto se ne unosi u zapisnik.

15.Društvenim ugovorom društva tuženika čl. 14. određeno je da 14.1. član društva može biti isključen iz društva ako:

- društvu prouzroči štetu

- onemogućava rad društva ili društvu onemogućava ostvarenje nekih prava ili svojim aktivnostima ugrožava svrhu društva kao i donošenje odluka iz članka 18., a ostali članovi zbog toga opravdano izraze sumnju u njegov interes za daljim zajedničkim aktivnostima u svezi s opstankom društva,

- povredi odredbu o zabrani konkurencije, -

povredi obvezu čuvanja poslovne tajne,

- djeluje suprotno odredbama Skupštine Društva,

- sprječava ostvarivanje prava ostalih članova Društva,

- povredi odredbe Društvenog ugovora u kaznenopravnom smislu.

14.2. Na obrazloženi prijedlog uprave, Odluku o isključenju donosi skupština Društva na kojoj su prisutni članovi koji predstavljaju najmanje 75% (slovima: sedamdesetpetposto) temeljenog kapitala.

14.3. Ukoliko postoji opravdani razlog , ostali članovi društva mogu pismenim putem pozvati po zajedničkom predstavniku, Člana društva koji onemogućava ostvarivanje svrhe društva da izmijeni svoje ponašanje i moraju mu ostaviti rok od najmanje 15 (petnaest) dana za izmjenu postupanja i postizavanje sporazuma.

14.4. Ukoliko u daljem roku od 15 (petnaest) dana član društva ne promijeni svoje postupanje ili se ne sporazumi s ostalim članovima društva, članovi društva mogu ga isključiti.

14.5. Odluka o isključenju mora biti donesena uz suglasnost ostalih članova društva i o njoj se mora se pismeno obavijestiti isključen član društva.

Ukoliko je isključen član društva nezadovoljan, članovi društva konačnu odluku o isključenju prepustiti će od Skupštine društva ad hoc imenovanoj arbitraži sastavljenoj od tri člana.

14.6. Odluka arbitraže mora biti donesena u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka preporučenog prigovora na odluku o isključenju člana društva.

dok je čl. 15. DU utvrđeno je da u slučaju isključenja poslovni udio isključenog člana se prenosi na društvo, a član koji je isključen iz društva ima pravo da mu se nadoknadi tržišna vrijednost njegovog poslovnog udjela kakva je bila u vrijeme isključenja, te kad društvo od člana traži nadoknadu počinjene štete, ili član treba ispuniti neke druge obaveze prema društvu, vrijednost poslovnog udjela neće mu se nadoknaditi dok ne podmiri štetu niti ispuni obaveze.

16. Nastavno uvidom u registar suda utvrđuje se da je rješenjem ovog suda Tt- 20/50901-2 od 17. prosinca 2020. određeno da se u sudski registar upisuje promjena članova društva a na koju odluku žalba nije podnošena.

17. Uvidom u e-mail dopis odvjetnika D. S. od 25. listopada 2020.

razvidno je da je punomoćnik tužitelja u kontaktu s direktorom društva tuženika vezano za provođenje revizije vezano za vrijednost društva dok se uvidom u e-mail korespondenciju između odvjetnika S. i B. V. Z. od 3. studenog 2020.

utvrđuje da je odvjetniku S. dostavljena određena financijska dokumentacija na kojoj se odvjetnik S. zahvalio, no da se traži još dopuna dokumentacije.

18. U svom iskazu dan na ročištu dana 16. ožujka 2022. na upit suca da li je i kada dobio poziv s dnevnim redom za skupštinu 11. prosinca 2020., koje je materijale dobio uz poziv, te kada je dobio dopunu dnevnog reda i koje materijale uz nju, tužitelj je naveo da je poziv za glavnu skupštinu došao odnosno da ga je primio pravovremeno a da je dopunu dnevnog reda dobio na samoj skupštini, da su on i njegov odvjetnik D. S. ukazali na to , na upit suca da li je zaprimio procjenu poslovnih udjela društva tuženika od strane društva E. tužitelj je naveo da nije zaprimio i da je to

