Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: I Kž 61/2020-11

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E N J E

    Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ileane Vinja kao predsjednice vijeća, Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv opt. B. G. i dr., zbog kaznenih djela iz čl. 153. st. 1. u svezi čl. 152. st. 1. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. - ispravak, dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama opt. B. G. i opt. K. Š. protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici od 21. studenog 2019. broj K-2/2017., u sjednici održanoj 28. travnja 2022., u prisutnosti u javnom dijelu branitelja opt. B. G., odvjetnika M. M. i branitelja opt. K. Š., odvjetnika D. M.,

    p r e s u d i o  i  r i j e š i o  j e:

    I. Na temelju čl. 199. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.) obustavlja se kazneni postupak protiv opt. B. G. zbog kaznenog djela iz čl. 153. st. 1. u svezi čl. 152. st. 1. i čl. 34. i čl. 38. KZ/11. (toč. 1. izreke).

    Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08. troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1., 6., 7. i 8. ZKP/08. te nužni izdaci opt. B. G. i nužni izdaci i nagrada njegovog branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    Uslijed te odluke, žalba opt. B. G. postala je bespredmetna.

    II. Odbija se žalba opt. K. Š. kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.

    I Kž 61/2020-11

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom, opt. B. G. proglašen je krivim zbog kaznenog djela iz čl. 153. st. 1. u svezi čl. 152. st. 1. i čl. 34. i čl. 38. KZ/11. (toč. 1. izreke), a opt. K. Š. zbog kaznenog djela iz čl. 153. st. 1. u svezi čl. 152. st. 1. i čl. 34. KZ/11. (toč. 1. izreke) i kaznenog djela iz čl. 153. st. 1. u svezi čl. 152. st. 1. KZ/11. (toč. 2. izreke). Opt. B. G. je, na temelju tih zakonskih odredbi, osuđen na kaznu zatvora u trajanju jedne godine. Opt. K. Š. su, na temelju tih zakonskih odredbi, utvrđene kazna zatvora u trajanju jedne godine i šest mjeseci (toč. 1. izreke) i kazna zatvora u trajanju dvije godine (toč. 2. izreke) pa je, primjenom čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11., osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju tri godine. Primjenom odredbe čl. 54. KZ/11., opt. K. Š. je u izrečenu kaznu uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 10. listopada 2018. do 6. studenog 2018.

    2. Na temelju čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.) opt. B. G. i opt. K. Š. dužni su platiti troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1., 6., 7. i 8. ZKP/08., u iznosu 1.000,00 kn na ime sudskomedicinskog vještačenja te u iznosu 250,00 kn na ime putnih troškova svjedoka svaki, kao i troškove zastupanja oštećenika po opunomoćeniku koji će biti određeni posebnim rješenjem, dok je opt. K. Š. dužan platiti troškove branitelja po službenoj dužnosti koji će biti određeni posebnim rješenjem.

    3. Protiv te presude žalbu je podnio opt. B. G. putem branitelja M. M., odvjetnika iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o troškovima kaznenog postupka te odluke o imovinskopravnom zahtjevu, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači, odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na "ponovno razmatranje i odlučivanje".

    4. Opt. K. Š. je podnio žalbu putem branitelja D. M., odvjetnika iz Z., "iz svih zakonom dopuštenih razloga". Predlaže pobijanu presudu preinačiti i optuženika osloboditi optužbe, podredno pobijanu presudu ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    5. Prije održavanja sjednice vijeća, spis je, na temelju čl. 474. st. 1. ZKP/08. dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

    6. Na temelju čl. 475. ZKP/08., o sjednici drugostupanjskog vijeća uredno su izvješteni branitelj opt. B. G., odvjetnik M. M., opt. K. Š. te njegov branitelj, odvjetnik D. M., jer su to zahtijevali, te zamjenik Glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske. Sjednici su prisustvovali branitelj opt. B. G., odvjetnik M. M., te branitelj opt. K. Š., odvjetnik D. M., dok uredno pozvani zamjenik Glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske i opt. K. Š. nisu pristupili, pa je u skladu s čl. 475. st. 4. ZKP/08. sjednica održana u njihovoj odsutnosti.

