Pr-6299/2021
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja M. B., OIB: …, iz Z., zastupan po punomoćniku M. C., odvjetniku iz
V., protiv tužene Republike Hrvatske, MUP,
OIB:…, zastupane po ODO-u Split, radi isplate, nakon održane glavne i
javne rasprave, zaključene dana 17. veljače 2022. u izočnosti punomoćnika tužitelja te nazočnosti punomoćnice tuženika, a po objavi presude dana 27. travnja 2022.
p r e s u d i o j e:
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku, Republika Hrvatska, MUP,
OIB: … da tužitelju M. B., Z., OIB: …
, isplati iznos na
ime dugovanja iz ove tužbe sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, a koje kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 % poena, a od 01. kolovoza 2015. godine uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena pa do isplate, kao i da naknadi tužitelju prouzročeni parnični trošak, sve u roku 8 dana."
II. Dužan je tužitelj u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.250,00 kn.
Obrazloženje
1.U tužbi koja je podnijeta dana 30. studenog 2019. tužitelj navodi da je kod MUP u radnom odnosu kao policijski službenik. Kolektivnim
ugovorom za državne službenike i namještenike člankom 35-40. (Narodne novine broj 112/17, 17.11.2017.g.), koji se primjenjuje i na policijske službenike, propisan je način obračuna plaće i dodataka na plaću policijskim službenicima. Ugovorom o pružanju usluga centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima od 25. listopada 2013. godine, Vlada Republike Hrvatske je Financijskoj agenciji povjerila poslove uspostave i podrške informatičkog sustava centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima u javnom sektoru. Budući se Ministarstvo unutarnjih poslova i Informacijski sustav COP-a od strane FINA-e, ne pridržava gore navedenih odredbi Kolektivnog ugovora, odnosno da plaće ne obračunava u skladu sa odredbama Kolektivnog Ugovora za državne službenike i namještenike, to se tužitelju (svako mjesečno) pogrešno da obračunava mjesečna plaća kao i dodaci na mjesečnu plaću, na način da se tužitelju plaća obračunava i isplaćuje u umanjenom iznosu. Naime, sukladno članku 35. Osnovna plaća da je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Međutim, Ministarstvo unutarnjih poslova, a kao poslodavac se ne pridržava navedene formulacije prilikom obračuna plaće, već svojim djelatnicima – policijskim službenicima plaću obračunava u Informacijskom sustavu COP- Centralni obračun plaće, a koji osnovnu plaću uvećava za koeficijent za navršene godine radnog staža i potom na tako obračunatu plaću pridodaje dodatke na plaću, dok bi plaću trebalo obračunavati , a sve sukladno čl. 35 Kolektivnog Ugovora, na način da se osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću, uvećaju za 0,5% za svaku godinu radnog staža.
Dakle naprijed navedenim načinom obračuna plaće, tužitelj da trpi i pretrpio je imovinsku štetu, obzirom mu poslodavac na znatno manjoj osnovici, plaću uvećava za koeficijent za navršene godine rada, što u konačnici rezultira manjom plaćom za tužitelja svaki mjesec, čime poslodavac krši odredbe Kolektivnog ugovora na štetu policijskog službenika, ovdje tužitelja. Sukladno naprijed navedenom, tužitelj da je za period od studenog 2014 godine pa do veljače 2019 godine, temeljem odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ostvario pravo na isplatu razlike plaće, do punog iznosa, a što mu MUP kao poslodavac kroz COP- Centralni obračun plaće nije uredno obračunavao i nije isplatio. Tužitelj je sukladno čl. 186.stavak 1. Zakona o parničnom postupku podnio nadležnom državnom odvjetništvu Zahtjev za mirno rješenje spora. Nadležno državno odvjetništvo na isti je povratno odgovorilo kako nisu suglasni sa sklapanjem nagodbe te kako nije moguće rješenje spora u izvan sudskom postupku, stoga da su ispunjene zakonske i procesne pretpostavke za podnošenje tužbe nadležnom sudu, te predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka te dostave platnih podataka od tuženika te provođenja dokaznih postupka usvoji tužbeni zahtjev tužitelja.
2. U odgovoru na tužbu od dana 22. siječnja 2020. tuženika navodi da protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te predlaže tužbeni zahtjev odbiti i naložiti tužitelju plaćanje parničnog troška tuženiku. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da se Ministarstvo unutarnjih poslova kao poslodavac tužitelja prilikom obračuna plaće kroz Informacijski sustav Centralnog obračuna plaće ne pridržava odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, odnosno da se plaća ne obračunava sukladno čl. 35. KU na način da se , uvećan za 0,5 % za svaku godinu staža, što rezultira time da se podnositelju svaki mjesec isplaćuje manja plaća radi čega imenovani potražuje isplatu razlike plaće za razdoblje od studenog 2014. do veljače 2019. Navodi tužitelja da su u cijelosti neosnovani. Naime, obračun plaće da se vrši u svemu sukladno odredbama postojećih pozitivno pravnih propisa te da je netočna tvrdnja da bi se plaća kroz sustav COP-a pogrešno isplaćivala. S tim u vezi, za istaknuti je da Ministarstvo unutarnjih poslova, i nakon uvođenja COP-a upravo zbog specifičnosti plaće i dodataka na plaću policijskih službenika još uvijek da radi paralelni obračun plaće i ne postoje razlike u dobivenim izračunima. Sukladno odredbi čl. 35. KU plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na plaću. Osnovna plaća da je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Nadalje, dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. U tom smislu, ističe se da poslovi koje obavljaju policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, pa tako i tužitelj da nisu navedeni u Uredbi o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi kao poslovi s posebnim uvjetima rada. Evidentno da je da je tužitelju u spornom razdoblju isplaćivan dodatak za specifičnost policijske službe – opasnost i odgovornost- u visini od 20 % ovisno o radnom mjestu na koje je bio raspoređen, a koji dodatak da je reguliran Uredbom. Uz navedeno, tužitelj da ostvaruje i pravo na beneficirani radni staž sukladno Uredbi o radnim mjestima policijskih službenika kojima se staž računa u povećanom trajanju radi otežanih uvjeta rada, tako da se podnositelju kao 16 mjeseci staža računa svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na radnom mjestu na koje je raspoređen. Dakle u konkretnom slučaju da je nesporno da se tužitelju isplaćuje plaća sukladno odredbama KU i da je nakon uvođenja isplate plaće preko COP-a i dalje zadržana kontrola isplate plaće preko sustava Ministarstva unutarnjih poslova " AS 400" preko kojeg se isplaćivala plaća prije uvođenja COP-a , te da nema nikakvih odstupanja u obračunu plaće između navedenih sustava.