vidio prvi puta zapravo na skupštini kada je bila prezentirana. Na daljnji upit suca zašto smatra da su razlozi koje se navode u odluci skupštine u odnosu na njegovo isključenje neistiniti i nerealni tužitelj je naveo kako se na skupštini zapravo o tim razlozima nije ništa navelo, nego se samo donijela takva odluka, a da on i nije imao prilike da se očituje, budući je to tako izglasala skupština i svi zajedno u skupštini mu nisu dali da dođe do riječi i da svoje očitovanje. Na upit suca zašto nije inzistirao da se ta činjenica o nemogućnosti njegovog očitovanja unese u zapisnik tim prije što je na skupštini kako je naveo bio prisutan i njegov odvjetnik, tužitelj je naveo da javni bilježnik nije tako postupio i da je dao pri tome obrazloženje da se on vodi odlukama skupštine te je tužitelj naveo kako smatra i da je javni bilježnik na skupštini bio samo u svojstvu višeg ranga zapisničara. Na daljnji upit suca zašto misli da procjena njegovog poslovnog udjela, kao i procjena poslovnih udjela društva tuženika uopće sačinjena nestručno i paušalno, tužitelj je naveo da je to razvidno iz komparativnog prikaza rada i dobiti društava koje rade istu djelatnost, a na upit suca koja bi to društva bila tužitelj je naveo da se u ovom trenutku ne može na isto očitovati, pri čemu je istaknuo i da su bilance društva i finan. izvješća bila rađena paušalno, da nije cjelovito obuhvaćena ni razvojna mogućnost društva, a na upit suca što bi obuhvaćale razvojne mogućnosti društva vezano za procjenu poslovnog udjela, odnosno kako se u tužbi navodi good will tužitelj je naveo da se isto odnosi na zamjenu turbina u postojećim vjetroelektranama, ukazao na mogućnost instaliranja solarnih elektrana koje imaju lokacijsku dozvolu za proširenje i to na otoku P.. Na upit suca da li u tom smislu vezano za razvojne mogućnosti društva tuženika koje je naveo postoji kakav strateški dokument društva tuženika, tužitelj je iskazao da se o tome treba pitati direktora tuženika, dok je na okolnost vrijednosti društva naveo kako su kod ponuda za prodaju bile obuhvaćene i navedene razvojne mogućnosti, a na upit kada je bilo govora o prodaji društva, tužitelj je naveo da je to bilo par godina prije održavanja skupštine koja je bila 11. prosinca 2020. Na daljnji upit suca da li je za potrebe ovog postupka i inače radio procjenu poslovnih udjela društva pa tako i svog udjela, tužitelj je naveo da u društvu postoji takva procjena koja se radila par godina unazad za interne potrebe društva, da on osobno nije radio nikakvu procjenu jer je bio zadovoljan sa procjenom koju je sačinilo društvo i da za drugom procjenom nije bilo potrebe, odnosno pojašnjava da je ta procjena bila rađena upravo za ponude vezano za prodaju društva, a na upit suca koliko je onda bila procjena poslovnih udjela društva pa i njegovog udjela, tužitelj je naveo da je vrijednost svih poslovnih udjela bila par milijuna eura, a njegov bio udio onda bio 11 %. Na daljnji upit suca da li je društvu platio iznos od 477.760, 00 kn s kamatama i s naslova pravomoćne presude Povrv-3367/18. tužitelj je naveo da društvu taj iznos nije uplatio odnosno izvršio obavezu jer nema te novce, te je izjavio i da je u razgovoru sa drugim članovima društva bilo dogovoreno da se vrijednost njegovog poslovnog udjela kod prodaje društva umanji za taj iznos dugovanja društvu. Nastavno je u iskazu naveo da on ima potraživanja prema društvu koje višestruko premašuje iznos koji je utvrđen navedenom presudom. Na upit suca da li osporava da bi društvu dugovao prema kartici partnera 438 od 1.12.2020. iznos od 528.977,78 kn tužitelj navodi da je to točno, odnosno naveo je kako to štima. Na daljnji upit suca da li je i na koji način izrazio svoje protivljenje odluci o njegovo isključenju tužitelj je naveo kako je odmah izrazio protivljenje i žalio se na tu odluku, a na upit kako onda obrazlaže činjenicu da njegovo protivljenje nije i uneseno u zapisnik, tužitelj je naveo da je to zato jer je to odlučila skupština. Na daljnji upit suca da li u smislu čl. 14. DU društva naknadno zatražio ad hoc arbitražu ili iznosio primjedbe na tijek skupštine i zapisnik, tužitelj nije dao jasan odgovor te je ponovno istaknuo kako je sve naveo na skupštini. Na daljnji upit suca da li je netko iz društva prije održavanja skupštine s njim razgovarao vezano za razloge o njegovom isključenju, tužitelj je naveo da nije nitko. Na daljnji upit suca da li se žalio na upis odluke o svom isključenju u sudskom registru ovog suda od 17. prosinca 2020. tužitelj je naveo kako je od strane odvjetnika bio obavješten da podnošenje žalbe ne bi imalo nikakav učinak te da bi se pobijanje te odluke moglo postići samo podnošenjem tužbe. Na daljnji upit suca da li je tužitelj imao prije i u vrijeme održavanja skupštine pristup u prostore sjedišta društva tuženika, tužitelj je naveo da je imao te da je imao i pristup dokumentaciji ako je to želio, te je nastavno naveo kako je tražio po odvjetniku za raniju kao i za skupštinu od 11. prosinca 2020, dokumentaciju vezano za financijsko poslovanje društva, no da mu nikad nije dostavljena, a na upit suca zašto sam nije izvršio uvid u dokumentaciju ako joj je imao pristup, odnosno zašto sam nije zatražio od knjigovodstvenog servisa da izvrši uvid u dokumentaciju tuženika, tužitelj nije dao jasan odgovor, odnosno naveo je kako smatra kako ne može doći u knjigovodstveni servis koji vodi knjige za društvo i zatražiti uvid, a na upit suca da li je pokušao doći do dokumentacije na način da dođe u servis i zatraži dokumentaciju tužitelj navodi kako se na adresi servisa nalazilo više firmi i nije znao kome da se obrati. Na daljnji upit suca da li mu je tko branio pristup dokumentaciji i da li je mogao uči u prostor svojim ključem, tužitelj je naveo da mu nije nitko branio, a da ključ nije imao jer mu to nije bilo niti potrebno. Na daljnji upit suca kako se može očitovati na činjenicu koju je iznio u iskazu da je vrijednost društva par milijuna eura, a da je procjena E. potpuno suprotna, tužitelj navodi da je to obrazložio u svom iskazu i da se radi o tržišnoj vrijednosti društva.

19. Na poseban upit pun. tužitelja da li je na skupštini točno naznačen razlog njegovo isključenja tužitelj je naveo da ostaje kod iskaza kao i navoda u tužbi da pravi razlog nije naznačen. Na daljnji upit tko je onemogućio njegovo očitovanje na odluku skupštine vezano uz njegovo isključenje, tužitelj je naveo da su to bili svi članovi društva. Na daljnji upit da li je izričito na skupštini izrazio svoje nezadovoljstvo tom činjenicom, tužitelj navodi da je , no da je sve bilo orkestrirano od strane drugih članova društva, a na upit da li mu je na druge točke dnevnog reda skupštine onemogućeno izjašnjavanje tužitelj navodi da je.

20. Na upit pun. tuženika kako se može očitovati na činjenicu sadržanu u spisu koje je dostavljeno uz tužbu vezano uz e-mail korespondenciju, a prema čemu je njegovom punomoćniku odvjetniku S. dostavljena dokumentacija i to 3. i 2. studenog 2021. tužitelj je naveo da nije dostavljena cjelovita dokumentacija, odnosno da je dostavljena desetina dokumentacije, na upit da li mu je poznato koliki je bio dug društva uoči i u vrijeme održavanja skupštine tužitelj je naveo da je to bilo oko milijun i 300 tisuća eura, na upit da li je tužitelju poznato da na svim poslovnim udjelima postoje založna prava, tužitelj je naveo da mu je poznato, a na upit vezano za prodaju društva par godina prije samog održavanja skupštine da li se pojavio i jedan kupac s konkretnom ponudom i u kojem iznosu, tužitelj je naveo da je bilo više kupaca no nije se mogao sjetiti konkretnih imena, a da su kupci bili iz I. i I., a da je bilo pisama namjere za kupnju društva koje je u to vrijeme potraživalo 4-5 milijuna eura, no da konkretnu ponudu na taj iznos društvo nije dobilo. Pri tome pun. tuženika je naveo da je u vrijeme sazivanja društva bio dug društva bio 11,5 milijuna kuna, a što je bilo poznato svim članovima društva, a na njegov daljnji upit na koji način je tužitelj doprinosio radu i poslovnim rezultatima društva, tužitelj se protivio tom pitanju te je naveo da nije bio zaposlen u društvu tuženika.

21. Na daljnji upit pun. tuženika da li mu je poznato da bi lokacijska dozvola na koju se pozvao u svom iskazu istekla, tužitelj je odgovorio da mu je poznato no da se ista može obnoviti, a na upit zbog čega podnosi kaznene prijave protiv članova društva, tužitelj je u kazao na sam sadržaj tih prijava, naveo je da su odnosi njega i drugih članova društva prije održavanja skupštine bili poremećeni no da nije očekivao svoje isključenje. Na daljnji upit pun. tužitelja da li je svojim radnjama na bilo koji način onemogućio rad društva tužitelj je naveo da nije niti da je svojim radnjama svjesno nanio štetu društvu, niti je svojim radnjama ugrozio svrhu društva, te da mu je bilo u interesu da društvo opstane i dobro posluje, a što je bio i njegov interes.

