Broj: Jž-598/2019.

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

ZAGREB

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja – Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluke i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene Z. Š. zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90.-pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94.) i dr., odlučujući o žalbi okrivljene Z. Š. podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Kaštel Sućurcu od 21. siječnja 2019., broj Pp J-4111/18., u sjednici održanoj 27. travnja 2022.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okrivljene Z. Š, osnovanom, ukida se prvostupanjska presuda za podnositeljicu žalbe i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljena Z. Š. je proglašena krivom zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci pod točkom A), te je na temelju istog zakonskog propisa kažnjena novčanom kaznom od 750,00 kuna što je protuvrijednost od 100 EUR-a, s time da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako okrivljenica u danom joj roku plati dvije trećine novčane kazne.

1.1. Istom presudom okrivljena Z. Š. je obvezana na naknadu troška prekršajnog postupka od 200,00 kuna.

1.2. Nadalje, prvostupanjskom je presudom, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), okrivljena L. Š. je oslobođena od optužbe za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisan u izreci pod točkom B), te je određeno da troškovi postupka u odnosu na nju padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv prvostupanjske presude je okrivljena Z. Š. podnijela žalbu iz čijeg sadržaja se razabire da ju podnosi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog povreda odredaba prekršajnog postupka i zbog odluke o kazni. Podnositeljica žalbe navodi da joj je tijekom prvostupanjskog postupka uskraćeno pravo da pred sudom iznese svoju obranu. Navodi da je nedolazak na ročište zakazano za 30. studenog 2018. ispričala, te dostavila dokumentaciju o tome, a nakon toga više nije pozivana. S druge strane, u prvostupanjskoj presudi se navodi da ona sudu nije pristupila, izostanak nije opravdala, a niti je dostavila pisanu obranu iako je ona, u dopisu kojim ispričava svoj nedolazak, odbacila sve optužbe. Očekivala je da će dobiti novi poziv za ročište, ali je predmet žurno riješen bez da je ona imala priliku reći istinu. Podnositeljica žalbe se pita koji su to dokazi koje je prvostupanjski sud ocijenio, jer ih sud ne navodi, odnosno što je to izjavila okrivljena L. Š. u svojoj obrani koju sud prihvaća. Podnositeljica žalbe predlaže da se pobijana presuda ukine te da ju se oslobodi plaćanja novčane kazne.

3. Žalba je osnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona u odnosu na podnositeljicu žalbe – okrivljenu Z. Š., uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) je utvrdio da je sud u prvostupanjskom postupku počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2.

Prekršajnog zakona.

5. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je prvostupanjski sud presudu donio nakon provedenog žurnog postupka iako u konkretnom slučaju nije bilo uvjeta za vođenje žurnog postupka iz članka 221. stavka 1. Prekršajnog zakona. Naime, postupak je vođen zbog prekršaja za koji je propisana kazna zatvora, a radi se o punoljetnim okrivljenicama, koje nisu bile uhićene, niti zadržane. Nadalje, radi se o okrivljenicama koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, protiv kojih nije bio izdan obavezni prekršajni nalog, a niti je ovlašteni tužitelj, sukladno članku 221. stavku 2. Prekršajnog zakona, predložio vođenje žurnog postupka.

5.1. Sud je u svakom trenutku tj. u svakoj fazi postupka dužan postupati u skladu sa odredbama Prekršajnog zakona, pravilno ih primjenjujući, i samo takvo vođenje postupka može biti jamstvo donošenja pravilne i zakonite odluke, a obzirom na konkretan slučaj, važno je istaknuti odredbu članka 179. stavka 5. Prekršajnog zakona, kojom je propisano da sud temelji presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnoj raspravi.

6. U konkretnom slučaju glavna rasprava nije vođena, a trebala je biti, te o krivnji podnositeljice žalbe odlučiti nakon kontradiktornog raspravljanja i izvođenja dokaza. Takav propust suda doveo je do povrede prava na obranu koje je utjecalo na pravilnost presude. Osim toga, člankom 85. stavkom 2. Prekršajnog zakona jasno je propisano da se okrivljeniku mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i okolnostima koje ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u prilog.

7. Osim toga, prvostupanjski sud, u pobijanoj presudi iznosi navode koji ne odgovaraju stvarnom stanju spisa jer navodi da podnositeljica žalbe „Sudu nije pristupila, izostanak nije opravdala, a niti je dostavila pisanu obranu“. Naime, uvidom u spis se utvrđuje da je podnositeljica žalbe bila pozvana za dan 30. studenog 2018., ali je svoj izostanak ispričala, opravdavajući ga ranije zakazanim putovanjem o čemu je dostavila svoju izjavu i u prilogu odgovarajuću dokumentaciju. Nakon toga, prvostupanjski je sud zakazao ročište za dan 15. siječnja 2019. za koje ročište podnositeljica žalbe nije preuzela poziv iz čega je vidljivo da dostava poziva nije bila uredna. U spisu se ne nalaze zapisnici o spomenutim ročištima iz čega se zaključuje da sud ročišta nije ni održao, već je postupak proveo „sam sa sobom“, čitajući dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta.

8. Iako je naprijed navedena povreda odredaba prekršajnog postupka dovoljna za ukidanje pobijane presude, opravdano podnositeljica žalbe ukazuje na nejasnoće prvostupanjske presude budući da prvostupanjski sud nije dao jasne razloge za svoju odluku a niti je izvedene dokaze (koje je ionako izvodio protivno pravilima prekršajnog postupka) ocijenio.

9. Slijedom naprijed navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu okrivljene Zlate Šunjić, ukinuti prvostupanjsku presudu u odnosu na podnositeljicu žalbe i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog rješenja provesti glavnu raspravu tijekom koje će ispitati okrivljenice, odnosno, provesti druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

10. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 27. travnja 2022.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Martina Bastić, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, podnositeljicu žalbe i tužitelja.