Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 20 R1-30/2020-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Lidiji Krašek, u izvanparničnom predmetu 1. predlagatelja S. K., OIB: …, iz S. P., , 2. predlagateljice Đ. K., OIB: …, iz S. P., oboje zastupani po punomoćniku Z. V., odvjetniku iz O. društva V. & V. iz V., protiv protustranke S. G., OIB: …, iz S. P., zastupanog po punomoćniku G. G., odvjetniku iz O. društva M. & L. d.o.o. iz Z., P. V., radi uređenja međe, dana 27. travnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I/ Uređuje se međa između nekretnina 1. predlagatelja S. K., OIB: …, iz S. P., i 2. predlagateljice Đ. K., OIB: …, iz S. P., i to čkbr. 124/3 u naravi livada, upisane u zk. ul. 264 k.o. S. P. te čkbr. 377/6 u naravi oranica, upisane u zk. ul. 2947 k.o. S. P. i nekretnina protustranke S. G., OIB: …, iz S. P., čkbr. 125/3 u naravi oranica, upisana u zk. ul. 2745 k.o. S. P. te čkbr. 377/3 u naravi oranica, upisana u zk. ul. 617 k.o. S. P., pravcem označenim u skici mjerničkog vještaka B. Š. od 16. travnja 2019. slovima A-B-C-D-E, a to temeljem pravične ocjene suda.

II/ Utvrđuje se da postoji spojna površina označena slovima u skici mjerničkog vještaka B. Š. od 16. travnja 2019. A-B-B2-A od 19 m2.

III/ Stranke mogu u roku od 6 mjeseci po pravomoćnosti ovog rješenja pokrenuti postupak utvrđenja vlasništva na nekretninama koje su predmetom ovog postupka odnosno spornoj površini.

IV/ Nalaže se protustranci G. S. da predlagateljima S. K. i Đ. K. isplati na ime troškova ovog postupka iznos od 1.900,40 kuna (tisuću devetsto kuna i četrdeset lipa), a to u roku od 15 dana po pravomoćnosti ovog rješenja.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su podnijeli prijedlog ovome sudu radi uređenja međe protiv protustranke u kojoj navode da su vlasnici i posjednici čkbr. 124/3 u naravi livada te čkbr. 377/6 u naravi oranica, sve ležeće u k.o. S. P. dok je protustranka vlasnik i posjednik nekretnina i to čkbr. 125/3 u naravi livada te čkbr. 377/3 u naravi oranica koje su također ležeće u k.o. S. P. i koje nekretnine međusobno graniče. Međutim da su između stranaka sporne međe među navedenim nekretninama. Predlagatelji ističu da na svojim nekretninama njihov posjed od trenutka stjecanja tih nekretnina nije izmijenjen, a u posjedu su od 22. prosinca 1999. zbog čega su isti i namjeravali ograditi svoje nekretnine, ali je to spriječila protustranka tvrdeći da je vlasnik dijela nekretnina predlagatelja. Stoga su i podnijeli ovaj prijedlog.

2. U odgovoru na prijedlog se punomoćnica protustranke usprotivila navedenom postupku budući stranke već vode spor u vezi vlasništva i predaje u posjed određenog spornog dijela a koji parnični postupak još uvijek bio pravomoćno dovršen u trenutku pokretanja ovog postupka.

3. No bez obzira na protivljenje protustranke koje je po mišljenju suda bilo samo formalno, nedvojbeno jest da između stranaka postoji spor o međi pa je stoga sud i nastavio postupati u ovom predmetu. Ujedno se ovdje navodi da je sud u ovom predmetu donio već rješenje o uređenju međe br. 20 R1-3/2019-14 od 25. veljače 2020., a kojim je uredio među između nekretnina stranaka temeljem posljednjeg mirnog posjeda. Međutim je navedeno rješenje povodom žalbe ovdje protustranke ukinuto rješenjem Županijskog suda u Rijeci br. Gž-2169/2020-2 od 8. veljače 2022. te je predmet vraćen na ponovni postupak kod ovog suda.

4. Tijekom ponovnog postupka sud je tijekom dokaznog postupka prije svega proveo dokaz čitanjem zapisnika sa očevida koji je u ovom predmetu proveden u prethodnom dijelu postupka dana 16. travnja 2019., zatim je izvršio uvid u nalaz mjerničkog sudskog vještaka B. dipl. ing. Š. sa listova 26-36 spisa, te je izvršio i uvid u ovosudni predmet br. P-253/18 kao i fotografije sa listova 67-77 spisa koje su predane na ročištu dana 11. travnja 2022. Posebno se dodaje da stranke nisu predlagale u ponovnom postupku novi očevid na licu mjesta.