22. U svom iskazu danom na ročištu dana 16. ožujka 2022. direktor tuženika T. P. je na upit suca koji su bili razlozi za donošenje odluke na skupštini za isključenje tužitelja kao člana društva, naveo da su razlozi navedeni na samoj skupštini te je naveo i kako je na ranijoj skupštini društva koja nije bila održana godinu dana ranije radi opstrukcije pun. tužitelja odvjetnika S. i na kojoj je trebalo donijeti niz važnih odluka posebno kada se imalo u vidu zdravstveno stanje većinskog vlasnika M. G., društvo od pun. tužitelja odvj. S. dobilo obavijest da se traži rok

od 15 dana za sazivanje te da će tužitelj pobijati odluke koje bi se donijele na toj skupštini, a radi čega ta ranija skupština nije održana, a većinski je vlasnik je umro. P.

tome direktor tuženika je naveo kako su odnosi između tužitelja i drugih članova bili poremećeni u nazad 4-5 godina, da je rad društva u tom periodu bio opstruiran od strane tužitelja, da tužitelj nije sudjelovao u donošenju odluka koje su bile od važnosti za društvo, već se bavio proceduralnim pitanjima, radi čega ostali članovi društva nisu osjećali da bi se radilo o odgovarajućom radnoj atmosferi koja bi govorila u prilog redovnog poslovanja društva, a pri tome se imalo u vidu i da postoji dug tužitelja prema društvu, a od 2017. društvo je ostvarivalo značajno manje prihode koji su pali na otprilike 20%, a što smatra da je i posljedica ponašanja tužitelja koji nije izvršavao svoje obveze prema društvu odnosno nije platio utvrđeni dug. Upravo su svi navedeni razlozi bili su odlučni kod donošenja odluke da se tužitelj isključi iz društva. Na daljnji upit suca koliko društvo ima zaposlenih naveo je da je zaposlen samo on, da društvo redovno posluje i plaća sve obaveze. Na daljnji upit suca da li su za pozajmicu radi koje je i vođen postupak Povrv- 3367/18 od strane tužitelja dana kakva garancija ili osiguranje, direktor tuženika je naveo da nije budući je tužitelj tada bio u teškoj ekonomskoj situaciji, što nije bilo povezano s vrijednošću njegovog poslovnog udjela, pri čemu je naveo i da da se pozajmica odnosila na fiksno utvrđeni iznos a da vrijednost poslovnog udjela može i varirati. Na daljnji upit suca zašto nije pokrenuta prisilna naplata po navedenoj presudi direktor tuženika je naveo da je od strane njihovih punomoćnika bilo sugerirano da se ne ide u ovrhu budući je tužitelj trajno blokiran i da se ne bi ostvarila svrha postupka. Na upit suca da li je tužitelj imao mogućnost pristupa u prostor sjedišta društva kao i pristup dokumentaciji direktor tuženika je naveo je, da mu nitko nikada nije priječio dolazak i uvid kroz sav period njegovog članstva.

23. Na daljnji upit suca da li je i na koji način ako je tuženik izrazio svoje protivljenje odluci skupštine o njegovom isključenju, direktor tuženika je naveo da tužitelj nije naznačio izričito protivljenje već da je očitovao svoje neslaganje s odlukom i pri tome ističe da je uz tužitelja skupštini nazočio i njegov odvjetnik D. S. no da on nije naznačen u zapisniku. Nadalje, direktor tuženika je naveo da je prije skupštine tužitelj bio upitan da li sudjeluju sam kao član ili sudjeluje po punomoćniku odvjetniku S., budući su skupštini nazočila oba, tužitelj je naveo da se ne sjeća da bi odvjetnik S. imao njegovu punomoć za sudjelovanje na skupštini no tužitelj kao i direktor tuženika su suglasno naveli da je odvjetnik S. nazočio tijekom cijele

skupštine, a i poziv za sudjelovanje je upućen njemu. Na daljnji upit suca da li se tužitelj ikada društvu obratio pa prije ili tijekom održavanja skupštine i iznio svoju procjenu vrijednosti poslovnog udjela društva pa tako i svog udjela, direktor tuženika je naveo da to tužitelj nije nikada napravio. Na daljnji upit suca, a vezano za odluku skupštine i isplatu razlike tužitelju, direktor tuženika je naveo i da do isplate nije došlo budući je dug tužitelja prema društvu preko pola milijuna kuna, a vrijednost njegovog poslovnog udjela 3.900 kn, dok tržna vrijednost udjela i ne postoji jer društvo nema kupca, a kao razlog nemogućnosti prodaje odnosno nezainteresiranosti kupaca je upravo dug od 11,5 milijuna kuna.

24. Na poseban upit pun. tužitelja da pojasni navode o razlozima isključenja tužitelja direktor tuženika je ostao kao u danom iskazu te je naveo da je članovima društva bilo poznato da je tužitelj u dugovima i da je blokiran i da se protiv njega vode postupci i u drugim državama vezano za njegovo poslovanje, te da imajući u vidu činjenicu da tužitelj drži jedan poslovni udio da su članovi smatrali da je to razlog radi kojeg nije oportuno imati takvog člana društva. Nastavno, vezano za navod u iskazu kako je postojala trajna opstrukcija vezano za rad društva, da li je tužitelj pozvan da uskladi svoje ponašanje u interesu društva, direktor tuženika je naveo kako je te razgovore vodio pok. članom G. koji mu je iznio takav stav i rekao da je razgovarao s tužiteljem, da drugi članovi o tome s tužiteljem nisu razgovarali, a koliko mu je pok. G. budući je tužitelj stalo imao zahtjeve prema društvu vezano za pozajmice, a razlog je bio i tužiteljev potpuno nerealan stav o vrijednosti društva vezano za njegovu prodaju, pa tako i vrijednost njegovog poslovnog udjela koji je isto tako bio nerealan pri tome ističe da ta nerealnosti proizlazi iz činjenice da bi interes društva pa time i članova bio da se društvo proda za nekoliko milijuna eura, no da je to potpuno nerealna procjena. U iskazu je navedeno i da g. G. preminuo krajem 2018. i da ga je naslijedila supruga R..