    I Kž 61/2020-11

    7. U tijeku postupka, povodom žalbi optuženika, a nakon što je već bila zakazana sjednica vijeća, Vrhovni sud Republike Hrvatske je ... zaprimio smrtni list iz kojeg proizlazi da je opt. B. G., u međuvremenu, umro.

    8. Slijedom navedenog, a na temelju čl. 199. ZKP/08., kazneni postupak u odnosu na opt. B. G. se obustavlja, a sukladno tome troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

    9. Žalba opt. B. G., postala je bespredmetna.

    10. Žalba opt. K. Š. je neosnovana.

    11. Premda žalitelj, tek paušalno, ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, valja ustvrditi kako je sud prvog stupnja, glede odlučnih činjenica, označio jasne i logične razloge na kojima se zasniva izreka presude. Isto tako, sud je označio dokaze na temelju kojih proizlazi zaključak da je optuženik počinio kazneno djelo kako je to navedeno u izreci pobijane presude, a potom je obrazložio na osnovu kojih odlučnih činjenica je to zaključio.

    12. Iz sadržaja žalbe se može iščitati kako optuženik smatra da je ostvarena povreda kaznenog zakona i zato jer se presuda temelji na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju. To što smatra da u njegovim postupcima nema svih obilježja kaznenog djela pod toč. 1. izreke za koje je proglašen krivim i pri tome pobija valjanost utvrđenog činjeničnog stanja, ne opravdava predmetni žalbeni osnov. Ovo stoga što se postojanje povrede kaznenog zakona prosuđuje prema činjeničnom stanju iz izreke presude, a ne onom koje bi sa motrišta žalitelja bilo ispravno. Kako su izrekom prvostupanjske presude označeni svi bitni elementi odnosnog kaznenog djela za koje je optuženik osuđen, to u ovom slučaju ne postoji povreda kaznenog zakona.

    13. Suprotno navodima žalitelja, činjenično stanje je potpuno i pravilno utvrđeno. Zaključci suda prvog stupnja, zasnovani na ocjeni vjerodostojnosti iskaza ispitanih osoba i zaključci zasnovani na ocjeni svih ostalih izvedenih dokaza su logični i zakoniti, pa su uslijed toga i zaključci suda o postojanju odlučnih činjenica utemeljeni na izvedenim dokazima.

    14. U ovom postupku nije bilo sporno da su opt. B. G. i opt. K. Š., tijekom inkriminiranog razdoblja, za vrijeme boravka u zatvorskoj sobi, verbalno i fizičko zlostavljali oštećenika.

    15. Nije u pravu opt. K. Š. kada tvrdi da se pobijana presuda, u odnosu na djelo pod toč. 1. izreke, temelji isključivo na iskazu oštećenika kojeg sud prvog stupnja "bez ikakve podloge i kritičke analize" nalazi vjerodostojnim. Pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda kako je iskaz ošt. F. A. vjerodostojan i potvrđen drugim izvedenim dokazima.

    16. Oštećenik je tijekom cijelog postupka logično i detaljno opisivao na koji način se odvio događaj pod toč. 1. izreke. On je morao klečati ispred TV-a u zatvorskoj sobi, bilo je to "milom ili silom", a opt. B. G. ga je držao za ramena, odnosno ruke, dok mu

    I Kž 61/2020-11

    se opt. K. Š. unosio spolovilom u lice i prisiljavao da ga oralno zadovolji. Pravilno je prvostupanjski sud iskaz oštećenika stavio u kontekst s iskazima svjedoka T. P. i D. R., koji su na raspravi u cijelosti ostali kod iskaza danih u istrazi. Svjedok T. P. je potvrdio da je opt. K. Š. masturbirao nad oštećenikom, tukao ga spolovilom po glavi, tjerao da ga oralno zadovolji, a potvrdio je da je bilo i uriniranja po njemu. Jednako tako, svjedok D. R. opisao je kako je vidio da je oštećenik klečao u zatvorskoj sobi, a opt. K. Š. tražio da mu "popuši“ i potom urinirao po njemu. Pravilno prvostupanjski sud nije prihvatio dio iskaza svjedoka T. P. da nije vidio cijeli događaj, smještajući ga u prostorije wc-a, ocijenivši ga kao pogodovanje optuženicima. Uostalom, taj je svjedok vjerno opisao sve bitne elemente događaja.