5. Iz zapisnika sa očevida od 16. travnja 2019. proizlazi da je sud na licu mjesta utvrdio da su nekretnine stranaka, a koje su predmetom ovog postupka, u naravi livada i oranice time da se ustvari radi o nekretninama koje se drže dijela nekretnina stranaka u naravi kuća i dvorište, a same livade su djelomično i voćnjaci. Same nekretnine stranaka su smještene u mjestu S. P. sa južne strane glavne ulice kroz navedeno mjesto, a radi se o J. ulici, i protežu se od sjevera prema jugu s tim da je dakle J. ulica sa sjeverne strane. Također je utvrđeno da su nekretnine predlagatelja zapadno u odnosu na nekretnine protustranke. Prilikom premjera svih nekretnina stranaka koje ustvari predstavljaju jedan kompleks (kuća i dvorište, livada, oranica), nesporno je utvrđeno da ustvari spor između stranaka postoji u središnjem dijelu tog kompleksa tj. u dijelu koji je u naravi livada odnosno voćnjak, a to su u ovom slučaju čkbr. 124/3 (predlagatelji) i čkbr. 125/3 (protustranka). Prilikom pregleda nekretnina sud je utvrdio da je ustvari granica uživanja između tih nekretnina jasno vidljiva, a to prvenstveno iz razloga što je na navedenoj liniji u tom dijelu nađeno ukopano nekoliko betonskih stupova kao dio buduće ograde između stranaka time da je upravo sa strane tih stupova prema nekretnini protustranke od strane obitelji protustranke i izvršeno košenje njihove nekretnine ali isključivo do granice odnosno linije kojom se protežu navedeni stupovi. Sa druge strane stupova dakle na nekretnini predlagatelja pak su zatečene različite pokretnine čije odstranjenje protustranka nije tražila kao niti odstranjenje postavljenih stupova a koji su nedvojbeno prema utvrđenjima sa lica mjesta od strane prisutnih postavljeni nekoliko mjeseci prije pokretanja postupka za uređenje međe odnosno još tijekom 2018. i ti se stupovi praktično protežu čak i ne cijelom dužinom nekretnina čkbr. 124/3 nego tek od središnjeg dijela pa nastavno prema jugu i završavaju na granici između čkbr. 124/3 te čkbr. 377/3, a koja predstavlja u naravi oranicu u vlasništvu i posjedu protustranke s tim da linija međe između čkbr. 377/3 te čkbr. 12473 također nije sporna između stranaka kao i uostalom i linija između čkbr. 377/6 i čkbr. 377/3. Nakon premjeravanja od strane mjerničkog vještaka je i utvrđeno da ustvari između stranaka postoji jedna sporna površina budući protustranka smatra da bi linija međe između nekretnina stranaka čkbr. 124/3 i čkbr. 125/3 trebala ići više zapadnije od sada postojeće linije stupova, to znači više u nekretninu predlagatelja. No uvidom u ovosudni predmet br. P-253/18 je sud utvrdio da protustranka nakon postavljanja betonskih stupova i betonske podloge za koš za kukuruz pa i posipanja šljunka, nije pokrenuto postupak za smetanje posjeda već postupak za uznemiravanje prava vlasništva. No isto tako je na licu mjesta utvrđeno da je prije očevida izvršena košnja nekretnina protustranke upravo do dijela linije kojom su postavljeni stupovi od strane predlagatelja, to je sud i utvrdio da je ustvari na taj način i uspostavljen posjed predmetnih nekretnina na način da se isti razgraničava između nekretnina stranaka upravo linijom kojom su postavljeni stupovi.

6. Mjernički vještak B. Š. je na licu mjesta identificirao predmetne nekretnine stranaka te je dakle i utvrdio da su predlagatelji vlasnici i posjednici čkbr. 124/3 i čkbr. 377/6, a koje se nekretnine nadovezuju na njihovu nekretninu čkbr. 123/3 (kuća i dvorište) dok je protustranka vlasnik i posjednik čkbr. 125/3 i čkbr. 377/3, a koje se nekretnine također nadovezuju na njegovu čkbr. 122/2 (kuća i dvorište). Sve nekretnine su ležeće u k.o. S. P.. Prilikom premjera a uvažavajući i navode stranaka, mjernički vještak je utvrdio da se katastarska međa između čkbr. 124/3 i čkbr. 125/3 proteže pravcem A1-A2, nadalje da se linija kojom se protežu betonski stupovi tj. linija posjeda proteže pravcem A-B, dok linija za koju protustranka smatra da bi trebala predstavljati međašnu liniju između nekretnina stranaka ide pravcem A-B2. S tim u vezi je i utvrdio spornu površinu od 19 m2. Dakle iz prednjeg proizlazi da ustvari niti jedna od stranaka uopće ne smatra da bi međa između njihovih nekretnina išla pravcem koji odgovara katastarskoj liniji tj. A1-A2. Isto tako obzirom na naprijed naznačeno postoji i razlika u pogledu međe između čkbr. 124/3 i čkbr. 377/3 jer prema kazivanju stranaka proizlazi da bi međa između te dvije nekretnine išla pravcem B-C (kazivanje predlagatelja) odnosno B2-C (kazivanja protustranke). No kao što je već rečeno stupovi koje su nesporno postavili predlagatelji djelomično idu i tom međom i u tom pravcu isto nisu bili dirani od strane protustranke nakon što su ih predlagatelji postavili i slijedom čega ustvari imaju i posjed do linije B-C jer je u točci C zatečena međašna oznaka u vidu metalne šine i koja točka uopće nije bila sporna između stranaka a koja točka ustvari i predstavlja početnu točku međe između nekretnine čkbr. 377/6 predlagatelj i čkbr. 377/3 (protustranka).

7. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka smatrajući da je isti dao svoj nalaz i mišljenje temeljem svog stručnog znanja i iskustva, a osim toga isti se temeljio i na pokazivanju samih stranaka, ali i identifikacijom katastarske linije između nekretnine stranaka kako je to vještaku dao nalog i sud na licu mjesta. Konačno na takav nalaz i mišljenje nije bilo niti primjedbi od strane stranaka koje su cijelo vrijeme bile i prisutne prilikom premjera od strane suda.

8. Prema odredbe iz čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 (pročišćeni tekst)

- dalje ZV), ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međe) obnovi ili ispravi među. Nadalje odredbom iz čl. 103. st. 2. ZV-a je propisano da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Konačno odredbom iz čl. 103. st. 3. ZV-a je propisano da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2. ovoga čl., sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju a ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni. U ovom slučaju stranke nisu pristale na uređenje međe prema katastarskom nacrtu, a isto tako niti je postignut sporazum između stranaka. Međutim kao što je već prethodno rečeno granica mirnog posjeda predmetnih nekretnina između stranaka je bila vidljiva kako na licu mjesta, a također ta granica je vidljiva i iz fotografija koje su predočene sudu na ročištu dana 11. travnja 2022. i pregledom tih fotografija je sud utvrdio da te fotografije pokazuju istu liniju razgraničenja između nekretnina stranaka koja je vidljiva i na fotografijama u ovosudnom predmetu br. P-253/18 sa listova 10- 15 spisa time da se ponovno ističe da taj predmet nije pokrenut radi smetanja posjeda već radi uznemiravanja prava vlasništva iako je doista isti pokrenut prije isteka roka propisanog odredbom iz čl. 21. st. 3. ZV-a, a koji propisuje da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Naime, prema tvrdnjama protustranke iz tužbe u predmetu br. P-253/18 pa i iz pokazivanja protustranke na licu mjesta prilikom očevida proizlazi da bi predlagatelji samovlasno zauzeli posjed dijela njegove nekretnine odredbom iz čl. 21. st. 2. ZV-a je propisano da i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Obzirom na odredbu iz čl. 21. st. 3. ZV-a posjed postaje miran nakon isteka roka od 30 dana od dana saznanja za čin smetanja i počinitelja, a u ovom slučaju je nedvojbeno da je protustranka znao odmah po postavljanju stupova da su upravo predlagatelji postavili te stupove te da su ga eventualno i smetali u posjedu njegove nekretnine. No kao što je već rečeno na izričit upit suda na licu mjesta strane odnosno punomoćnici protustranke su jasno iskazali da protustranka nije pokretala postupak smetanja posjeda protiv predlagatelja, već kao što je naprijed rečeno postupak radi uznemiravanja prava vlasništva, a koji se vodi kod ovoga suda pod br. P-253/18. Doduše pregledom tužbe je utvrđeno da protustranka kao tužitelj u ovom predmetu ustvari činjenično opisuje da su ga predlagatelji u ovom predmetu, a tamo tuženici smetali u dotadašnjem uživanju njegove nekretnine odnosno uznemiravali u izvršavanju i ostvarivanju njegovih vlasničkih prava.