25. Na daljnji upit na čiji je zahtjev sačinjena procjena vrijednosti društva po društvu E. direktor tuženika je naveo da je sačinjena po njegovom zahtjevu kao direktora društva, a sukladno odluci ranije skupštine koja zapravo nije održana upravo radi opstrukcije punomoćnika tužitelja a da je on kao direktor naručio i procjenu vrijednosti i to upravo u cilju da se dobije realan podatak o vrijednosti društva. Na daljnji upit kada je stigla dopuna dnevnog reda na samo društvo, prije održavanja skupštine direktor je naveo da je to bilo 5- 8 dana nakon prvog poziva kada je dostavljen i nalaz E., no da se ta procjena odnosila na 2019. Na daljnji upit kada su članovi društva saznali da će se na skupštini odlučivati i o isključenju tužitelja, direktor tužitelja je naveo da su svi članovi društva to znali prije održavanja skupštine posebno kada se ima u vidu da su član Đ. i G. brat i sestra. Pri tome je naveo kako smatra da je opće poznato da nije više postojala dobra volja između članova društva i tužitelja i vjera od njihove strane u njegovo postupanje, da su odnosi između članova bili poremećeni i da je bilo na svoj način očekivano da dođe do isključenja tužitelja. Na daljnji upit zašto tužitelju nije dana mogućnost da se u svom isključenju očituje na skupštini, direktor tužitelja je naveo kako on nije vodio skupštinu i da u tom smislu ne može dati odgovor, no da se iz samog zapisnika ne može utvrditi da bi tužitelj bio onemogućen u očitovanju na odluku o svom isključenju o čemu upravo govori sadržaj zapisnika kada se njegov zahtjev stavlja na glasanje, a o čemu je skupština odlučila da se njegovo očitovanje ne unese u zapisnik, dok je na upit tužitelja a vezano za čl. 14. t. 2 DU da li je postojao obrazloženi prijedlog uprave za isključenje tužitelja uoči skupštine, direktor je naveo kako je to bilo naznačeno u dopuni dnevnog reda.

26. Ocjenom izvedenih dokaza te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine br,. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti. Nastavno odredbom čl. 7. st. 1. ZPP-a propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju dok je odredbom čl. 219. ZPP-a svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika. Dakle, dužnost stranaka jest da u parnici iznesu činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve te da predlože dokaze kojima se te činjenice mogu utvrditi. Na strankama je da sud uvjere u istinitost tvrdnji od kojih zavisi osnovanost njihovih zahtjeva. Ukoliko sud ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu te formirati određeno uvjerenje, oslanjajući se na svoju savjest i slobodnu ocjenu dokaza, primijeniti će pravila o teretu dokazivanja.

27.Pravila o teretu dokazivanja su u osnovi pravila materijalnog prava koje je mjerodavno za ocjenu osnovanosti istaknutog tužbenog zahtjeva. Ona obavezuju sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu u svoju korist poziva, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava.

28.Primjenom pravila o teretu dokazivanja sud gore navedeno činjenično stanje smatra utvrđenim, a visinu tužbenog zahtjeva sud je utvrdio uvidom u račune i ostalu knjigovodstvenu dokumentaciju koje je tužitelj dostavio uz prijedlog za ovrhu i u tijeku postupka čiju vjerodostojnost tuženik nije osporio, stoga se utvrđuje da je tuženik dužan tužitelju platiti utuženi iznos.

29. Predmet spora je utvrđenje ništetnosti odluke glavne skupštine društva A. wind power d.o.o. održane dana 11. prosinca 2020. godine kojom je tužitelj isključen iz članstva društva, a tužitelj navodi sukladno odredbi čl. 449., u vezi s odredbom čl. 355. st. 1. t. 3 i 4, te čl. 360. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima navodeći kako je ispunio procesnu pretpostavku za podnošenje tužbe kako je to određeno čl. 362. st. 1. t. 1. ZTD-a, jer je svoje protivljenje navedenim odlukama društva tuženika iskazao na skupštini.

30. Među strankama nije sporno da je dana 11. prosinca 2020. g. održana skupština društva na kojoj donesene odluka o isključenju člana društva ovdje tužitelja koji je poziv za skupštinu tužitelj zaprimio na vrijeme te da je u vrijeme održavanja skupštine bio upoznat i s dopunom dnevnog reda koja se odnosila na t. Ad 5 kojom je bilo određeno donošenje odluke o njegovom isključenju.

31. Napominje se da je tužitelj podnio zahtjev kojim traži utvrđenje ništetnosti navedene odluke, alternativno njen poništaj.

32. Tužba radi utvrđenja ništavosti, kao i tužba za pobijanje odluka glavne skupštine, moraju sadržavati tužbeni zahtjev da sud utvrdi ništavom (ništetnom) određenu odluku glavne skupštine. Odredbom iz čl. 355. t. 5. ZTD-a propisano je da je odluka glavne skupštine ništava ako je pravomoćnom presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena ništavom. Prema tome, iz stipulacije citirane odredbe proizlazi da neovisno o tome na kojim razlozima tužitelj temelji tužbu (na razlozima ništavosti iz čl. 355. ZTD-a ili na razlozima pobojnosti iz čl. 360. ZTD-a), tužbeni zahtjev može glasiti samo da se utvrdi da je određena odluka glavne skupštine ništava (ništetna). Dakle, neovisno o tome temelji li tužitelj tužbu na razlozima ništetnosti iz čl. 355. ZTD ili na razlozima pobojnosti iz čl. 360. ZTD, tužbeni zahtjev može glasiti samo na utvrđenje određene odluke glavne skupštine ništetnom te slijedom navedenog, tužitelj u ovom parničnom predmetu nije ni morao postavljati eventualni / alternativni tužbeni zahtjev za poništenje odluka glavne skupštine.

33. Među strankama je sporno da li je odluka donesena na navedenog skupštini pod Ad. 5 o isključenju tužitelja kao člana društva ništetna, budući prema navodima tužbe razlozi koji se navode o isključenju na skupštini nisu istiniti i realni bez navođenja stvarnih razloga na koji je način tužitelj prouzročio štetu društvu niti je navedeno na koji je način tužitelj ometao rad društva, te je sporno da li je tužitelj izrazio protivljenje navedenoj odluci o svom isključenju.

34. Člankom 448. ZTD-a određeno je da se na ništetnost odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 355. do 359. ovoga Zakona. Člankom 355. ZTD-a propisano je da odluka glavne skupštine je ništetna, ako je donesena na glavnoj skupštini koja nije sazvana na način propisan u članku 277. stavak 2. i 3. i 6. ZTD-a osim ako su na njoj sudjelovali svi dioničari. Člankom 277. stavak 6. ZTD-a određeno je da se poziv za skupštinu objavljuje u glasilu društva. Ako su dioničari društvu poimenično poznati glavna skupština može se sazvati i preporučenim pismom pri čemu se dan odašiljanja pisma smatra danom objave poziva. Što znači da su ništetne odluke donesene na glavnoj skupštini ako poziv za sazivanje glavne skupštine nije objavljen u glasilu društva onako kako je to propisano ZTD-om odnosno poslan preporučenim pismom kada su za to ispunjeni uvjeti. Dovoljno je poslati preporučeno pismo dioničarima koji su upisani u registru dionica. Isto tako člankom 443. st. 1. ZTD-a propisano je da se skupština mora sazvati na način kako je to određeno društvenim ugovorom, a ako u njemu nema odredaba preporučenim pismom upućenim svim članovima društva.

