REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Pnš-350/2013

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice S. T. iz S., zastupana po pun.

V. B., odvj. u S., protiv tuženika H. U. Z. O.

Z., zastupan po pun. M. D., odvjetniku u S., radi

naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. ožujka 2022.g. u nazočnosti pun. stranaka, a na ročištu od 27. travnja 2022.g., zakazanom radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o  j e:

Prihvaća se tužbeni zahtjev tužiteljice te se sudi:

I Obvezuje se tuženik da plati tužiteljici na ime imovinske štete zbog izgubljene zarade iznos od 66.761,58 kuna sa zateznom zakonskom kamatom koja na svaki mjesečni iznos teče od prvog u mjesecu za protekli mjesec pa do 31.07.2015.godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.08.2015.godine do isplate, zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koja teče:

- na iznos od 1.435,76 kuna od 01.02.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.477,66 kuna od 01.03.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.04.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.05.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.06.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.07.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.08.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.09.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.10.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.11.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.12.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.01.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.254,92 kuna od 01.02.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.254,92 kuna od 01.03.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.254,92 kuna od 01.04.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.254,92 kuna od 01.05.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.254,92 kune od 01.06.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.254,92 kune od 01.07.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.229,09 kune od 01.08.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.229,09 kuna od 01.09.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.229,09 kuna od 01.10.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.229,09 kuna od 01.11.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.229,09 kuna od 01.12.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.229,09 kuna od 01.01.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.202,15 kuna od 01.02.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.202,15 kuna od 01.03.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.202,15 kuna od 01.04.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.202,15 kuna od 01.05.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.202,15 kuna od 01.06.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.202,15 kuna od 01.07.2013.godine do isplate,

sve u roku od 15 dana.

II Obvezuje se tuženik da plaća tužiteljici na ime rente zbog izgubljene zarade iznos od 2.202,15 kuna mjesečno počev od 01.07.2013.godine pa ubuduće, s tim da obroke dospjele do pravomoćnosti plati odjednom sa zateznom zakonskom kamatom koja na svaki mjesečni iznos teče od prvog u mjesecu za protekli mjesec do 31.12.2015.godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.08.2015.godine do isplate, zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

III Obvezuje se tuženik platiti tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 39.531,25 kn zajedno sa zateznom zakonskom kamatom koja teče od 27. travnja 2022.g., kao dana donošenja prvostupanjske presude, pa do konačne isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Dana 10. rujna 2013.g. kod ovog suda zaprimljena je tužba tužiteljice S. T. protiv tuženika H. u. z. o. u kojoj se navodi da je

tužiteljica, zbog teških tjelesnih povreda koje je zadobila u prometnoj nesreći od 16.09.2007.g., umirovljena dana 07.03.2011.g. po privremenom rješenju HZMIO, područna služba u S., a konačno rješenje o mirovini da je doneseno 02.05.2013.g. Dalje se navodi da je rješenjem H. od

11.04.2011.g. tužiteljici utvrđena visina mirovine u iznosu od 1.672,62 kn mjesečno. Mjesečnu mirovinu tužiteljica da redovito prima preko svog tekućeg računa otvorenog kod R. B., uvećano za zaštitni dodatak. Tužiteljica da je od poslodavca prije umirovljena ostvarivala neto plaću u iznosu od 4.430,83 kn. U tužbi se dalje navodi da je u siječnju 2011.g. tužiteljica ponovno zbog posljedica prometne nezgode završila na bolovanju sve do umirovljena, pa da je u tom razdoblju primala samo naknadu umjesto plaće. Slijedom svega naprijed navedenog, tužiteljica da trpi imovinsku štetu zbog izgubljene zarade u visini od 1.469,24 kn za siječanj 2011.g., za veljaču 3.352,42 kn. Od ožujka 2011.g. tužiteljica je umirovljena i trpi gubitak u zaradi u razlici između mirovine i plaće koju bi ostvarivala da radi, a da je to otprilike iznos od 2.355,77 kn mjesečno.

Slijedom svega naprijed navedenog, tužiteljica je zatražila donošenje presude slijedećeg sadržaja:

1. Obvezuje se tuženik da plati tužiteljici na ime imovinske štete zbog izgubljene zarade iznos od 70.684,09 kuna sa zateznom zakonskom kamatom koja na svaki mjesečni iznos teče od prvog u mjesecu za protekli mjesec, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a koja teče:

- na iznos od 1.469,24 kune od 01.02.2011.godine do isplate,

- na iznos od 3.352,42 kune od 01.03.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.04.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.05.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.06.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.07.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.08.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.09.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.10.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.11.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.12.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.01.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.02.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.03.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.04.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.05.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.06.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.07.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.08.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.09.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.10.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.11.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.12.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.01.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.02.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.03.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.04.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.05.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.06.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.355,77 kuna od 01.07.2013.godine do isplate,

sve to u roku od 15 dana.

2. Obvezuje se tuženik da plaća tužiteljici na ime rente zbog izgubljene zarade, iznos od 2.355,77 kuna mjesečno počev od 01.07.2013.godine pa ubuduće, s tim da obroke dospjele do pravomoćnosti plati odjednom sa zateznom zakonskom kamatom koja na svaki mjesečni iznos teče od prvog u mjesecu za protekli mjesec, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postupnih poena, a ubuduće, iznos od 2.355,77 kuna mjesečno do najkasnije svakog petog u mjesecu za protekli mjesec, sve u roku od 15 dana.

