Republika Hrvatska
Županijski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 1
Poslovni broj: Gž Ovr-78/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Antunu Dominku, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja I. d.o.o. za ugostiteljstvo i turizam sa sjedištem u S., OIB: …, zastupanog po punomoćniku T. G., odvjetniku u O. d. G., H., Ž. d.o.o. u Zagrebu, protiv ovršenika H. s. p. d. A. S. sa sjedištem u Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku S. M., odvjetniku u Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 85 Ovrv-11038/2021-4 od 22. prosinca 2021., 27. travnja 2022.,
r i j e š i o j e
I.) Žalba ovrhovoditelja se odbija kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 85 Ovrv-11038/2021-4 od 22. prosinca 2021. godine.
II.) Ovršeniku se ne dosuđuje trošak odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1.) Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 85 Ovrv- 11038/2021-4 od 22. prosinca 2021. godine odgođena je ovrha određena rješenjem o ovrsi javnog bilježnika J. Ž. iz Z. poslovni broj Ovrv-159/2018 od 02. ožujka 2018. godine (točka I. izreke); i naloženo je FINA-i da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika H. s. p. d. A. S., sa sjedištem u Z., na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika J. Ž. iz Z. poslovni broj Ovrv-159/2018 od 02. ožujka 2018. godine, do drugačije odluke suda (točka II. izreke).
2.) Protiv navedenog rješenja žalbu izjavljuje ovrhovoditelj zbog svih žalbenih razloga pa predlaže da ju nadležni drugostupanjski sud uvaži i to tako da pobijano rješenje ukine.
3.) U odgovoru na žalbu ovršenik osporava sve žalbene navode ovrhovoditelja pa predlaže da ju nadležni drugostupanjski sud odbije kao neosnovanu.
4.) Žalba nije osnovana.
5.) Pobijano rješenje sud prvog stupnja donosi u postupku izvan sudske ovrhe u kojem je ovršenik protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, u skladu sa odredbom čl.284.st.5. Ovršnog zakona (NN broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. – dalje: OZ/12), izjavio žalbu po proteku roka te istovremeno predložio odgodu navedene ovrhe, i to nakon što utvrđuje:
- da je na prijedlog ovrhovoditelja I. d.o.o. Zagreb (dalje: ovrhovoditelj), a protiv ovršenika H. s. p. d. A. S., Z. (dalje: ovršenik), javna bilježnica J. Ž. iz Z., dana 02. ožujka 2018. godine donijela rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave broj Ovrv-159/2018, koje je postalo pravomoćno i ovršno dana 14. ožujka 2018. godine;
- da je ovrhovoditelj na temelju navedenog rješenja o ovrsi dana 22. listopada 2021. godine podnio FINA-i zahtjev za naplatu novčane tražbine iz tog rješenja, i da je povodom tog zahtjev sa danom 29. listopada 2021. godine sa računa ovršenika zaplijenjen iznos od 26.095,69 kuna;
- da je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-562/2018 od 21. veljače 2020. godine nad ovršenikom otvoren stečajni postupak, kojim rješenjem su pozvani svi stečajni vjerovnici prijaviti svoje tražbine stečajnom upravitelju u roku od 60 dana;
- da iz rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu (St-562/2018 od 16.11.2020.) o utvrđenim tražbinama vjerovnika te iz rješenja istog suda (St-562/2018 od 13.04.2021.) o potvrdi stečajnog plana, proizlazi da ovrhovoditelj svoju novčanu tražbinu iz navedenog rješenja o ovrsi nije prijavio u stečajnom postupku koji je zaključen 06. svibnja 2020. godine;
- da iz financijskog izvještaja o poslovanju ovrhovoditelja proizlazi da je isti tijekom 2019. poslovao sa gubitkom u iznosu od 263.969,00 kuna a tijekom 2020. godine sa gubitkom u iznosu od 47.519,00 kuna.
5.1.) Polazeći od navedenih utvrđenja sud prvog stupnja zaključuje da su u predmetnom slučaju ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe po prijedlogu ovršenika propisane odredbom čl.65.st.1. OZ/12, jer:
- je ovršenik protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave izjavio dopušteni pravni lijek, tj. izjavio je žalbu po isteku roka sve to u smislu odredbe čl.284.st.5. u svezi čl.57.st.3. OZ/12, i to zbog razloga (čl.50.st.1.t.7. OZ/12) zbog kojeg je dopušteno rješenje o ovrsi pobijati žalbom po proteku roku i zbog razloga koji nije mogao iznijeti u redovnom pravnom lijeku (prigovoru) budući je nastao nakon nastupanja pravomoćnosti navedenog rješenja; i
- je ovršenik učinio vjerojatnim da će mu, bez odgode ovrhe do donošenja odluke o izjavljenoj žalbi, nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, budući je priloženim dokazima o poslovanju ovršenika dokazao da je upitno da li će, u slučaju uspjeha sa izjavljenom žalbom, moći izvršiti povrat naplaćenog iznosa bilo podnošenjem prijedloga za protuovrhu ili pokretanjem odgovarajuće restitucijske parnice.
