Poslovni broj: 14. Kir-604/22

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sutkinja istrage Natalija Glumičić Šćekić uz sudjelovanje Gordane Klokočar kao zapisničarke, odlučujući o prijedlogu oštećenog kao tužitelja Kinđerski Vladimira za provođenje dokaznih radnji protiv osumnjičene D. L. K., zbog kaznenog djela iz članka 173. stavak 1. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 , 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21– dalje u tekstu: KZ/11), dana 28. travnja 2022.

r i j e š i o  j e

Na temelju članka 213.c. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje u tekstu: ZKP) odbija se kao neosnovan prijedlog oštećenog kao tužitelja V. K., za provođenje dokaznih radnji protiv osumnjičene D. L. K. zbog kaznenog djela neprovođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta i drugih ranjivih skupina ili postupanje protivno pravilima struke iz članka 173. stavka 1. KZ/11 i kaznenog djela povreda djetetovih prava iz članka 177. stavak 1. KZ/11

Obrazloženje

1. Oštećeni kao tužitelj K. V. pravovremeno je podnio, putem opunomoćenika, odvjetnika J. K., prijedlog za provođenje dokaznih radnji prvog ispitivanja osumnjičene D. L. K. i ispitivanje oštećenika kao tužitelja u svojstvu svjedoka, te svjedoka M. D. i A. Š., dana 12. travnja 2022. godine, a zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela iz članka 177. stavak 1. KZ/11 i članka 173. stavak 1. KZ/11.

2. Sutkinja istrage pribavila je spis ODO Zagreb broj KPz-DO-399/21 iz kojeg proizlazi da je citiranim rješenjem od 24. ožujka 2022. odbačena kaznena prijava oštećenog kao tužitelja V. K., zbog kaznenog djela neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta i drugih ranjivih skupina ili postupanje protivno pravilima struke iz članka 173. stavka 1 KZ/11 protiv D. L. K. Podnošenjem prijedloga za provođenje dokaznih radnji oštećeni kao tužitelj je preuzeo kazneni progon protiv osumnjičene.

3. Prijedlog nije osnovan.

4. U konkretnoj situaciji, razmatrajući državnoodvjetnički spis, priloge u istome, kao i navode u rješenju o odbačaju kaznene prijave oštećenog kao tužitelja, ocjena je sutkinje istrage kako prikupljeni dokazi i podaci ne ukazuju na postojanje osnovane sumnje da je osumnjičena D. L. K. počinila kazneno djelo iz članka 173 stavak 1 KZ/11, dok u odnosu na kazneno djelo povreda djetetovih prava iz članka 177 stavak 1 KZ/11, oštećenik kao tužitelj nije ovlašten teretiti osumnjičenu, a što će nastavno biti posebno i obrazloženo.

5. Kazneno djelo neprovođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta i drugih ranjivih skupina ili postupanje protivno pravilima struke iz članka 173. stavka 1. Kaznenog zakona (izmjena NN 84/21) čini onaj tko ne provodi, spriječi ili onemogući provođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta i drugih ranjivih osoba zbog njihove dobi, teške tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, koju je odredio sud, centar za socijalnu skrb ili državno tijelo.

6. Evidentno iz dostupne dokumentacije u spisu, posebice sadržaja službenih zabilješki o obavljenom obavijesnom razgovoru s I. L. suprugom osumnjičene, mlt. L. K. u prisutnosti socijalne radnice CZSS, osumnjičene D. L. K., te V. M. psihologom u Odjelu za djecu, mlade i obitelj CZSS te izvješća Centra za socijalnu skrb proizlazi da osumnjičena brine o mlt. L. K., uredno skrbi o djetetu oko njegovog zdravstvenog stanja i u odgojnom smislu, a sukladno rješenju Općinskog suda U Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru od 09. veljače 2021., kojim joj je dijete povjereno na svakodnevnu skrb kao udomiteljici. Iz dostupne dokumentacije, a suprotno navodima u prijedlogu oštećenika kao tužitelja proizlazi kako je njihov odnos odličan, maloljetnom L. K. pruža se podrška od strane osumnjičene i njenog supruga u obitelji, nikada nije bio izložen bilo kojem obliku nasilja u od strane osumnjičene, a u odnosu na ovaj događaj konzumacije „jointa“ osumnjičena je reagirala na primjeren način, zatražila je medicinsku pomoć za dijete kada joj se isti požalio na činjenicu da je eksperimentirao s travom. O ovom incidentu razgovarala je s djetetom o štetnosti opojnih droga, te je mlt. L. obećao da to više nikada neće raditi. Osim toga iz obavijesnog razgovora s psihologinjom V. M. proizlazi kako joj je mlt. L. otvoreno izjavio kako i nadalje želi stanovati kod tete K. D. L. koja se uredno brine o djetetu i s kojom je izrazito zadovoljan. Upravo takve činjenice i okolnosti proizlaze iz priležećih podataka i dokumentacije, pa stoga suprotno prijedlogu oštećenika kao tužitelja u konkretnom slučaju ne proizlazi dostatan stupanj osnovane sumnje koji bi ukazivao na osumnjičenu kao osnovano sumnjivu za kazneno djelo iz članka 173 stavak 1 KZ/11, za koje se tereti prijedlogom.

7. Osnovana sumnja podrazumijeva postojanje izvjesnih dokaza i to s visokim stupnjem vjerojatnosti na temelju kojih se može zaključiti kako određeno konkretno činjenično stanje doista egzistira, upravo na način inkriminiran u prijedlogu, pri čemu zaključak o postojanju osnovane sumnje mora predstavljati zaokruženu cjelinu i ozbiljnu razinu sumnje koja upućuje upravo na konkretnu osobu kao počinitelja kaznenog djela, a koja ujedno obuhvaća sva bitna obilježja inkriminiranog kaznenog djela, kako objektivna tako i ona subjektivna, dakle sve opisane radnje postupanja počinitelja.

8. U odnosu pak na kazneno djelo iz članka 177 stavak 1 KZ/11, a koje prijedlogom, oštećenik stavlja na teret osumnjičenoj, valja istaći kako oštećenik u odnosu na ovo kazneno djelo uopće nije ovlašten preuzeti kazneni progon. To iz razloga što se radi o kaznenom djelu za koje nadležno državno odvjetništvo nije niti progonilo osumnjičenu, odnosno oštećenik nije ranije podnio kaznenu prijavu, pa tako o istom nije niti državno odvjetništvo odlučilo rješenjem o odbačaju kaznene prijave. Dakle, oštećenik nije ovlašten preuzimajući kazneni progon za kazneno djelo iz članka 173 stavak 1 KZ/11, u odnosu na koje je kaznena prijava odbačena, još “dodati“ u prijedlogu novo kazneno djelo za koje kaznena prijava nije niti bila podnesena. Prijelaz funkcije s državnog odvjetnika na oštećenika, određen je identitetom djela, što je ujedno značajka supsidijarnosti položaja oštećenika kao ovlaštenog tužitelja, pa se prilikom preuzimanja kaznenog progona prijedlog oštećenika kao tužitelja mora odnositi na isto djelo i počinitelja, mora postojati sklad kako činjeničnog tako i pravnog sadržaja.

9. Stoga kako iz svih postojećih dokaza i podataka u spisu osnovana sumnja da bi osumnjičena počinila kazneno djelo iz članka 173 stavak 1 KZ/11 ne postoji, dok u odnosu na kazneno djelo iz članak 177 stavak 1 KZ/11, oštećenik nije ovlašten preuzeti progon, prijedlog za provođenje dokaznih radnji oštećenog kao tužitelja odbijen je kao neosnovan.

U Zagrebu, 28. travnja 2022.

Sutkinja istrage:

Natalija Glumičić Šćekić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku 3 (tri) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovome sudu u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje izvanraspravno vijeće.

DNA:

1. punomoćnik oštećenog kao tužitelja V. K., odvjetnik J. K., pretinac 2. u spis