3. Obvezuje se tuženik da plati tužiteljici troškove parničnog postupka sa zateznom zakonskom kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

2. Tužiteljica je konačno uredila svoj tužbeni zahtjev u podnesku zaprimljenom kod ovog suda dana 10. kolovoza 2021.g., kada je zatražio donošenje presude slijedećeg sadržaja:

1. Obvezuje se tuženik da plati tužiteljici na ime imovinske štete zbog izgubljene zarade iznos od 66.761,58 kuna sa zateznom zakonskom kamatom koja na svaki mjesečni iznos teče od prvog u mjesecu za protekli mjesec pa do 31.07.2015.godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.08.2015.godine do isplate, zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koja teče:

- na iznos od 1.435,76 kuna od 01.02.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.477,66 kuna od 01.03.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.04.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.05.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.06.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.07.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.08.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.09.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.10.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.11.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.12.2011.godine do isplate,

- na iznos od 2.273,12 kuna od 01.01.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.254,92 kuna od 01.02.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.254,92 kuna od 01.03.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.254,92 kuna od 01.04.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.254,92 kuna od 01.05.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.254,92 kune od 01.06.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.254,92 kune od 01.07.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.229,09 kune od 01.08.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.229,09 kuna od 01.09.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.229,09 kuna od 01.10.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.229,09 kuna od 01.11.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.229,09 kuna od 01.12.2012.godine do isplate,

- na iznos od 2.229,09 kuna od 01.01.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.202,15 kuna od 01.02.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.202,15 kuna od 01.03.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.202,15 kuna od 01.04.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.202,15 kuna od 01.05.2013.godine do isplate,

- na iznos od 2.202,15 kuna od 01.06.2013.godine,

- do isplate, na iznos od 2.202,15 kuna od 01.07.2013.godine do isplate,

sve u roku od 15 dana.

2. Obvezuje se tuženik da plaća tužiteljici na ime rente zbog izgubljene zarade iznos od 2.202,15 kuna mjesečno počev od 01.07.2013.godine pa ubuduće, s tim da obroke dospjele do pravomoćnosti plati odjednom sa zateznom zakonskom kamatom koja na svaki mjesečni iznos teče od prvog u mjesecu za protekli mjesec do 31.12.2015.godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.08.2015.godine do isplate, zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

3. Obvezuje se tuženik da plati tužiteljici troškove parničnog postupka sa zateznom zakonskom kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

3. Dana 23. listopada 2014.g. kod ovog suda zaprimljen je odgovor na tužbu tuženika u kojem je tuženik istakao:

- da tuženik priznaje činjenicu nastanka štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i osnov odgovornosti,

- da tuženik u cijelosti osporava uzročno posljedičnu vezu, odnosno okolnost da bi tužiteljica stekla pravo na invalidsku mirovinu a uslijed posljedica koje je pretrpjela u predmetnom štetnom događaju,

- da tuženik, radi utvrđivanja osnovanosti visine tužbenog zahtjeva, predlaže provesti slijedeće dokaze,

- priklop spisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ( radi uvida u isti ), dostava preslike Zdravstvenog kartona te svih doznaka o bolovanju,

- provođenje dokaza medicinskim vještačenjem po vještaku specijalisti medicine rada na okolnost utvrđivan uzročno posljedične veze između posljedica štetnog događaja razloga umirovljenja, uz poseban zadatak vještaku da se očituje da li bit tužiteljica otišla u mirovinu zbog posljedica povreda predmetnog štetnog događaja ili je ista imala i drugih tegoba koje su dovele do umirovljenja ( ako da u kojem opsegu )

- isplatne liste poslodavca i plaćama zadnjih 6 mjeseci prije predmetnog štetnog događaja

- provođenje dokaza financijskim vještačenjem na okolnost visine rente s naslova izgubljene zarade.

- da se slijedom navedenog osporava osnovanost i visina tužbenog zahtjeva , te predlaže se isti u cijelosti odbiti uz naknadu prouzročenog parničnog troška tuženiku sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate.

4. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom privremenog rješenja Zavoda, K: … UP……/OB: …. URBROJ: ….. OIB: …. Broj predmeta: …. od

07.03.2011., pregledom rješenja Zavoda, K.: …. UR. BROJ: … OIB: …. BROJ SPISA: …. S., od 02.05.20.g.,

pregledom rješenja Zavoda, Područna služba u

S. poslovni broj KLASA: … UP/I-…. URUDŽBENI

BROJ:…, OIB:…, broj spisa: … od

11.04.2011.g., pregledom spisa H. broj …, pregledom platnih podataka dostavljenih od M. Š. od 12.06.2015.g., izveden je dokaz saslušanjem

tužiteljice, pregledom dopisa F. I. od 07.09.11.g., L. – c. d.o.o. S.

od 24.01.12.g., D. j.d.o.o. P. od 18.07.14.g., pregledom evidencijskog lista H., pregledom platnih podataka dostavljenih od

H.-a dana 06.11.2015.g., pregledom platnih podataka dostavljenih od strane Plovput d.o.o. od 13. studenoga 2015.g., medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. M. V. B., spec. medicine rada, pregledom vještva stalnog sudskog vještaka dr. M. V. B., spec. medicine rada od

18.10.2017.g., pregledom vještva stalnog sudskog vještaka dr. M. V. B.,

spec. medicine rada od 08.05.19.g., zaprimljenog kod ovog suda dana 08.05.2019.g., izveden je dokaz financijsko – knjigovodstvenim vještačenjem po vještaku M. T., izveden je dokaz pregledom vještva vještaka M. T.,

izveden je dokaz pregledom spisa Pn-…, te je izveden dokaz pregledom ostale priložene dokumentacije.

5. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP).

6. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

7. Pun. stranaka popisali su parnični trošak.

8. Predmet spora jest zahtjev tužiteljice za isplatom izgubljene zarade. Naime, tužiteljice tvrdi da je uslijed ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi od 16.09.2007.g. umirovljena, zbog čega trpi štetu u vidu izgubljene zarade, a koja se izgubljena zarada odnosi na razliku između mirovine koju prima i plaće koju bi primala da nije zadobila ozljede prometnoj nezgodi od 16.09.2007.g.

9. Tuženik je priznao činjenicu nastanka štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost. Međutim, tuženik je istakao prigovore:

- da je kod tužiteljice preostala radna sposobnost za obavljanje drugih poslova, zbog čega se nisu ostvarili uvjeti za odlaskom u invalidsku mirovinu,

- da tužiteljica zbog ozljeda zadobivenih u predmetnoj prometnoj nezgodi ne bi trebala biti umirovljena,

- da se tužena nije pokušala zaposliti,

- da tužena u 2022.g. ostvaruje uvjete za starosnom mirovinom,

10. Člankom 1089. st 1/ Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11 – Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO) propisano je da oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi. St. 3 citiranog članka propisano je da pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a ĉije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

11. Dakle, iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da se pod izgubljenom zaradom razumijeva gubitak imovinske koristi koju bi oštećenik mogao ostvariti radom prema redovitom tijeku stvari, da nije došlo do štetnog događaja i njegovih posljedica

12. Pregledom presude O. suda u S., poslovni broj I. -… od 07.

srpnja 2014.g., te presude Ž. suda u S. G…./15 od 18. prosinca 2015.g. sud je utvrdio da je tuženiku H.

pravomoćno naloženo platiti tužiteljici S. T. na ime pretrpljene neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 15.000,00 kn sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 23. svibnja 2008. godine do 22. lipnja 2011. godine, te zakonsku zateznu kamatu na iznos od 35.000,00 kn koja teče od 23. svibnja 2008. godine do 22. lipnja 2011. godine na ime ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi od 16.09.2007.g. Dalje je utvrđeno da je pravomoćnom presudom ovog suda posl. broj Pn-… od 23.02.17.g. tuženiku naloženo platiti na ime pretrpljene imovinske štete po osnovi tuđe njege i pomoći iznos od 1.715,00 kn sa zateznom kamatom, te na ime imovinske štete zbog troškova liječenja ukupan iznos od 9.830,00 kn sa zateznom kamatom.

13. Pregledom privremenog rješenja Zavoda S. K.:UP/… /OB: … . URBROJ: … OIB: … Broj predmeta: … od 07.03.2011. sud je

utvrdio da je Zavod, na

temelju članka 105. stavka 1. točke 1. i 118. Zakona o mirovinskom osiguranju («Narodne novine», broj 102/98. 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04. , 177/04., 92/05., 79/07. i 35/08. — skraćeno: ZOMO) i članka 16. stavka 1. podstavka prvog Statuta Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje («Narodne novine», broj 163/98. i 86/03 — skraćeno: Statut), donijelo privremeno rješenje kojim je osiguraniku S. T. rođ. …., kod koje je zbog ozljede izvan rada

nastala profesionalna — nesposobnost za rad, priznato, počevši od 16.02.2011., pravo na invalidsku mirovinu, te kojim je odlučeno da će se konačnim rješenjem o pravu na mirovinu utvrdit svota invalidske mirovine i dan od kojega pripada isplata mirovine.

14. Pregledom rješenja Zavod, K.: … OIB: … UR. BROJ: …. OIB: … BROJ SPISA: … . S., od 02.05.20 sud je utvrdio

da je citiranim rješenjem H., na temelju članka 105. i 110. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne

novine", broj 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 79/07., 35/08., 121/10., 61/11., 114/11., 76/12, - skraćeno: ZOMO), te članka 16., stavka 2. i 58. Statuta Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, tužiteljici, S. T. rođ. dosadašnjem korisniku invalidske mirovine priznato i

dalje, zbog profesionalne nesposobnosti za rad, pravo na invalidsku mirovinu.

15. Pregledom rješenja Zavod, poslovni broj KLASA: …

URUDŽBENI

BROJ: …, OIB:…., broj spisa: … od

11.04.2011.g. u postupku pokrenutom radi priznanja prava na invalidsku mirovinu osiguraniku T. S. Zavod, prema članku 105. i 110. zakona o mirovinskom osiguranju ("narodne novine br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05.,79/07.,35/08.,121/10. skraćeno: ZOMO) i članku 16. i 52, statuta Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ("narodne novine", br. 163/98. i 86/03. skraćeno: statut) donio rješenjem kojim je osiguraniku T. S., rođ. …., kod koje je zbog ozljede izvan rađa nastala profesionalna nesposobnost za rad, priznato, počevši od 16.02.2011., pravo na invalidsku mirovinu u svoti od 1672,62 kn mjesečno. Dalje je utvrđeno da isplata mirovine pripada korisniku, počevši od 16.02.2011.