5.2.) Pri ocjeni osnovanosti prijedloga za odgodu sud prvog stupnja je uzeo u obzir i odredbu čl.65.st.6. OZ/12, prema kojoj odgodom predmetne ovrhe se odgađa samo prijenos a ne i zapljena novčanih sredstava ovršenika, odnosno da na već zaplijenjenim sredstvima ovršenik stječe založno pravo, a uzima u obzir i to da bi, bez odgađanja predmetne ovrhe u konkretnom slučaju bilo dovedeno u pitanje ostvarenje stečajnog plana, tj. namirenje onih stečajnih vjerovnika koji su, za razliku od ovrhovoditelja, uredno prijavili svoju tražbinu u stečajnom postupku. Slijedom svega navedenog sud prvog stupnja prihvaća prijedlog ovršenika za odgodu izvan sudske ovrhe.
6.) U žalbi protiv navedene odluke ovrhovoditelj, osim što osporava da bi u predmetnom slučaju bile ispunjene pretpostavke za odgodu koje moraju postojati u smislu odredbe čl.65.st.1. OZ/12, ističe da je sud prvog stupnja, pri donošenju pobijanog rješenja, povrijedio odredbu st.2. navedenog članka jer je navedeno rješenje donio prije isteka roka od osam dana u kojem ga je sud pozvao da se očituje o prijedlogu za odgodu, odnosno da mu je pobijano rješenje dostavljeno jedan dan prije isteka navedenog roka, čime mu je onemogućeno raspravljanje u postupku, a time je sud prvog stupnja učinio i bitnu povredu postupka.
6.1.) Naprijed navedene žalbene tvrdnje ne mogu se prihvatiti kao pravno utemeljene i to zbog slijedećih razloga.
7.) Odredbom čl.65.st.2. OZ/12 propisano je da će sud odluku o prijedlogu za odgodu ovrhe donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, osim ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.
7.1.) Iz spisa predmeta izvjesno proizlazi da je sud prvog stupnja uz zaključak od 13 prosinca 2021. godine dostavio ovrhovoditelju žalbu ovršenika i njegov prijedlog za odgodu ovrhe na očitovanje, te da je istim zaključkom pozvao ovrhovoditelja da se o istima očituje u roku od osam dana od dana primitka tog zaključka. Nije sporno da je navedeni zaključak punomoćnik ovrhovoditelja primio dana 15. prosinca 2021. godine, što znači da mu je navedeni roka za očitovanje započeo teći 16. prosinca 2021. godine, pa je posljednji dan za očitovanje bio 23. prosinac 2021. godine, a sud je pobijano rješenje donio dana 22. prosinca 2021. godine.
7.2.) Iz navedenog u prethodnoj točki doista proizlazi da je ovršni sud pobijano rješenje, kojim je prihvatio ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe, donio prije isteka roka za očitovanje ovrhovoditelja, no time prvostupanjski sud, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, nije povrijedio naprijed citiranu odredbu čl.65.st.2. OZ/12, niti je time učinio bitnu povredu postupka na koju ukazuje ovrhovoditelj u žalbi. To stoga što tom odredbom nije propisana apsolutna obveza ovršnog suda da u svakom slučaju mora zatražiti očitovanje ovrhovoditelja prije odlučivanja o prijedlogu za odgodu ovršenika – jer u skladu sa tom odredbom, navedenu odluku on može donijeti i bez traženja očitovanja ovrhovoditelja kada to zahtijevaju okolnosti konkretnog slučaja, a iz činjenica koje je sud prvog stupnja utvrdio te koje proizlaze iz stanja predmetnog spisa može se izvesti zaključak o postojanju takvih okolnosti.
8.) Naime okolnosti koje u predmetnom slučaju, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, opravdavaju donošenje odluke o prijedlogu ovršenika i bez pozivanja ovrhovoditelja da se o njemu očituje jesu:
- okolnost da ovrhovoditelj u pokrenutoj izvan sudskoj ovrsi pokušava naplatiti novčanu tražbinu koja je postojala u momentu otvaranja stečajnog postupka nad pravnom osobom ovršenika kao njegova dužnika, a on tu tražbinu nije prijavio u stečajnom postupku protiv ovršenika;
- okolnost da postoje treće osobe – stečajni vjerovnici ovršenika, koji su uredno prijavili svoje tražbine u stečajnom postupku, koje su obuhvaćene stečajnim planom te se namiruju iz stečajne mase stečajnog dužnika;
- da je prijedlog za izvan sudsku ovrhu podnesen FINA-i dana 22. listopada 2021. godine, i da po tom prijedlogu sa računa ovršenika izvršena zapljenu novčanih sredstava dana 29. listopada 2021. godine.
8.1.) Navedene okolnosti treba sagledavati u povezanosti sa odredbom čl.206.st.3. OZ/12, kojom je propisano da ako Agencija u roku od šezdeset dana od dana kad joj je dostavljeno rješenje o ovrsi ne primi rješenje o odgodi ovrhe ili rješenje o ukidanju rješenja o ovrsi ili o obustavi ovrhe, naložit će prijenos zaplijenjenog iznosa na račun naveden u rješenju o ovrsi, s tim da će Agencija naložiti prijenos i prije proteka roka od šezdeset dana ako ovršenik u Agenciji da pisanu suglasnost kojim izričito dozvoljava prijenos zaplijenjenih sredstava prije proteka toga roka.
8.2.) Dakle, imajući u vidu naprijed navedeno u točkama 7. i 7.1., tada proizlazi da bi bio doveden u pitanje smisao instituta odgode ovrhe po prijedlogu ovršenika da je ovršni sud u predmetnom slučaju čekao istek roka (23. prosinac 2021.) ovrhovoditelja za očitovanje o prijedlogu za odgodu, jer bi u tom slučaju FINA u skladu sa odredbom čl.206.st.3. OZ/12, prije donošenja odluke o prijedlogu za odgodu već izdala nalog o prijenosu zaplijenjenih sredstava, čime bi bilo dovedeno u pitanje ostvarenje i prava trećih osoba – tj. stečajnih vjerovnika koji su prijavili svoje tražbine u stečaju te su iste obuhvaćene stečajnim planom namirenja. Upravo zbog navedenih razloga ovršni sud, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, ne da nije trebao čekati istek roka za očitovanje ovrhovoditelja već je bio ovlašten, u skladu sa odredbom čl.65.st.2. OZ/12, donijeti odluku o prijedlogu ovršenika i bez pozivanja ovrhovoditelja da se o tom prijedlogu očituje.
8.3.) Zbog navedenog sud prvog stupnja, donošenjem pobijanog rješenja dana 22. prosinca 2021. godine nije povrijedio naprijed navedenu odredbu, odnosno njegovo postupanje nije bilo nezakonito, a onda nije učinjena niti bitna povreda postupka iz odredbe čl.354.st.2.t.6. ZPP-a na koju ukazuje ovrhovoditelj.
9.) Suprotno žalbenim tvrdnjama pobijano rješenje temelji se i na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i doneseno je uz pravilnu primjenu materijalnog prava, pa se ni u tom dijelu ne mogu prihvatiti žalbene tvrdnje ovrhovoditelja.
9.1.) Naime, i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjene obje pretpostavke za odgodu ovrhe propisane odredbom čl.65.st.1.t.1. OZ/12 – jer je ovršenik, protiv odluke na temelju koje je ovrhovoditelj podnio zahtjev za izvan sudsku ovrhu, podnio dopušteni pravni lijek, tj. žalbu po proteku roka, koja je podnesena zbog zakonom dopuštenog razloga, i jer je, na temelju dokaza koje je priložio uz svoje prijedlog, učinio vjerojatnim da će provedbom ovrhe, a za slučaj da uspije sa izjavljenom žalbom, pretrpjeti teško nadoknadivu štetu, jer je s obzirom na poslovanje ovrhovoditelja upitno da li će biti u mogućnosti ostvariti povrat naplaćenog iznosa. Stoga ovrhovoditelj i u navedenom dijelu neutemeljeno prigovara pobijanom rješenju.
10.) Zbog svega izloženog valjalo je, temeljem odredbe čl.380.t.2. ZPP-a u svezi čl.21.st.1. OZ/12, odbiti žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.
11.) Ovršeniku nije dosuđen trošak sastava odgovora na žalbu jer isti prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda nije bio potreban za način odlučivanja o žalbi ovrhovoditelja.
Bjelovar, 27. travnja 2022.
Sudac
Antun Dominko