35. Zakon međutim omogućuje da i u slučaju takvih povreda donesene odluke valjane ako su donesene na glavnoj skupštini na kojoj su sudjelovali svi dioničari (članovi društva), a nijedan se od njih nije usprotivio donošenju, jer se smatra da povreda propisa o sazivanju glavne skupštine nije imala posljedicu da je bilo koji dioničar bio oštećen što zbog toga nije došao na glavnu skupštinu, što ovdje nije slučaj,

jer na skupštini društva koja je održana dana 11. prosinca 2020. bio prisutan tužitelj, odnosno član društva tuženika.

36. Uvidom u zapisnik s navedene skupštine sud utvrđuje da se niti jedan član društva, pa ni tužitelj nije usprotivio dopuni dnevnog reda pa tako ni t. Ad 5 kojom je određeno njegovo, odnosno tužiteljevo isključivanje iz društva.

37. Nastavno, valja istaknuti da odredbom članaka 66. st. 3. ZTD-a propisano je da svaka osoba može se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlučnih podataka i činjenica koji se sukladno ovome i drugim zakonima upisuju u sudski registar, osim one osobe kojoj se dokaže da joj je bilo poznato da se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u registru.

38. Uvidom u registar suda; zbirku isprava za društvo tuženika; sud je utvrdio da tužitelj nije podnosio žalbu protiv rješenja Tt-20/50901-2 od 17. prosinca 2020. .

39. Razlozi za isključenje člana društva naznačeni su u čl. 420 ZTD te je određeno da se

- Društvenim ugovorom može se odrediti da član može istupiti iz društva i da ga društvo može isključiti. Tada se moraju odrediti i uvjeti, postupak i posljedice istupanja ili isključenja člana iz društva.

- bez obzira na odredbe prethodnoga stavka ovoga članka član društva može tužbom kod suda zahtijevati istupanje iz društva ako za to postoje opravdani razlozi. Opravdani razlozi za istupanje iz društva postoje naročito ako mu ostali članovi društva ili neki od organa društva prouzroče štetu, ako je spriječen u ostvarenju svojih prava u društvu ili mu neki organ društva nameće nesrazmjerne obveze. U tužbi se mora navesti i iznos naknade za poslovni udio te odrediti primjereni rok za njeno plaćanje članu koji istupa iz društva. Usvoji li tužbeni zahtjev, sud mora odrediti iznos naknade tržišne vrijednosti tužiteljeva poslovnog udjela i naložiti da mu je društvo isplati u roku određenom u presudi. Pri određivanju spomenutog roka sud će voditi brigu o stanju društva i njegovim poslovnim potrebama.

- bez obzira na odredbe stavka 1. navedenog članka društvo može tužbom podignutom protiv svog člana zahtijevati da ga sud isključi iz društva ako za to postoji važan razlog. Važan razlog za isključenje člana iz društva je njegovo ponašanje kojim se onemogućuje ili znatno otežava postizanje cilja društva pa se zbog toga njegov ostanak u društvu čini za društvo nepodnošljivim. Tužbu mogu podići i svi ostali članovi društva. U njoj se mora navesti i iznos naknade te primjereni rok za plaćanje naknade isključenom članu društva. Sud izriče isključenje člana iz društva pod odgodnim uvjetom da mu društvo isplati u presudi određenu naknadu tržišne vrijednosti poslovnog udjela u roku kojeg odredi u presudi. Pri određivanju spomenutog roka sud će uzeti u obzir stanje društva i njegove poslovne potrebe.

- član društva ne može se unaprijed odreći prava iz stavka 2. ni društvo prava iz stavka 3. ovoga članka.

40. Dakle odnosu na tvrdnju tužitelja da su odluke donesene na skupštini dana 11. prosinca 2020. koje se odnose na isključenje člana društva ništetne valja istaknuti da članak 420. ZTD-a propisuje da DU društvo s ograničenom odgovornošću mora odrediti uvjete postupak i posljedice isključenja iz društva. Ako je društvenim ugovorom određeno da odluku o isključenju člana društva donosi skupština društva, valjanost te odluke ispituje se prema odredbama društvenog ugovora, ali i prema odredbama

Zakona o trgovačkim društvima npr. je li skupština uredno sazvana članak 448. u svezi s člankom 355. točka 1. ZTD-a.

41.Vezano za postupka isključenja valja razlikovati je li riječ o isključenju koje je predviđeno i uređeno društvenim ugovorom ili o isključenju kada to nije učinjeno. U prvom slučaju je mjerodavno što je propisano društvenim ugovorom. Odluku o isključenju donosi skupština društva osim ako je društvenim ugovorom to nije prepušteno na odlučivanje nekom drugom organu društva. Društvenim ugovorom se može odrediti i većina kojom skupština odlučuje o isključenju člana društva. Ako nije određena neka druga većina odluku treba donijeti većinom od tri četvrtine danih glasova. Nije li društvenim ugovorom drukčije predviđeno isključenje se provodi na temelju donesene odluke bez intervencije suda. Kako je riječ o odluci skupštine član kojega se isključuje može ako su za to ispunjene pretpostavke ustati kod suda s tužbom za pobijanje odluke, a ako je riječ o ništetnoj odluci može se pozivati na ništetnost, a da za to ne treba ustati s tužbom.

42. Kako se društvenim ugovorom određuju uvjeti i postupak kao i posljedice isključenja sud ispituje valjanost donesene odluke prema odredbama tog ugovora primjerice je li pri njezinu donošenju bio ispunjen njime propisani uvjet kvoruma, ali i prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima primjerice je li skupština bila valjano sazvana. Kada društvenim ugovorom nije uređeno pitanje isključenja uz odluku o isključenju o kojoj je bila riječ potrebno je da društvo ustane protiv člana kojega se isključuje konstitutivnom tužbom tražeći da ga sud isključi iz društva.

