Broj: Jž-759/2019.

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluke i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene M.Š. zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 41/11., 55/89., 5/90.-pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljene M.Š. podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 30. PpJ-30/2019. od 5. ožujka 2019., u sjednici vijeća održanoj 27. travnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okrivljene M.Š., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o prekršajnopravnoj sankciji na način da se za prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je okrivljena M.Š. proglašena krivom, na temelju tog zakonskog propisa i članka 44. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), okrivljenici primjenjuje uvjetna kazna zatvora na način da joj se izriče kazna zatvora u trajanju od 5 (pet) dana koja kazna se neće izvršiti ukoliko okrivljenica u roku provjeravanja od 3 (tri) mjeseca ne počini jedan ili više prekršaja za koji joj je izrečena ista ili teža kazna od kazne izrečene uvjetnom osudom.

II. Žalba okrivljene M.Š. odbija se kao neosnovana te se prvostupanjska presuda, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, potvrđuje.

III. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3c) u vezi sa člankom 139. stavkom 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), okrivljena M.Š. se oslobađa dužnosti da naknadi paušalni iznos troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljena M.Š. je proglašena krivom zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci te joj je, na temelju istog propisa, izrečena kazna zatvora od pet dana uz primjenu uvjetne osude s rokom kušnje od tri mjeseca na način da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko okrivljenica u roku kušnje ne počini jedan ili više prekršaja za koji joj je izrečena kazna zatvora.

1.1. Istom presudom okrivljenica je oslobođena od obveze da nadoknadi troškove prekršajnog postupka.

2. Protiv prvostupanjske presude okrivljena M.Š. je podnijela pravodobnu žalbu iz čijeg sadržaja se razabire da je podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Okrivljenica u žalbi, u bitnom, tvrdi da je prvostupanjski sud u zapisniku o njezinom ispitivanju naveo činjenice i okolnosti koje ona nije iskazivala, niti priznala tijekom ispitivanja te da je to sve rezultat dogovora suda, policije i socijalne službe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenice povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenica pobija prvostupanjsku presudu, niti da je nastupila zastara, dok je po službenoj dužnosti utvrđeno da je prvostupanjski sud povrijedio prekršajno materijalno pravo na štetu okrivljenice (članak 196. točka 5. Prekršajnog zakona).

5. Prvostupanjski je sud, tijekom postupka, ispitao okrivljenicu koja je prekršaj priznala, te je pročitao dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta. Nakon tako provedenog postupka, sud je donio presudu kojom je okrivljenicu proglasio krivom za prekršaj koji joj se optužnim prijedlogom stavlja na teret. Navodi žalbe ne dovode u pitanje takvu odluku suda, niti dovode u pitanje sadržaj zapisnika sa ročišta na kojem je okrivljenica bila ispitana. Uvidom u navedeni zapisnik – glavna rasprava od 5. ožujka 2019. (list 10-13 spisa) utvrđeno je da je okrivljenica isti potpisala bez ikakvih primjedbi. Osim toga, iz dopisa koji je okrivljenica uputila policiji, a što tijekom postupka nije bilo sporno, vidljivo je da je policiju vrijeđala i omalovažavala upravo na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu prekršaja koj joj se optužnim prijedlogom stavlja na teret čime je ostvarila biće prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

5.1. Slijedom navedenog, ovaj Sud utvrđuje da je prvostupanjski sud u potpunosti i pravilno utvrdio činjenično stanje te je okrivljenicu proglasio krivom.

6. Kako žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava podnesena u korist okrivljenika sadrži u sebi i žalbu odluke o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud je temeljem članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona ispitao pobijanu presudu i u odnosu na primijenjenu prekršajnopravnu sankciju, te nalazi da je prvostupanjski sud počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice iz članka 196. točke 5. Prekršajnog zakona, jer je nepravilno primijenio odredbe o opozivu uvjetne osude.

6.1. Cijeneći sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, kao i cijeneći težinu i značaj prekršaja i stupanj odgovornosti okrivljenika, ovaj sud smatra da je kazna zatvora u visini od 5 dana, a koja kazna je izrečena prvostupanjskom presudom, primjerena stupnju krivnje, težini djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.

6.2. Na izrečenu kaznu prvostupanjski je sud primijenio uvjetnu osudu s rokom provjeravanja, smatrajući da se u konkretnom slučaju i bez izvršenja kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja.

6.3. Međutim, ispitivanjem prvostupanjske presude po službenoj dužnosti utvrđeno je da je prvostupanjski sud odlukom o uvjetnoj osudi prekoračio ovlast koju ima po zakonu, jer je nepravilno primijenio odredbe Prekršajnog zakona o uvjetnoj osudi.

6.4. Naime, u smislu članka 44. stavka 1. Prekršajnog zakona uvjetna je osuda prekršajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja sastoji od izrečene kazne zatvora ili maloljetničkog zatvora i roka u kojem se ta kazna ne izvršava pod uvjetima određenim tim Zakonom. Navedeni uvjeti propisani su člankom 46. stavkom 1. Prekršajnog zakona, koji glasi: "Sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako kažnjenik u vrijeme provjeravanja počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom."

6.5. Kako je u izreci pobijane presude prvostupanjski sud kao uvjet za opoziv uvjetne osude naveo počinjenje novog prekršaja u roku provjeravanja za koji bi joj bila izrečena kazna zatvora, umjesto počinjenje jednog ili više prekršaja za koje je okrivljeniku izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom, odlukom o uvjetnoj osudi prekoračio ovlast koju ima po zakonu, iz kojeg razloga je ovaj Sud preinačio pobijanu presudu kao u toč. I ove presude.

7. Odlučujući o troškovima prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točka 3 c). Prekršajnog zakona, ovaj Sud je okrivljenicu oslobodio obveze naknade istih, budući da iz podataka u spisu proizlazi da je slabog imovnog stanja, zbog čega bi, po ocjeni ovog Suda, plaćanjem troškova žalbenog postupka bilo dovedeno u pitanje njezino uzdržavanje.

8. Iz navedenih razloga, na temelju članka 207. (točka I) i članka 205. (točka II) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 27. travnja 2022.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Martina Bastić, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.