16. U svom iskazu iznesenom na ročištu od 16. listopada 2015.g. tužiteljica je istakla:

- da želi naglasiti da je cijeli život radila i da voli raditi, da se bavila profesionalno košarkom, poslije toga i rekreativno, da je radila kao trenerica joge, masažu, da je bila vlasnica agencije za snimanje filmova i reklama,

- da joj je nakon nezgode ostala trajno poremećena fina motorika ruku, da su joj ostali skraćeni mišići na rukama i nogama i da joj je zbog toga otežano kretanje, a da trpi kontinuirano bolove,

- da je najprije radila u P. prije nezgode i da je tamo bila zaposlena kada je doživjela nezgodu,

- da je dugo godina na bolovanju, a poslije da je ta firma reorganizirana i da je završila na birou za zapošljavanje gdje se dugo vremena prijavljivala,

- da je u međuvremenu pokušavala tražiti posao, o čemu je dijelom i danas u sudski spis dostavila dokumentaciju, a da je tražila i puno više posla, međutim zbog zdravstvenih problema da je bila odbijena,

- da se krajem 2010.g. zaposlila u tvrtku M. S. i da je uspjela raditi jedno mjesec dana, pri čemu da je trpjela užasne bolove te da je nakon toga otišla na bolovanje i poslije toga da je umirovljena,

- da trajno od nezgode koja je bila 16. rujna 2007.g. nosi u desnoj nozi ortozu i koristi jednu štaku,

- da bi morala nositi i drugu štaku, ali da ne može zbog slabosti lijeve ruke,

- da može reći da je u P. radila od 1979.g. do 2009.g., najprije na deviznim poslovima firme, a zadnjih par godina na iznajmljivanju turističkih apartmana na svjetionicima,

- da joj nije poznato da li je u tvrtci M. S. bila zaposlena na određeno ili neodređeno vrijeme ili pak da bi nekoga zamjenjivala,

- da je u P. radila sa SSS i da je plaća bila negdje oko 5000,00 kn ali zbog proteka vremena ne može se sa sigurnošću izjasniti,

- da se iz ove firme za koju je dostavila dokumentaciju na današnjem roč. javljala i drugim firmama i da je bila spremna raditi svakakve poslove, ali najviše se interesirala za knjigovodstvene poslove.

17. Pregledom dopisa F. I. od 07.09.11.g., L. – c. d.o.o. S. od

24.01.12.g., D. j.d.o.o. P. od 18.07.14.g., sud je utvrdio da je tužiteljica kod navedenih tvrtki tražila zaposlenje, međutim, da je ista odbijena zbog njezinog zdravstvenog stanja.

18. Pregledom evidencijskog lista sud je utvrdio da se tužiteljica prijavljivala kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

19. Pregledom vještva stalnog sudskog vještaka dr M. V. B., spec. medicine rada od 08.05.19.g., zaprimljenog kod ovog suda dana 08.05.2019.g., sud je utvrdio:

- da postoji uzročno posljedična veza između invalidnosti odnosno profesionalne nesposobnosti za rad kod tužiteljice koja je nastupila 11.04.2011. i zdravstvenog stanja tužiteljice nastalog s osnova ozljeda i njihovih posljedica po pretrpljenoj predmetnoj prometnoj nezgodi,

- da tužiteljica više nije sposobna za obavijanje administrativnih poslova koje je do tada obavljala odnosno kod iste postoje zapreke (kontraindikacije) za obavijanje poslova koji zahtijevaju dulje kontinuirano sjedenje, rad za kompjuterom te poslova kod kojih je potrebna koncentracija a kako su to ocijenili vještaci H.-a,

- da sa motrišta specijaliste medicine rada, a uzimajući u obzir stupanj funkcijskog oštećenja koljena te oštećenje oba peronealna živca, tužiteljica nije sposobna niti za poslove koji zahtijevaju dugotrajno stajanje, klečanje i čučanje.

- da zbog navedenih ozljeda tužiteljica nema opću nesposobnost za rad već profesionalnu nesposobnost za rad, što znači da zbog predmetnih ozljeda tužiteljica ne treba biti umirovljena jer kod nje postoji preostala radna sposobnost za sve druge poslove uz navedena radna isključenja,

- da određivanje poslova koje bi tužiteljica mogla obavljati bilo bi sa motrišta specijaliste medicine rada paušalno jer su pri tome bitni uvjeti rada, a koji se mogu vidjeti jedino iz opisa poslova i radnih zadataka u obrascu RA-1, za utvrđivanje zdravstvene radne sposobnosti, kada se radnik upućuje za obavljanje određenih poslova,

- da samo kada bi tužiteljica bila upućena na ocjenu radne sposobnosti za konkretni posao može se kazati je li ona sa preostalom radnom sposobnosti udovoljava navedenim radnim uvjetima ili ne.

20. Pregledom pisanog vještva stalne sudske vještakinje M. T., zaprimljenog dana 03.03.21.g., sud je utvrdio:

- da je u utuženom razdoblju od siječnja 2011.g. do zaključno lipnja 2013.g. razlika između naknade plaće za vrijeme bolovanja i mirovine isplaćene tužiteljici S. T. i neto plaće koju bi tužiteljica primila da joj se ista isplaćivala visini neto plaće isplaćene tužiteljici u P.-u d.o.o. S. za kolovoz 2007.g. u iznosu od 4.252,70 kn neto iznosi ukupno 62.422,08 kn, dok razlika između naknade plaće za vrijeme bolovanja i mirovine isplaćene tužiteljici S. T. i neto plaće koju bi tužiteljica primila da joj se ista isplaćivala visini neto plaće isplaćene tužiteljici u M. Š. d.o.o. S. u iznosu od 4.397,35 kn iznosi ukupno 66.761,58 kn neto.