43. Uvidom u zapisnik sa skupštine društva tuženika od 11. prosinca 2020. broj OU-1684/20 utvrđuje se da je direktor društva konstatirao da su na skupštini prisutni svi članovi društva osobno ili po punomoćniku te da skupština ima kvorum propisan važećim DU društva s obzirom da je od 90 glasova s pravom glasa prisutno svih 90 glasova. Direktor društva je konstatirao da će se na skupštini glasati podizanjem ruku, te se utvrđuje da je u zapisnik uneseno i da s obzirom na predloženu dopunu dnevnog reda, članovi društva na ovom mjestu glasaju o utvrđenju predloženog dnevnog reda skupštine, te da je direktor društva dao na glasovanje odluku o utvrđenju predloženog dnevnog reda, te je utvrđeno da je s 88,88% glasova ZA i 11,11% glasova PROTIV donesena odluka kojom je utvrđen predloženi dnevni red skupštine pa tako i toč. Ad. 5 – donošenje odluke o isključenju člana društva J. Š. – K..

44. Iz članka 14. DU tuženika razvidno je koji su razlozi navedeni kao razlozi za isključenje člana društva, te je određeno da na obrazloženi prijedlog uprave, odluku o isključenju donosi skupština društva na kojoj su prisutni članovi koji predstavljaju najmanje 75% temeljnog kapitala.

45. Dakle iz sadržaja odredbe članak 14 DU tuženika proizlazi da su uređeni uvjeti pod kojima se podrazumijevaju razlozi za isključenje člana iz društva tuženika, sam postupak isključenja tj. nadležnost skupštine za donošenje odluke o isključenju te potreban kvorum kao i posljedice isključenja (prestanak članstva i pravo isključenog na naknadu tržišne vrijednosti poslovnog udjela) te da u konkretnom slučaju pitanje isključenja je valjano ugovoreno i to upravo onako kako to zahtjeva odredba člana 420. stavak 1. ZTD-a.

46. Osim što je odredba članka 14 DU tuženika u skladu sa člankom 420. stavak 1. ZTD-a, ona predstavlja mjerodavan propis za isključenje člana iz društva u konkretnom slučaju, odnosno glede razloga za isključenje i postupak isključenja mjerodavno je ono što je propisano DU tuženika.

47. Tužitelj ističe da odluka predmetne Skupštine o njegovom isključenju nije valjano niti točno obrazložena, navedeno ne predstavlja razlog za ništetnost te odluke,

jer društvo s ograničenom odgovornošću, uvijek samo odlučuje o isključenju svoga člana, s time da kada je isključenje ugovoreno, pa i uz sumarno navođenje razloga za isključenje, mjerodavne su odredbe DU, a kada njime nije uređeno pitanje isključenja člana iz društva, tek onda uz odluku o isključenju potrebno je da društvo ustane protiv člana koji se isključuje konstitutivnom tužbom i u tom je slučaju u smislu članka 420. stavak 3. ZTD-a potrebno u odluci skupštine precizirati važne razloge za isključenje.

48. Valja istaknuti da su ZTD-om razlozi ništetnosti odluka Skupštine jasno određeni i oni su „numerus clausus“ što znači da nema drugih slučajeva ništetnosti odluka Skupštine. Zakon općenito govori o tri razloga ništetnosti, a to je pogreška u sazivanju skupštine, nepoštivanje propisanog oblika donošenja odluka, nesklad odluke s biti društva i protivnosti njezina sadržaja prisilnim propisima i moralu društva.

49. Iz Zapisnika sa skupštine društva od 11. prosinca 2020. godine razvidno je da je da su odluke vezane za isključenje tužitelja donesene uz propisan kvorum.

50. Dakle u konkretnom slučaju skupština od 11. prosinca 2020. bila je podobna za odlučivanje i mogla je valjano odlučivati te je bila sazvana prema odredbama DU tuženika kao i Zakona.

51.Kako je odluka o isključenju društva donijela Skupština tuženika, odluku je donijelo tijelo koje je u smislu članka 14 DU bilo nadležno odlučivati o isključenju, a to što po tvrdnji tužitelja predmetna odluka nije valjano obrazložena, nema za posljedicu ništetnost te odluke. Odluke vezane za isključenje člana društva u skladu su sa biti društva, tako da niti po jednom od propisanih razloga nije ništetna.

52.Slijedom gore navedenog i obzirom na to da je ovdje riječ o isključenju koje je predviđeno i uređeno društvenim ugovorom sud je izveo dokaz saslušanjem stranaka, no ne i financijsko knjigovodstvenim vještačenjem na okolnost vrijednosti poslovnih udjela društva i tužitelja smatrajući da bi provođenje tog dokaza predstavljalo odugovlačenje i nastavni trošak za stranke a bez ostvarenja svrhe postupka.

53. Sud je u ovom postupku utvrdio kako je tužitelj bio uredno pozvan na skupštinu društva tuženika održanu 11. prosinca 2020., odnosno ista je sazvana na način propisan čl. 277 ZTD, da je istoj nazočio te se nije protivio odnosno iskazao svoje protivljenje dopuni dnevnog reda vezano za t. Ad 5, koja se odnosila na njegovo isključenje. Ujedno sud smatra da kada je riječ o dopuni dnevnoga reda, ona se po prirodi stvari i ne može objaviti zajedno s objavom odluke o sazivanju glavne skupštine pa dopuna dnevnog reda niti ne predstavlja sastavni dio odluke o sazivanju glavne skupštine. Iz tog razloga, neobjavljivanje dopune dnevnog reda na valjan način nije razlog za ništavost odluka donesenih na skupštini, a u ovom slučaju i iz razloga jer je tužitelj imao uoči održavanja skupštine saznanje da će kao t. dnevnog reda biti i odluka o njegovom isključenju, no on se takvoj dopuni nije protivio.

54. Nastavno, uvidom u zapisnik sa skupštine društva tuženika održane 11. prosinca 2020. nije razvidno da je tužitelj istaknuo svoje protivljenje donošenju odluke pod Ad 5 Dnevnog reda, odnosno odluke o njegovom isključivanju i to svoje protivljenje izričito izjavio na zapisnik.

55. Naime odredbom čl. 355 ZTD st. 1 t. 2 ZTD određeno je da pored slučajeva iz članka 313. stavka 4., članka 338. stavka 2., članka 348. stavka 2. i članka 300.e

stavka 3. ZTD odluka glavne skupštine je ništetna:

ako nije unesena u zapisnik na način propisan u članku 286 ZTD. Navedenim je člankom određeno da se svaka odluka glavne skupštine mora se navesti u zapisniku kojega sastavlja javni bilježnik. U zapisniku se navode mjesto i vrijeme održavanja glavne skupštine, ime i prezime javnog bilježnika te način i rezultat glasovanja i utvrđenje predsjednika o donesenim odlukama. U društvima dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja utvrđenje o donesenim odlukama obuhvaća za svaku odluku i:

1. broj dionica na temelju kojih su dani valjani glasovi,

2. udio temeljnog kapitala društva koji otpada na dionice na temelju kojih su dani valjani glasovi,

3. broj glasova danih za pojedinu odluku, glasova danih protiv i prema okolnostima broj glasova koji bi otpao na one koji su se suzdržali od glasovanja.