3. Rješenjem ovog suda od dana 3. studenog 2020. određen je zastoj ovog postupka po prijedlogu punomoćnika tužitelja, a s čime se usuglasila i tužena. Podneskom tužitelja od dana 21. prosinca 2020. punomoćnik tužitelja zatražio je daljnji zastoj postupka na rok od 60 dana, s čime se tuženik usuglasio, pa je rješenjem ovog suda od dana 12. siječnja 2021. određen zastoj postupka u ovom predmetu na daljnji rok od 120 dana.
4. U dokazanom postupku sud je pregledao Zahtjev za mirno rješenje spora od 13. ožujka 2019. punomoćnika tužitelja, odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora od 19. srpnja 2019., Rješenje Republike Hrvatske , Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave SD od 1. kolovoza 2018., Rješenje Republike
Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave SD od
1. siječnja 2018., Rješenje Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave SD od 1. svibnja 2016., Rješenje Republike
Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova od 19. ožujka 2013.,obračunske liste plaće za tužitelja od studenog 2014. do veljače 2019. ( list spisa 145-241), obračunski list plaća za 1.10. – 31.10. 2014.
5. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
6. Među strankama nije sporno da je tužitelj u radnom odnosu kod tuženika kao policijski službenik.
7. Kao sporno ostalo je za raspraviti da li je za period u studenom 2014. pa do veljače 2019. temeljem odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike tužitelj ostvario pravo na isplatu razlike plaće do punog iznosa i u kom iznosu, a što mu tuženik kako navodi kao poslodavac kroz COP- centralni obračun plaće nije uredno obračunavao i isplatio.
8. U nastavku postupka sud je sukladno prijedlogu tužitelja odredio provođenje financijskog vještačenja po vještaku D. K., međutim tužitelj nije postupio po nalogu suda te financijsko vještačenje u ovom predmetu nije provedeno.
9. Pismenim podneskom od 21. listopada 2021., punomoćnik tužitelja je predložio da sud u ovom postupku ponovno odredi zastoj ili prekid postupka ističući da je istaknut prijedlog za pokretanje oglednog spor od strane državnih odvjetništava, a kako bi se zauzeo pravni stav i rješenje spornog pravnog pitanja radi jedinstvene primjene prava. Nadalje navodi, a što je priloženo i kroz sudskih praksu da je doneseno više ukidajućih, ali i potvrđujućih presuda drugostupanjskih sudova te da je u nekim postupcima pokrenut postupak i po prijedlogu za dopuštenje revizije na Vrhovnom sudu što također da je razlog za zastoj ili prekidom postupka.
10. Na ročištu za glavnu raspravu održanom dana 17.veljače 2022., tužena se usprotivila daljnjem prekidu ovog postupka jer da tužitelj nije dokazao da je ogledni spor bio pokrenut, stoga da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za prekidom postupka već je predloženo zaključenje raspravljanja.
11. Nije sporno da je sukladno čl. 186 g Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19 – u daljnjem tekstu ZPP-a) u dva navrata u ovom predmetu određen zastoj postupka dakle ukupno 120 dana, zbog kojeg isteka se u ovom konkretnom postupku zastoj postupka više i ne može određivati. Što se tiče prijedloga pun. tužitelja za prekidom ovog postupka, a kojem prijedlogu se usprotivio zz tužene, ovaj sud smatra da pun. tužitelja nije dokazao da je ogledni spor pokrenut, odnosno postojanje zakonskih razloga propisanih čl. 212 i čl. 213. ZPP-a, da bi se osnovano prihvatio prijedlog za prekidom ovog postupka.
12.Sukladno postojećoj sudskoj praksi ovaj sud smatra da je tužitelj u ovom postupku mogao dokazati osnov i visinu svog tužbenog zahtjeva provođenjem dokaznog postupka te posebno vještačenjem po vještaku knjigovodstvene struke, a obzirom da je tužitelj odustao od istog, nije dokazao i precizirao visinu tužbenog zahtjeva, stoga je valjalo odbiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u izreci ove presude. Samim time ovaj sud smatra suvišnim obrazlagati eventualnu osnovanost tužbenog zahtjeva.
13. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 25/13. i 89/14., drugdje u tekstu ZPP-a), te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 69/93., 87/93., 16/94., 11/96., 91/04., 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., dalje Tarifa) VPS, te popisa parničnog troška tuženika. Tuženiku je priznat trošak: za sastav odgovora na tužbu- 75 bodova, za zastupanje na ročištu od 8. srpnja 2021 i 17. veljače 2022. – za svako po 75 bodova, što sve zbrojeno iznosi 225 bodova (vrijednost 1 boda = 10 kn) što iznosi 2.250,00 kn.
Split, 27. travnja 2022.
Sudac
Jelena Kvarantan Karuza, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba Županijskom sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste.