21. Kod tako utvrđenog činjeničnog stanja, ocjena je ovog suda da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan. Pri tome je sud, kao odlučna, cijenio utvrđenja:

- da je tužiteljica doživjela prometnu nezgodu dana 16.09.2007.g., te da je tom prilikom zadobila ozljede prsnuća ligamenata u desnom koljenu, nagnječene mekih česti sakralne regije, te krvni podljev desnog gluteusa, uslijed čega je nad tužiteljicom provedeno konzervativno liječenje te liječenje fizikalnom terapijom kroz 2007.g., međutim, na provedenu terapiju nije nastupilo značajnije poboljšanje,

- da je u sudskom spisu IP-… provedeno medicinsko vještačenje, te da iz vještva vještaka ortopeda dr. D. T. iznesenog na ročištu 07.09.2011.

proizlazi da je kod tužiteljice nastala teža ozljeda koljena sa posljedičnom artrozom zbog čega postoji umanjenje općih životnih aktivnosti od 12,5%. Dalje je utvrđeno da je vještakinja istakla da pregledom zdravstvenog liječničkog kartona tužiteljice nije zabilježeno podataka da je do predmetne ozljede koljena imala bilo kakvih drugih ozljeda ili bolesti koljena.,

- da je u istom postupku provedeno medicinsko vještačenje po vještaku neurologu dr. P. R. na ročištu od 07.09.2011. te da je vještak naveo da je kod tužiteljice kao posljedica predmetne ozljede nastalo oštećenje peronelanog živca obostrano, više lijevo zbog čega postoji umanjenje općih životnih aktivnosti od 8%.

- da je rješenjem Područne službe H.-a u S. od 11.04.2011, tužiteljici priznato pravo na postojanje profesionalne nesposobnosti za rad uz kontraindikacije: bez dužeg kontinuiranog sjedenja, rada za kompjuterom te poslova kod kojih je potrebna koncentracija. Uzrok invalidnosti je 100% ozljeda nastala izvan rada,

- da je tužiteljica bila zaposlena u tvrtki P. d.o.o. u razdoblju od 16.07.1979.g. do 15.07.2009.g.

- da se tužiteljica nakon toga prijavljivala na Zavod za zapošljavanje u … /2009.g. i …/09.g. te …/2010.g. do zaključno s …./2010.g.

- da je tužiteljica u razdoblju od 15.11.2010.g. do odlaska u mirovinu 16.02.2011.g. bila zaposlena kod tvrtke M. Š.,

- da je tužiteljica tražila zaposlenje kod F. I. – S., L. – c. d.o.o. S., D. j.d.o.o. P., međutim, da je ista odbijena zbog tužiteljičina zdravstvenog stanja,

- da je tužiteljica prije predmetne prometne nezgode bila zaposlena kod P.

d.o.o. S., gdje joj je isplaćena neto plaća za kolovoz 2007.g. u iznosu od 4.252,70 kn neto, te da se nakon predmetne prometne nezgode zaposlila kod tvrtke M. Š. gdje je bila zaposlena u razdoblju od 15.11.2010.g. do 15.02.2011.g. na određeno vrijeme, gdje joj je isplaćena plaća u iznosu od 4.397,35 kn.

- da se tužiteljica kod tvrtke M. Š. pokazala odgovornom i da bi najvjerojatnije suradnja bila nastavljena da tužiteljica nije otvorila bolovanje koje je trajalo do isteka ugovora,

- da razlika između naknade plaće za vrijeme bolovanja i mirovine isplaćene tužiteljici S. T. i neto plaće koju bi tužiteljica primila da joj se ista isplaćivala visini neto plaće isplaćene tužiteljici u P. d.o.o. iznosi ukupno 62.422,08 kn, dok razlika između naknade plaće za vrijeme bolovanja i mirovine isplaćene tužiteljici S. T. i neto plaće koju bi tužiteljica primila da joj se ista isplaćivala visini neto plaće isplaćene tužiteljici u M. Š. d.o.o. S. iznosi ukupno 66.761,58 kn neto.

- da je tužiteljica rođena 18.06.1959.g., iz čega proizlazi da je u vrijeme predmetne prometne nezgode 2007.g. imala 48 godina.

- da iz vještva dr M. V. B. proizlazi da postoji uzročno – posljedična veza između invalidnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad tužiteljice koja je nastupila 11.04.2011.g. i zdravstvenog stanja tužiteljice nastalo s osnova ozljeda i njihovih posljedica po pretrpljenoj prometnoj nezgodi.

22. Iz svega naprijed navedenog ovaj sud zaključuje da postoji uzročno-posljedična veza između prometne nezgode koju je tužiteljica doživjela dana 16.09.2007.g. i umirovljena tužiteljice, te posljedično tome i izgubljene zarade koja se očituje u tome da je tužiteljica nakon umirovljena primala manje novčane iznose nego za vrijeme dok je radila.

23. U odnosu na navode dr M. V. B. da zbog navedenih ozljeda tužiteljica nema opću nesposobnost za rad već profesionalnu nesposobnost za rad, što znači da zbog predmetnih ozljeda tužiteljica ne treba biti umirovljena jer kod nje postoji preostala radna sposobnost za sve druge poslove uz navedena radna isključenja, za navesti je da je sud iz dopisa F. I. – S., L. – c. d.o.o. S., D. j.d.o.o. P., utvrdio da je tužiteljica kod navedenih tvrtki tražila zaposlenje, međutim, da su njene molbe odbijene zbog tužiteljičina zdravstvenog stanja. Isto tako, iz dopisa tvrtke M. Š. sud je utvrdio da se tužiteljica pokazala odgovornom i da bi najvjerojatnije suradnja bila nastavljena da tužiteljica nije otvorila bolovanje koje je trajalo do isteka ugovora.

24. Iz navedenog ovaj sud zaključuje da se tužiteljica nakon predmetne prometne nezgode pokušavala zaposliti, međutim, da je njeno zdravstveno stanje bilo razlogom zašto su njene molbe za zaposlenjem bile odbijene.

25. Iz navedenog ovaj sud zaključuje da nije realno očekivati zapošljavanje tužiteljice u okviru neke njezine preostale radne sposobnosti, jer je teško pronaći radno mjesto koje isključuje obavljanje poslova koji zahtijevaju dulje kontinuirano sjedenje, rad za kompjuterom, zatim poslove kod kojih je potrebna koncentracija, te poslove koji zahtijevaju dugotrajno stajanje, klečanje i čučanje.

26. Općepoznato je, da bi se bilo kakav posao mogao obaviti, a posebno da bi se mogao kvalitetno obaviti, da je potrebna koncentracija. Međutim, tužiteljica zbog ozljeda zadobivenih u predmetnoj prometnoj nezgodi ima zapreke obavljanja poslova za koje je potrebna koncentracija. Iz navedenog ovaj sud zaključuje da tužiteljica nije u mogućnosti obavljati bilo koji posao, jer za svaki posao treba koncentracija. Isto tako, teško je pronaći posao za obavljanje kojeg posla nije potrebno dulje kontinuirano sjedenje, dugotrajno stajanje, klečanje i čučanje.

27. Pri tome treba cijeniti i veliku nezaposlenost, posebno u razdoblju od 2009.g. pa nadalje, te veliki broj mladih i zdravih ljudi koji traže posao i koji stoje na raspolaganju poslodavcima. U takvoj situaciji, realno je očekivati da poslodavci, pokraj mladih i zdravih osoba neće zaposliti osobu koja se ne može koncentrirati tijekom rada ili koja ne može sjediti, čučati, sagibati se, dakle čije su radne mogućnosti ograničene, te pored toga, osobu koja se nalazi u 50-tim ili 60-tim godinama života, kao što je slučaj sa tužiteljicom.

28. Pored navedenog, tužiteljica je bila prijavljena i na Zavod za zapošljavanje, međutim ni Zavod za zapošljavanje, kao ustanova koja se bavi pronalaženjem posla, tužiteljici nije uspjela pronaći posao.

29. Dakle, iako je po nalazu i mišljenju vještakinje medicine rada kod tužiteljice preostala radna sposobnost, u stvarnom životu ni jedan poslodavac koji je tražio radnika nije prihvatio molbu tužiteljice za zaposlenjem isključivo zbog ograničenja koja tužiteljica ima za obavljanje poslova, a koja ograničenja su posljedica prometne nezgode od 16.09.2007.g.

30. Konačno, potrebno je navesti je Vrhovni sud RH u svoj odluci Rev 1482/10-2 od 20. veljače 2009.g. zauzeo stav da je sud vezan pravomoćnim upravnim rješenjem o priznavanju prava na invalidsku mirovinu. U konkretnom slučaju je pak, potrebno istaći da je u ovom postupku utvrđeno da je tužiteljici pravo na invalidsku mirovinu priznato upravo zbog povreda koje je zadobila u predmetnoj prometnoj nezgodi od 16.09.2007.g.

31. Pored toga, Županijski sud u Zagrebu, u svojoj odluci 6 Gž-967/17-8 od 02. travnja 2019.g. zauzeo je stav da tužitelju, koji je bio u radnom odnosu, a koji je zbog posljedica štetnog događaja otišao u invalidsku mirovinu, pripada naknada štete s osnove gubitka zarade i mjesečna renta u punom iznosu, sukladno odredbi čl. 1095 st. 2 ZOO-a, neovisno o tome što je utvrđena njegova minimalna radna sposobnost. Ovo tim više što u rješenju HZMO-a nije utvrđena preostala radna sposobnost tužitelja.

32. Dakle, radi se o identičnoj pravnoj stvari s obzirom da je i tužiteljica bila zaposlena prije prometne nezgode u kojoj je zadobila ozljede, da je rješenjem H. upućena u invalidsku mirovinu, da u rješenju H.-a nije utvrđena preostala radna sposobnost tužiteljice, dok je vještak spec. medicine rada utvrdio da postoji preostala radna sposobnost.

33. Slijedom svega naprijed navedenog i obrazloženog, po shvaćanju ovog suda tužiteljici pripada pravo na naknadu štete zbog izgubljene zarade i renta na temelju odredbe čl. 1095 st. 2 ZOO-a.

34. Pri tome je za navesti da ovaj sud nije prihvatio nalaz i mišljenje vještaka medicine rada dr A. B. koje je izneseno kod Trgovačkog suda u Z..

Naime, tužiteljica nije bila stranka u tom postupku, pa sukladno tome nije mogla iznositi svoje prijedloge i prigovore, odnosno u tom postupku tužiteljici nije bilo omogućeno raspravljanje, pa slijedom iznijetog navedeno vještačenje sud nije prihvatio kao dokaz u ovom postupku. Pored toga navedeno vještvo je u cijelosti protivno provedenim vještvima ortopeda dr D. T. i neurologa dr P. R.,

kao i vještvu dr M. V.-B. u ovom predmetu, gdje je vještakinja istakla da postoji uzročno-posljedična veza između invalidnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad kod tužiteljice i zdravstvenog stanja tužiteljice nastalog sa osnova ozljeda i njihovih posljedica po pretrpljenoj predmetnoj prometnoj nezgodi.

35. Visinu izgubljene zarade sud je utvrdio iz vještva stalnog sudskog vještaka financijske struke M. T..

36. Pri tome je sud kao mjerodavan prihvatio izračun izgubljene zarade u odnosu na neto plaću tužiteljice u M. Š. d.o.o. S.. Kao odlučnu, sud je pri tome cijenio činjenicu da je posljednje tužiteljičino zaposlenje bilo upravo u toj tvrtki, te da iz potvrde navedene tvrtki proizlazi da tužiteljici nije produljen ugovor o radu zbog njezinog zdravstvenog stanja, a da je tužiteljica inače bila odgovorna radnica, te da bi najvjerojatnije nastavili suradnju da tužiteljica nije otvorila bolovanje.

37. Iz vještva vještaka M. T. sud je utvrdio da izgubljena zarada tužiteljice u utuženom razdoblju iznosi 66.761,58 kn, pa je sukladno svemu navedenom i obrazloženom tužiteljici dosuđen upravo taj iznos na ime izgubljene zarade. Sukladno odredbi čl. 29 ZOO-a tužiteljici na svaki obrok izgubljene zarade pripada zakonska zatezna kamata.

38. Pregledom vještva sud je utvrdio da je tužiteljici za siječanj 2011.g. manje isplaćeno u kn 1.435,76, za veljaču 2011 -2.477,66, za ožujak 2011- 2.273,12, za travanj 2011-2.273,12, za svibanj 2011 - 2.273,12, za lipanj 2011.g. - 2.273,12, za srpanj 2011 2.273,12, za kolovoz 2.273,12, za rujan 2011, - 2.273,12, za listopad 2011 2.273,12 kn, za studeni 2011.g. 2.273,12, za prosinac 2011.g., 2.273,12, za siječanj 2012.g. - 2.254,92 , za veljaču 2012- 2.254,92, za ožujak 2012 2.254,92, za travanj 2012 - 2.254,92, za svibanj 2012 - 2.254,92, za lipanj 2012 - 2.254,92, za srpanj 2012 - 2.229,09, za kolovoz 2012 - 2.229,09, za rujan 2012 2.229,09, za listopad 2012 2.229,09, za studeni 2012 - 2.229,09, za prosinac 2012 - 2.229,09, za siječanj 2013 - 2.202,15, za veljaču 2013 - 2.202,15, za ožujak 2013 - 2.202,15, za travanj 2013 2.202,15, za svibanj 2013.g.- 2.202,15, za lipanj 2013 - 2.202,15. Dospijeće svakog iznosa izgubljene zarade je prvog u mjesecu za prethodni mjesec, pa sukladno odredbi čl. 29 ZOO-a, tužiteljici na svaki mjesečni iznos izgubljene zarade pripada kamata počev od 1. u mjesecu za prethodni mjesec, pa do konačne isplate.

39. S obzirom na sve navedeno, ocjena je ovog suda da tužbeni zahtjev tužitelja u pogledu izgubljene zarade osnovan, radi čega je sud istog prihvatio te odlučio kao u toč. I izreke presude.

40-. Člankom 1095. stavkom 2 ZOO-a propisano je ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenom određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

41. S obzirom da je sud utvrdio da postoji uzročno posljedična veza između prometne nezgode koja se dogodila dana 16.09.2007.g. i ozljeda koje je tom prilikom tužiteljica zadobila, a zbog kojih je tužiteljica upućena u invalidsku mirovinu i zbog čega trpi štetu u vidu izgubljene zarade, i to razlike između plaće koju bi primala da nije zadobila ozljede u predmetnoj prometnoj nezgodi i plaće koju prima zbog odlaska u mirovinu uvjetovanog ozljedama u predmetnoj prometnoj nezgodi, to tužiteljici, sukladno tako utvrđenom činjeničnom stanju te citiranoj zakonskoj odredbi pripada i pravo na rentu.

U odnosu na iznos rente, sud je utvrdio da za mjesec lipanj 2013.g. kao posljednji mjesec za kojeg je zatražena isplata izgubljene zarade, tužiteljici pripada iznos od 2.202,15 kn, slijedom čega tužitelju ubuduće od 01. srpnja 2013.g., s osnova izgubljene zarade pripada iznos od 2.202,15 kn mjesečno. Tuženik je dužan obroke dospjele do pravomoćnosti platiti odjednom sa pripadajućom zateznom zakonskom kamatom pobliže opisanoj u izreci presude.