Nastavno, kako je navedeno ovlaštenje za pobijanje ima dioničar/ član društva koji je sudjelovao u radu glavne skupštine i svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik a kako je to određeno čl. 363 ZTD.

56. Zapisniku treba priložiti popis sudionika na glavnoj skupštini i dokaz o sazivanju glavne skupštine. Dokaze o sazivanju glavne skupštine ne treba priložiti, ako su uz navođenje njihova sadržaja navedeni u zapisniku. Zapisnik potpisuje javni bilježnik. Nije potrebno da se navedu svjedoci. Uprava odnosno izvršni direktori moraju bez odgađanja po održanoj glavnoj skupštini dostaviti registarskome sudu javno ovjereni primjerak zapisnika s prilozima.

57. Zapisnik s navedene skupštine društva tuženika ima dokaznu snagu javne isprave te je za valjanost odluka na skupštini društva potrebno da su one unijete u zapisnik, a ako to nije učinjeno smatra se kao da nisu donijete. Svrha je zapisnika utvrditi formalnom ispravom izraženu volju skupštine društva kojom se štiti pravna sigurnost sudionika, a potpis javnog bilježnika treba jamčiti da su bili poštivani propisi prigodom donošenja odluka, dok dostava sudskom registru daje odlikama potreban publicitet. Kako se radi o prisilnom propisu to se Statutom odnosno društvenim ugovorom i ne može drugačije utvrditi, u zapisnik ulaze i prigovori i odvojena stajališta kada to zahtjeva pojedini dioničar odnosno član društva koji uz to može neka svoja prava ostvarivati i iz zapisnika pa i pravo pobijanja odluka skupštine.

58. Zapisnik mora sadržavati potrepštine propisane zakonom ili statutom odnosno društvenim ugovorom i u tom smislu ako u zapisnik nije unijeta rasprava pojedinog dioničara odnosno člana društva a društvenim ugovorom ili statutom nije drugačije određeno, zapisnik je valjan.

59. Sud smatra da se u ovom konkretnom slučaju utvrđuje da je zapisnik sačinjen na valjan način prema navedenoj odredbi ZTD kao i prema čl. 24 DU društva te da tužitelj u zapisnik nije izjavio svoje protivljenje donesenoj odluci o njegovom isključenju, nije izjavio primjedbu na vođenje ili sadržaj zapisnika te u ovom slučaju sud smatra da tužitelj i nije aktivno legitimiran za pobijanje predmetne odluke zbog razloga propisanih odredbom čl. 360.st.1. ZTD.

60. Nastavno, ne može se smatrati da je tužitelj u ovom konkretnom slučaju izrazio svoje protivljenje odluci pod Ad 5 dnevnog reda, tj. odluci o njegovom isključenju, naime njegovo isticanje prijedloga da se u zapisnik unese njegovo očitovanje na razloge za njegovo isključenje, a koji je prijedlog da se njegovo očitovanje unese u zapisnik nije prihvaćen s 88,88 % glasova.

61.Naime, protivljenje je izjava da postoje sumnje u valjanost odluke i da stoga dolazi u obzir i utuženje. Glasovanje protiv odluke još nije izjava o protivljenju, a sam izostanak izjave o protivljenju nije u pravnom smislu odricanje od prava pobijanja. Izjavitelj protivljenja, u ovom slučaju tužitelj, mora se jasno izraziti da odluka nije valjana a za što nisu potrebne određene riječi, dovoljno je da dioničar (član društva) izjavi da se protivi, pobija, da se ograđuje od odluke, da smatra da je ona protivna zakonu ili statutu, da je ništetna, nevaljana, bez učinka i sl. a protivljenje je učinjeno i valjano iako neki od navedenih izraza nisu ispravno kvalificirani, no protivljenje se mora odnositi na konkretnu točku odluke, u ovom slučaju točku ad. 5. Vremenska mogućnost davanja izjave protivljenja ograničena je na trajanje glavne skupštine odnosno ona se može dati nakon određene točke dnevnog reda, sve dok glavna skupština nije zaključena, a iz zapisnika s navedene skupštine razvidno je da tužitelj nije izjavio svoje protivljenje ni nakon donošenja odluke pod ad. 5. ni do zaključenja glavne skupštine, a protivljenje nakon zaključenja skupštine se ne uzima u obzir.

62. Nastavno, kako je navedeno DU društva tuženika čl. 14. 2 određeno je da odluku o isključenju donosi skupština društva na kojoj su prisutni članovi koji predstavljaju najmanje 75 % temeljnog kapitala.

63. Kada bi se uzelo da je tužitelj i izrazio svoje protivljenje donošenju odluke o svom isključenju i to svoje protivljenje izričito izjavio na zapisnik da se protivi donošenju te odluke i tada donijeta odluka ne bi bila pobojna; naime odluka o njegovom isključenju donijeta je sa 88,88 % glasova ZA i 11,11% PROTIV (88,88 % temeljenog kapitala društva što daje pravo na 88,88% glasova na skupštini društva) i da je navedena izjava bila dana u vrijeme donošenja odluke, ne bi promijenila omjer glasova za i protiv, niti bi utjecalo na donošenje te odluke o isključenju tužitelja, radi čega je i iz tog razloga tužbeni zahtjev neosnovan.

64. Kako je navedeno tužitelj nije istaknuo prigovor na zapisnik da isti ne bi bio valjan i sačinjen u smislu odredbe čl. 286 ZTD ili čl. 24 DU društva tuženika, zapisnik u ovom slučaju sadržava sve propisano zakonom i DU društva tuženika te u slučaju da i nije u njega unijeta rasprava pojedinog člana društva, pa tako i tužitelja, a DU drugačije nije određeno, zapisnik je valjan.