    17. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da oštećenik nije dobrovoljno klečao i da su optuženici prema njemu primijenili silu. Oštećenik se nije mogao pomicati jer ga je opt. B. G. držao za ramena, odnosno ruke, dok ga je opt. Š. gurao i ismijavao. Pravilno je prvostupanjski sud cijeli događaj povezao sa učestalim verbalnim i fizičkim zlostavljanjem oštećenika, zbog čega je konstantno bio u strahu od novih zlostavljanja. Svjedok P. je iskazivao kako ga je opt. Š. tukao spolovilom po glavi, a svjedok R. da je oštećenik morao klečati. Jasno je da je oštećenik svoje protivljenje mogao iskazati jedino okretanjem glave i odbijanjem da otvori usta, a ne dobrovoljnim odlaskom, dok je "kazna" za takvo protivljenje bila uriniranje po njemu.

    18. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su takvim postupanjem opt. K. Š. ostvarena sva bitna obilježja kaznenog djela iz čl. 153. st. 1. u svezi čl. 152. st. 1. i čl. 34. KZ/11. opisanim pod toč. 1. izreke.

    19. Žalitelj nije u pravu kada osporava vjerodostojnost iskaza ošt. F. A., jer prvostupanjski sud nije pribavio medicinsku dokumentaciju te proveo psihijatrijsko- psihologijsko vještačenje. Provođenje psihijatrijsko–psihologijskog vještačenja oštećenika, i to na okolnosti vjerodostojnosti njegovog iskazivanja, prvostupanjski sud je, pravilno, odbio kao odugovlačeći dokazni prijedlog. Sud je cijenio vjerodostojnost njegovog iskaza, a iz sadržaja zapisnika o njegovom ispitivanju, kako tijekom istrage, tako i tijekom rasprave, ne proizlazi niti jedna okolnost koja bi, eventualno, ukazivala na to da bi oštećenik patio od bilo kakvog poremećaja. Okolnost što je oštećenik ranije bio psihijatrijski liječen, time da mu tijekom boravka u istražnom zatvoru, nije bila ordinirana nikakva terapija, može samo potvrditi takav zaključak. S druge strane, oštećenik je iskazao da je, u nekoliko navrata, kao i ostali zatvorenici, konzumirao Subotex, što mu je pomoglo pri ublažavanju bolova od zlostavljanja optuženika.

    20. Žalitelj nije u pravu ni kada tvrdi da se pobijana presuda, isključivo, temelji na iskazu oštećenika u odnosu na djelo pod toč. 2. izreke. Potvrda vjerodostojnosti njegovog iskaza proizlazi, kako iz personalnih, tako i materijalnih dokaza. Svjedok D. R. je ostao kod svog iskaza danog u istrazi i potvrdio da mu se oštećenik, tijekom boravka u zatvorskoj sobi, povjerio da mu je opt. Š. gurao drvenu metlicu u anus. Svjedok T. P. je iskazao da su oboje optuženika tjerali oštećenika da legne na krevet i govorili da će mu gurnuti metlicu u anus. Iz medicinske dokumentacije K. S. M., od 30. siječnja i 1. veljače 2016., proizlazi da je oštećenik svim liječnicima opisivao da je zlostavljan tijekom boravka u zatvoru stavljanjem drvene drške metle u anus.

    I Kž 61/2020-11

    Svjedok T. K., liječnik u K. Z. iskazao je da je vanjskim pregledom anusa oštećenika utvrdio ogrebotine, ali da, zbog obilnosti hematoma, ne može procijeniti njihov uzrok. 21. Nije u pravu optuženik kada tvrdi da su na dršci metle morali ostati biološki tragovi oštećenika kao dokaz počinjenja odnosnog kaznenog djela. Točno je da biološkim vještačenjem utvrđeno da miješani djelomični DNA profil na dršci metle nije bio pogodan za identifikaciju zbog nedovoljne količine genetskog materijala. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je drvena metlica izuzeta tek 2. veljače 2016., u kojem vremenu je mogla biti oprana, a radilo se metli koju su svi zatvorenici nesporno koristili za čišćenje zatvorske sobe. Oštećenik je iskazao da se radilo o guranju drška metlice dubine do 1 cm. Prema nalazu sudsko medicinskog vještaka dr. D. M., ukoliko se radi o plićima ozljedama, one nestaju za dan dva.