9. Stoga je sud imajući u vidu da između stranaka ne postoji sporazum za liniju međe između njihovih nekretnina, a to niti da se ista uredi putem katastarskog nacrta te imajući u vidu parnični postupka kojega je ovdje protustranka pokrenuo protiv ovdje predlagatelja radi uznemiravanja prava vlasništva kao i navode II. stupanjske odluke Županijskog suda u Rijeci br. Gž-2169/2020-2 od 8. veljače 2022., a obzirom na odredbu iz čl. 103. st. 3. ZV-a i uredio među između nekretnina stranaka koje su predmetom ovog postupka upravo linijom koja označava uživanje stranaka na predmetnim nekretninama, a koju liniju odnosno pravac je sud utvrdio na licu mjesta i koji pravac je označen slovima A-B-C-D na skici mjerničkog vještaka B. Š. (list 35 spisa), ali to temeljem pravične ocjene suda kako je to i naznačeno u toč. I/ izreke ovog rješenja. Naime sud smatra da imajući u vidu pokretanje parničnog postupka radi uznemiravanja prava vlasništva, a koji postupak nije pravomoćno dovršen, se tim postupkom ipak osporava posjed ovdje predlagatelja na prijeporu odnosno spornoj površini te se stoga ipak ne može sa sigurnošću i utvrditi i mirni posjed iako očito stranke bez obzira na naprijed citirani parnični postupak uživaju svoje nekretnine do linije koja je u skici mjerničkog vještaka označena slovima A-B- C-D. Stoga je i međa i u ovom ponovnom postupku uređena upravo tim pravcem s tim da je sada ista uređena temeljem pravične ocjene suda budući je sud prilikom donošenja ove odluke izvršio uvid i u sam parnični predmet, a što prilikom donošenja odluke o uređenju međe na očevidu od 16. travnja 2019. nije mogao izvršiti budući je tek na očevidu saznao za taj parnični postupak.

10. Ujedno se sada navodi da su na licu mjesta na navedenom pravcu kojim je sud uredio i među i postavljene međašne oznake i to u toč. A i C u vidu metalnih šipki te u toč. D u vidu drvenog kolca dok je u toč. B ostavljena oznaka u vidu betonskog stupa koji je zatečen u toj točci, a kako je to i propisano odredbom iz čl. 103. st. 4. ZV-a što i proizlazi i iz sadržaja samog zapisnika od 16. travnja 2019.

11. Konačno je sud u smislu odredbe iz čl. 103. st. 6. ZV-a i uputio svaku od stranaka koja nije zadovoljna načinom i linijom na koji je uređena međa u ovom postupku da mogu u posebnom parničnom postupku tražiti utvrđenje svog prava vlasništva na dijelovima nekretnina za koje smatraju da su njihovo vlasništvo.

12. Obzirom na iznijeto riješeno je kao u izreci.

13. Što se tiče troškova ovog postupka isti se temelje na odredbi iz paragrafa 283 st. 1. Zakona o sudskim vanparničnom postupku a koji se i primjenjuje u ovom predmetu temeljem odredbe iz čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine 73/91) Naime na očevidu je bilo nedvojbeno utvrđeno da je ovaj postupak uređenja međe između nekretnina stranaka bio nužan i potreban jer nedvojbeno postoji spor oko međe između nekretnina stranaka. Stoga je sud i obvezao protustranku na naknadu polovice troškova predlagateljima s tim da je priznao sljedeće troškove: za sudsku pristojbu na prijedlog u iznosu od 300,00 kn, za sudsku pristojbu na rješenje u iznosu od 600,00 kn te troškove sudskog očevida uključujući i trošak sudskog vještaka u iznosu od 2.900,80 kn. Dakle predlagateljima je ukupno priznat trošak od 3.800,80 kn, a kako su isti zatražili naknadu troškova to je i protustranka obvezana na naknadu tih troškova u ½ dijela tj. u iznosu od 1.900,40 kn kako je to naznačeno u izreci pod točkom IV/ ovog rješenja. Posebno se dodaje da sud u trošak ovog postupka nije uračunao i trošak sudske pristojbe na žalbu iz razloga što se ustvari tom žalbom unatoč činjenici što je žalba protustranke usvojena nije i promijenila odluka suda o liniji kojom je uređena konačno međa i nije došlo ni do kakve promjene sporne površine.

U Varaždinu 27. travnja 2022.

Sutkinja

Lidija Krašek

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, pismeno, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

U razdoblju od 1. – 15. kolovoza rokovi za žalbu ne teku.

Dostaviti:

1/ OD V. & V., V., (za predlagatelje)

2/ OD M. & L. d.o.o., P. V., (za protustranku)