65. U odnosu na navod tužitelja iz podneska od 7. rujna 2021. a na okolnost navodne nezakonitosti pobijane odluke donesene na skupštini društva kojom je tužitelj isključen iz društva tuženika, a radi činjenice da nije postupljeno od strane ostalih članova društva prema čl. 14. od st. 2. do st. 6. DU, sud isti smatra neosnovanim budući isto kao razlog nije naznačeno kao razlog mogućeg pobijanja odluke prema odredbama ZTD-a, no sud ukazuje na činjenicu da je sukladno čl. 14. t. 5. odluka o isključenju tužitelja bila donesena uz suglasnost ostalih članova društva, te je činjenica da tužitelj, ako je bio nezadovoljan tom odlukom, mogao je inicirati postupak pred ad hoc imenovanoj arbitraži, te da je na taj način mogao postupiti u periodu od dana održavanja skupštine i nastavno bez obzira na prekluzivni rok iz čl. 363. st. 1. ZTD-a, koji je određen kao rok od 30 dana za podizanje tužbe. Sud smatra da činjenica da je rok dakle za podnošenje tužbe 30 dana, nije od utjecaja na ovlaštenje tužitelja da pokrene ad hoc arbitražu, a što on evidentno nije učinio niti dao tijekom postupka valjano obrazloženje o razlozima takvog nepostupanja. Sud jednako tako smatra neosnovanim njegov navod u odnosu na navedeno kako je šest dana nakon održavanja skupštine registru ovog suda podnesena prijava za upis odluke donesene na navedenoj skupštini o isključenju tužitelja, naime ni ta činjenica po stavu suda nije isključivala mogućnost pokretanja arbitraže, a sud posebno ukazuje na činjenicu da tužitelj nije ni podnosio žalbu na rješenje ovog suda Tt-20/50901 od 17. prosinca 2020., a kako je naveo u svom iskazu s obrazloženjem da isto ne bi imalo nikakav učinak odnosno da se učinak odluke kojom se on isključuje iz društva može ostvariti samo podnošenjem tužbe koju je on i podnio u danom roku. Međutim, sud slijedom navedenog zaključuje da u zaštiti svog prava tužitelj evidentno nije posegnuo za dvjema mogućnostima koje su mu stajale na raspolaganju, dakle za pokretanjem arbitraže, te za podnošenjem žalbe na rješenje o upisu odluke u registru suda od 17. prosinca 2020.

66.Tužitelj nije osporio da duguje društvu iznos od 477.760,34 kn s kamatama i troškom postupka od 34.437,40 kn prema pravomoćnoj presudi Povrv-3367/18. od 23. siječnja 2019. što svakako može predstavljati nanošenje štete društvu, a sam je u svom iskazu naveo da je u razgovoru sa drugim članovima društva bilo dogovoreno da se vrijednost njegovog poslovnog udjela kod prodaje društva umanji za taj iznos dugovanja društvu, čime je nesporno neosnovan i njegov stav da razlozi o njegovom isključenju iz društva nisu valjano obrazložena odnosno nisu istiniti ni realni, naime postojanje nespornog i pravomoćno utvrđenog duga tužitelja prema društvu tuženika u iznosu od 477.760,34 kn s kamatama i troškom postupka od 34.437,40 kn kao i dugovanje od 528.977,78 kn prema kartici 438 i koji iznos tijekom postupka tužitelj nije osporio, a koje iznose nesporno nije vratio društvu tuženika, svakako po stavu suda predstavlja prouzročenje štete društvu i onemogućavanje ostvarenje prava društva i ugrožavanje njegove svrhe, kako je to naznačeno u čl. 14.1.1 DU društva, posebno kada se imaju u vidu financijske teškoće društva i založna prava na udjelima o kojima je iskazivao direktor društva tuženika, a koje navode iskaza tuženik nije osporio.

67.Nastavno, na okolnost vrijednosti svog poslovnog udjela pa time i poslovnih udjela društva tuženika sud utvrđuje da tužitelj nije dokazao da bi društvo tuženika imalo u vlasništvu vjetroelektranu što proizlazi iz procjene u kojem se navodi da se elaboratom ne utvrđuje pravo posjeda odnosno vlasništva nad osnovnim sredstvima društva, a utvrđuje se i da tužitelj nije osporio ni činjenicu da iz Izvatka poslovnih knjiga društva H-A. d.o.o. proizlazi da društvo tuženika prema tom društvu s naslova zajma ima potraživanje u iznosu od 11. 015.719,57 kn.

68. Sud jednako tako utvrđuje da tužitelj nije postupio ni prema čl. 287. stavak 4. ZTD kojim je određeno da dioničar kome je uskraćena obavijest može tražiti da se njegovo pitanje i razlog zbog kojeg mu je uskraćen odgovor navedu u zapisniku o radu glavne skupštine. Člankom 288. stavak 2. ZTD propisano je da zahtjev sudu za davanje obavijesti može postaviti svaki dioničar kome nije dano zatraženo obavještenje, a ako je o točki dnevnog reda na koju se obavještenje odnosi donesena odluka, i svaki dioničar koji je prisustvovao skupštini i u zapisnik izjavio svoje protivljenje donesenoj odluci s time da se taj zahtjev mora podnijeti u roku od 15 dana od dana kada je održana glavna skupština na kojoj je odbijeno da se dade obavještenje. Naime iz zapisnika s navedene skupštine nije razvidno da je na navedenoj skupštini podnio upravi društva zahtjev o razlozima svog isključenja iz društva, niti da je tražio da se u zapisnik unese i razlog radi čega mu je uskraćen odgovor, a jednako tako nije tijekom postupka naznačio i da je u roku od 15 dana podnio zahtjev sudu da mu uprava društva tuženika da obavještenje o razlozima njegovog isključenja, a napominje se da za podnošenje takvog zahtjeva i ne bi bio ovlašten budući, kako je navedeno, nije izrazio protivljenje odluci o svom isključenju.

69.Slijedom svega navedenog sud je tužbeni zahtjev tužitelja ocijenio neosnovanim te odlučio kao u točki 1. izreke ove presude.

70. Odluka o troškovima parničnog postupka iz t. 2. izreke temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. i 2. ZPP-a. Tuženiku je priznat trošak zastupanja po odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“, broj 142/12, 118/14, 107/15 dalje: OT), i to trošak: to trošak sastava odgovora na tužbu od dana 18. ožujka 2021. u iznosu od 1.000,00 kn

Tbr. 8/1 Tarife HOK-a; zastupanje na ročištu dana 24. lipnja 2021. u iznosu od 1.000,00 kn Tbr. 9/1 Tarife HOK-a; zastupanje na ročištu dana 19. listopada 2021. u iznosu od 1.000,00 kn Tbr. 9/1 Tarife HOK-a; zastupanje na ročištu 2. veljače 2022. u iznosu od 500,00 kn Tbr. 9/2 Tarife HOK-a; zastupanje na ročištu dana 16. ožujka 2022. godine u iznosu od 1.000,00 kn Tbr. 9/1 Tarife HOK-a, što iznos 4.500,00 kn, te je tuženiku priznat i PDV u iznosu od 1.125,00 kn kn prema Tbr. 42 Tarife HOK-a, a priznata mu je i pristojba za odgovor na tužbu u iznosu od 200,00 kn.

71.Tuženiku nije priznat zatraženi trošak pristupa na ročište za objavu presude budući dolazak na navedeno ročište nije potreban za vođenje predmetne parnice, u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a, s obzirom da će se u slučaju nedolaska uredno pozvane stranke na ročište za objavu presude, presuda objaviti na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova pa stranka može na taj način preuzeti presudu i od prvog dana od kada joj teče rok za podnošenje žalbe biti upoznata s njenim sadržajem.

U Zagrebu, 28. travnja 2022.

Sudac:

Nada Nekić Plevko

v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku