Poslovni broj: 5 UsI-2785/21-13

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Anđeli Becka te Tamari Taraš, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja N. Š. iz B., S. …,

zastupan po opunomoćeniku B. Č., odvjetniku u O. d. L.

i Č. j.t.d. u S., P. …, OIB: …, protiv tuženika Ministarstva

prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: …, uz sudjelovanje zainteresirane osobe I. T. iz S., N. p. …, kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici u

O. d. Lj.-V. i p. d.o.o., S., S. …, radi

izdavanja rješenja o izvedenom stanju, nakon javne rasprave zaključene 20. travnja 2022. u prisutnosti opunomoćenika zainteresirane osobe I. D., odvjetnika

u OD Lj.-V. i p. d.o.o., te bez prisutnosti uredno pozvanih tužitelja i tuženika, objavljene 28. travnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske Klasa: UP/II-361-05/18-26/952, Urbroj: 531-07-01-03/09-21-5 od 31. svibnja 2021.

II. Nalaže se tužitelju da zainteresiranoj osobi naknadi trošak upravnog spora u iznosu od 6.250,00 kuna u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II-361-05/18-26/952, Urbroj: 531-07- 01-03/09-21-5 od 31. svibnja 2021., u izvršenju presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Usž-1194/19-3 od 17. srpnja 2020., poništeno je rješenje o izvedenom stanju Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje u Makarskoj, Klasa: UP/I-361-02/12-03/0716, Urbroj: 2181/1-11-03/06-15-12 od 3. ožujka 2015., te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

2. Prvostupanjskim rješenjem ozakonjena je nezavršena, manje zahtjevna stambena zgrada, izgrađena kao slobodnostojeća, na čest. zem. … K.O. B.,

na adresi S. …, B..

3. Pravodobno podnesenom tužbom, koja je pred ovom sudom zaprimljena 4. kolovoza 2021. pod gornjim poslovnim brojem, a poslana je preporučenom pošiljkom 2. kolovoza 2021., N. Š., dalje tužitelj, pobija osporeno rješenje tuženika kao nezakonito, u bitnom navodeći kako je od donošenja prvostupanjskog rješenja prošlo šest godina, u kojem se razdoblju stanje na terenu izmijenilo, a nije naknadno izvršen očevid. Stoga kako ni prvostupanjsko ni drugostupanjsko tijelo nisu mogli osnovano tvrditi da u trenutku donošenja rješenja predmetna stambena zgrada na pročelju koje se nalazi na međi sa susjednom čest. zem. … K.O. B. ima otvore - balkone.

Štoviše, ističe kako iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je vlasnik međašne čestice onemogućen u eventualnoj izgradnji i prislanjanju svoje zgrade na predmetnu zgradu, a iz stanja spisa predmeta je razvidno da je na toj čestici već izgrađena zgrada.

Pri tome napominje kako prostornim planom nije dozvoljena gradnja unutar tri metra od postojeće međe, pa je zapravo vlasnik međašne čestice onemogućen u izgradnji prislanjanjem svoje zgrade na predmetnu zgradu prostornim planom, a ne ozakonjenjem predmetne zgrade. Nadalje se poziva na odluku Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Usž-3789/2016-2 od 25. siječnja 2017. u kojoj je zauzet stav da se može ozakoniti zgrada koja ima otvore i lođu prema međi, ali nije izgrađena na međi. Stoga je mišljenja kako je prije donošenja osporenog rješenja bilo potrebno utvrditi je li pročelje zgrade položeno na međi, te ukoliko je, jesu li otvori – balkoni sagrađeni na tom pročelju, te tek onda, ukoliko su oba uvjeta kumulativno ispunjena, donijeti rješenje. S tim u vezi napominje kako u konkretnom slučaju, prema stanju spisa predmeta, zgrada izgrađena na čest. zem. … K.O. B. nije izgrađena na međi sa susjednom čest. zem. … K.O. B., ali ima otvore

- balkone prema međi, pa prema naprijed navedenoj presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske nema zapreke ozakonjenju iste. Tužbenim zahtjevom predlaže da sud poništi osporeno rješenje tuženika Klasa: UP/II-361-05/18-26/952, Urbroj: 531-07- 01-03/09-21-5 od 31. svibnja 2021., te ostavi na snazi rješenje o izvedenom stanju Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje u Makarskoj, Klasa: UP/I-361-02/12-03/0716, Urbroj: 2181/1-11-03/06-15-12 od 3. ožujka 2015.

4. Tuženik se u odgovoru na tužbu pozvao na razloge iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te je predložio odbiti tužbu.

5. Pozvana u smislu odredbe članka 19. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje ZUS) da sudjeluje u sporu, te se očituje na navode tužitelja iz tužbe, zainteresirana osoba I. Tomaš u odgovoru na tužbu je predložio tužbu odbiti kao neosnovanu, budući da je u pogledu istog činjeničnog i pravnog osnova sud već donio pravomoćnu presudu pod poslovnim brojem UsIgr-371/17-11, kojeg je predložio pregledati.

6. Podneskom od 19. travnja 2022. tužitelj je dostavio presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-3789/2016-2 od 25. siječnja 2017., te se opetovano pozvao na navode iz tužbe. Ustrajao je u tužbenom zahtjevu, te u provođenju dokaza predloženih u tužbi, odnosno da ga se sasluša, obavi očevid na terenu, te pribavi i pregleda važeći prostorni plan.

7. U sporu je održana rasprava 20. travnja 2022. čime je strankama dana mogućnost da se u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a očituju o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje ove upravne stvari, na koju nisu pristupili uredno pozvani tužitelj i tuženik, pri čemu je za navesti kako je opunomoćenik tužitelja opravdao svoj izostanak podneskom od 19. travnja 2022., pa je rasprava pozivom na odredbu članka 39. stavak 2. u svezi s odredbom članka 37. stavak 3. ZUS-a održana bez njihove prisutnosti. Zamjenik opunomoćenika zainteresirane osobe je istaknuo kako je osporeno rješenje doneseno upravo u izvršenju presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Usž-1194/19-3, slijedom čega je priložena praksa irelevantna za odluku u ovoj upravnoj stvari. Usprotivio se provođenju predloženih dokaza kao suvišnim, a s obzirom na stajalište i uputu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u navedenoj odluci.

8. Zamjenik opunomoćenika zainteresirane osobe je popisao trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/14, dalje Tarifa) na ime sastava odgovora na tužbu i pristupa na ročište 20. travnja 2022. od po 250 bodova, odnosno 5.000,00

kuna, uvećano za vrijednost PDV-a od 25%, odnosno ukupno 6.250,00 kuna.

9. Tijekom dokaznog postupka, u cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem cjelokupne dokumentacije priložene u sudskom spisu, te je pregledana i čitana cjelokupna dokumentacija u spisu tuženika,

koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu tuženika. Ujedno, tijekom dokaznog postupka sud je pregledao i spis ovog suda pod poslovnim brojem UsIgr-371/17.

10. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

11. Predmet ovog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama prvenstveno sporno je li u konkretnoj upravnoj stvari ispunjen eliminacijski kriterij iz članka 6. stavak 3. podstavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/2019).

12. Odredbom članka 6. stavak 3. podstavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je kako se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu.

13. Iz podataka u spisu predmeta prvenstveno proizlazi kako je osporeno rješenje tuženika doneseno u izvršenju presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Usž-1194/19-3 od 17. srpnja 2020., kojom je potvrđena presuda ovog suda pod poslovnim brojem UsIgr-371/17-11 od 24. listopada 2018., kojom je pak, po tužbi I. T., ovdje zainteresirane osobe, bilo poništeno rješenje tuženika Klasa: UP/II-361-05/17-26/702, Urbroj: 531-05-2-2-17-3 od 6. listopada 2017. i predmet je vraćen tuženiku na ponovni postupak.

14. Visoki upravni sud Republike u obrazloženju navedene presude ističe kako je tuženik prilikom donošenja odluke pogrešno utvrdio da ne postoji zapreka iz članka 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, odnosno ocijenio valjanim razloge dane u rješenju o izvedenom stanju od 3. ožujka 2015. Naime, prvostupanjsko tijelo je ocijenilo kako je u konkretnom slučaju prema odredbi članka 6. stavka 3. podstavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ozakonjenje moguće, jer da iako predmetna zgrada na međi s česticom zemlje ima otvore-balkone, navedeno ne predstavlja zapreku ozakonjenju, s obzirom da je na susjednoj čest. zem. … K.O. B. već izgrađena zgrada, dakle ne radi se o građevnoj čestici planiranoj za izgradnju. Visoki upravni sud Republike Hrvatske ocjenjuje kako je navedeni stav javnopravnih tijela suprotan izričitoj odredbi članka 6. stavka 3. podstavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zagradama,

kojom nije propisano da je pretpostavka za primjenu te zakonske odredbe postojanje druge zgrade na međi sa zgradom čije se ozakonjenje traži, već da zgrada čije se ozakonjenje traži na pročelju koje se nalazi na međi s drugom građevnom česticom nema otvor. Naime, da je pretpostavka za primjenu navedene zakonske odredbe postojanje druge zgrade izgrađene na istoj međi sa zgradom čije se ozakonjenje traži, uopće ne bi došla u pitanje mogućnost otvaranja otvora prema zgradi koja je izgrađena na međi s drugom građevnom česticom. Javnopravna tijela kako su, polazeći jedino od gramatičkog izričaja odredbe članka 6. stavak 3. točka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, zanemarila cilj predmetne odredbe, a koja je zaštita prava vlasnika susjedne građevne čestice na građenje zgrade pod istim uvjetima kao i vlasnik susjedne nekretnine. Stoga, Visoki upravni sud Republike Hrvatske zaključuje kako je navedenim tumačenjem odredbe članka 6. stavka 3. točke 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, zainteresirana osoba u ovom sporu

I. T. onemogućen u eventualnoj izgradnji i prislanjanju svoje zgrade na susjednu građevnu česticu uz istu među.

15. Slijedom navedenog, ovaj sud nalazi kako je poništavanjem rješenja o izvedenom stanju od 3. svibnja 2015. i vraćanjem predmeta prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, tuženik u cijelosti postupio u skladu s uputom danom u naprijed navedenoj presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Usž-1194/19-3 od 17. srpnja 2020., budući da je u konkretnom slučaju, zbog pogrešnog tumačenja odredbe članka 6. stavak 3. podstavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, činjenično stanje u tom smislu ostalo nepotpuno utvrđeno. Nadalje, te imajući u vidu činjenicu kako se u konkretnom slučaju radi o izvršenju presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, a tuženik je u cijelosti postupio po nalogu navedenog suda i predmet vratio na ponovni postupak, sud je pozivom na odredbu članka 33. ZUS-a odbio provoditi daljnje dokaze u sporu kako suvišne, budući da isti nisu odlučni za rješenje ove upravne stvari, dok tužitelj svoje prigovore može iznijeti u nastavku postupku.

16. Slijedom sveg navedenog, sud je pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

17. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 79. ZUS-a kojom je u stavku 1. propisano kako troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora. Troškovi spora obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu. Stavkom 4. citirane zakonske odredbe propisano je kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

18. Kako je tužitelj izgubio spor u cijelosti, te imajući u vidu kako se vrijednost spora u skladu s odredbom članka 79. stavak 2. ZUS-a smatra neprocjenjivom, to je u skladu sa odredbom članka 79. stavak 1. i 4. ZUS-a, te Tbr. 23. točke 1. i 2. Tarife zainteresiranoj osobi priznat zatraženi trošak na ime sastava odgovora na tužbu i za zastupanje na ročištu 20. travnja 2022. od po 250 bodova, ukupno 500 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 10,00 kuna iznosi 5.000,00 kuna, što uvećano za iznos PDV-a od 25%, ukupno iznosi 6.250,00 kuna, koliko je i zatraženo. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

U Splitu, 28. travnja 2022.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. (članak 66. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 70. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak

66. stavak 5. ZUS-a).

DNA:

1. N. Š. iz B., S. …, zastupan po opunomoćeniku B.

Č., odvjetniku u O. d. L. i Č. j.t.d. u S.,

P. …

2. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike

Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20

3. I. T. iz S., N. p. …, kojeg zastupaju opunomoćenici

odvjetnici u O. d. Lj.-V. i p. d.o.o., S.,

S. …

4. u spis

Rj./

1. Vrijednost predmeta spora je neprocjenjiva.

2. Tužitelja obvezati na plaćanje sudske pristojbe u skladu s odredbom članka 22. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18), te u svezi s Tar.br. 30. i 31. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, broj 53/19), u ukupnom iznosu od 900,00 kuna (400,00 kuna tužba i 500,00 kuna presuda), nakon pravomoćnosti presude.

3. Vratiti spis tuženika nakon pravomoćnosti presude. 4.

Kalendar 30 dana.