42. U odnosu na prigovor tuženika da je tužiteljica stekla uvjete za starosnu mirovinu, za navesti je slijedeće.

43. Prvenstveno se ističe da tužiteljica u vrijeme zaključenja glavne rasprave nije stekla uvjete za starosnu mirovinu, s obzirom da je rođena 18.06.1959.g., pa bi 63 godine života napunila 18.06.2022.g., dakle prije zaključenja glavne rasprave, slijedom čega se prigovor tuženika u pogledu nastupanja starosne mirovine ukazuje neosnovanim.

44. Nadalje, potrebno je istaći da je čl. 1096. Zakona o obveznim odnosima propisano:

Sud može na zahtjev oštećenika za ubuduće povećati rentu, a može je na zahtjev štetnika sniziti ili ukinuti ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud imao na umu pri donošenju prijašnje odluke.

45. Pritom odredba čl. 1096. ZOO ne navodi da bi okolnost koja se znatnije promijenila morala biti iz vremena nakon presuđenja u parnici u kojoj je odlučeno o pravu na rentu zbog izgubljene zarade.

46. Nastupanje pretpostavki za odlazak u starosnu mirovinu (63 godine života ) samo za sebe nema utjecaja na ispunjenje pretpostavki za ukidanje rente zbog izgubljene zarade, već je uz tu činjenicu potrebno utvrditi da li je i nakon nastupanja pretpostavke za starosnu mirovinu došlo do znatnije promjene okolnosti glede gubitka zarade ili ne.

47. Stranka koja je u štetnom događaju pretrpjela štetu gubitkom zarade ne može doći u povoljniju pravnu situaciju od situacije kakva bi bila da štetnog događaja nije ni bilo. Dakle, da bi se u ovoj pravnoj stvari moglo zakonito odlučiti u pogledu prigovora tuženika glede nastupanja starosne mirovine potrebno je ocijeniti koliku bi tužiteljica ostvarila starosnu mirovinu da nije bilo štetnog događaja nakon ispunjenja pretpostavki za nastupanje starosne mirovine, te visinu tako utvrđene mirovine usporediti s mirovinom koju tužiteljica prima u vremenu nakon ostvarenja starosne mirovine. Tek ako tužiteljica prima mirovinu u iznosu koji je veći ili isti sa mirovinom koju bi ostvarivala da nije bilo štetnog događaja bile bi ostvarene pretpostavke za ukidanje rente zbog izgubljene zarade nakon odlaska tužiteljice u starosnu mirovinu.

48. Tuženik međutim, u tom pravcu, koliko bi iznosila tužiteljičina starosna mirovina, nije predlagao izvođenje dokaza, a kako sud nije ovlašten izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile, to je ovaj sud navedeni prigovor tuženika ocijenio nedokazanim, te ga je kao takovog sud odbio.

49. Potrebno je navesti da tuženik, sukladno odredbi čl. 1096 ZOO-a na raspolaganju ima mogućnost podnošenja tužbe kojom može zatražiti sniženje ili ukidanje rente nakon što tužiteljica stekne uvjete za starosnu mirovinu.

50. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u toč. II izreke presude.

51. Odluka suda o zahtjevu tužitelja za naknadu ovršnog i parničnog troška temelji se na odredbama čl. 154. st. 1 Zakona o parničnom postupku, zatim Zakonu o sudskim pristojbama (»Narodne Novine«, br. 74/95, 57/96, 137/02, 26/03, 125/11 i 157/13) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (»Narodne Novine« br. 91/04, 148/2009, 142/12, 103/14 i 118/14) uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora i činjenicu da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu. Tužitelju zastupanom po punomoćniku priznat je trošak sastava tužbe 2500,00 kuna, zatim za pristup na ročište 15.04.2015., 16.10.2015., 07.06.2017., 09.03.2020. i 10.03.2022. po 2.500,00 kuna, za pristup na ročište od 07.07.2015., 13.02.2018., 11.11.2019., 10.06.2020. i 21.02.2021. po 1.250,00 kn (50%), za sastav podneska od 11.05.2017. 250,00 kn, za sastav podneska od 17.01.2020. – očitovanje na vještvo i 10.06.2021. – očitovanje na vještvo po 2.500,00 kn, za sastav obrazloženog podneska od 06.03.2022. 2.500,00 kn, te za pristup na ročište od 08.12.2022. 625,00 kn (25%) što sveukupno iznosi 29.625,00 kn. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 7.406,25 kn na ime 25% PDV-a na taj iznos, te 2.500,00 kn na ime troškova financijsko-knjigovodstvenog vještačenja, pa sveukupan trošak tužiteljice iznosi 39.531,25 kn. Na dosuđeni trošak tužiteljici pripada kamata počev od presuđenja, dakle od 27. travnja 2022.g. pa do konačne isplate. Izvanraspravnim rješenjem sud je oslobodio tužiteljicu sudskih pristojbi u ovom postupku, pa taj trošak tužiteljici nije dosuđen.

52. Slijedom svega naprijed iznijetog odlučeno je kao u toč. III izreke presude.

U Splitu, 27. travnja 2022.g.

S U D A C:

Miro Maslać, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude Županijskom sudu, putem ovog suda u 15 primjeraka.

DNA:

- pun. tužiteljica

- pun. tuženika