    22. Nije u pravu optuženik kada tvrdi da je nejasan modus primjene sile u odnosu na to kazneno djelo. Pravilno je prvostupanjski sud prihvatio iskaz oštećenika da mu je opt. K. Š. naredio da legne na krevet, a on je postupio kako se od njega tražilo zbog straha od daljnjeg premlaćivanja. Prvostupanjski je sud, pravilno, utvrdio da su sve ranije manifestacije fizičke sile i prijetnje optuženika dovele do toga, da oštećenik, bojeći se daljnjeg zlostavljanja, postupa onako kako mu optuženik naređuje, a samo guranje drške drvene metle u njegov anus predstavlja izravnu primjenu mehaničke sile.

    23. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su takvim postupanjem opt. K. Š. ostvarena sva bitna obilježja kaznenog djela iz čl. 153. st. 1. u svezi čl. 152. st. 1. opisanim pod toč. 2. izreke.

    24. Nasuprot žalbenim tvrdnjama optuženika, prvostupanjski sud je na temelju izvedenih dokaza, potpuno i pravilno, utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica, te savjesnom ocjenom dokaza, osnovano, zaključio da je optuženik počinio dva kaznena djela.

    25. Optuženik se nije izrekom žalio zbog odluke o kazni, međutim, njegova žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, primjenom čl. 478. ZKP/08., sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o kazni.

    26. Odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela.

    27. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.

    I Kž 61/2020-11

    28. Prvostupanjski je sud, prilikom odmjeravanja kazne, posebno otegotnim cijenio opt. K. Š. okolnosti pod kojima su predmetna kaznena djela počinjena na štetu oštećenika tijekom boravka u zatvorskim prostorijama. Otegotnim je cijenjena činjenica da je optuženik tijekom kraćeg vremenskog razdoblja počinio dva kaznena djela s elementima nasilja na štetu istog oštećenika, koji je zadobio niz tjelesnih ozljeda, što ukazuje na iživljavanje, upornost i bešćutnost. S druge strane, prvostupanjski sud je optuženiku olakotnim cijenio činjenicu da je u vrijeme počinjenja odnosnih kaznenih djela bio mlađi punoljetnik, te kazneno neosuđivan.

    29. Suprotno tvrdnji žalitelja, prvostupanjski sud je primjereno utvrdio pojedinačne kazne zatvora u trajanju jedne godine i šest mjeseci za kazneno djelo iz čl. 153. st. 1. u svezi čl. 152. st. 1. i čl. 34. KZ/11. (toč. 1. izreke) te dvije godine za kazneno djelo iz čl. 153. st. 1. u svezi čl. 152. st. 1. KZ/11. (toč. 2. izreke). Imajući u vidu međusobni odnos počinjenih kaznenih djela, vrstu i vrijeme njihovog počinjenja, te vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne, svrsi kažnjavanja i pravilima o stjecaju kaznenih djela, jedinstvenom kaznom zatvora u trajanju tri godine, na koju ga je osudio prvostupanjski sud, izraziti će se jasna društvena osuda zbog počinjenih kaznenih djela. Upravo takvom jedinstvenom kaznom zatvora utjecati će se na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela, te mu omogućiti ponovno uključivanje u društvo na socijalno prihvatljiv način. Međutim, takvom jedinstvenom kaznom zatvora utjecati će se i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

    30. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija.

    31. Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u skladu s čl. 476. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP/08., nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    32. Stoga je primjenom čl. 482. ZKP/08. trebalo odlučiti kao u izreci ove presude.

    Zagreb, 28. travnja 2022.

    Predsjednica vijeća:

    Ileana Vinja, v.r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.