REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Ppž-10341/2021
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od Karmen Novak-Hrgović, kao predsjednice vijeća, Nediljka Bobana i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika T. X., zbog prekršaja iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20), odlučujući o žalbi okrivljenika T. X., podnesenoj putem branitelja D. H., odvjetnika iz O., protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 14. srpnja 2021., posl. broj: 24. Pp- 5016/2019, na sjednici održanoj 27. travnja 2022.,
p r e s u d i o j e:
I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika T. X. i potvrđuje prvostupanjska presuda.
II. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) okrivljenik T. X. je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 (petsto) kuna u roku od 8 (osam) dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, proglašen je krivim okrivljenik T. X. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je, izrečena novčana kazna u iznosu od 5.400,00 (pettisućačetristo) kuna.
2. Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, prema okrivljeniku je primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 2 (dva) mjeseca, s time da je u vrijeme trajanja mjere zabrane upravljanja motornim vozilom uračunato vrijeme za koje je okrivljeniku vozačka dozvola bila privremeno oduzeta od policije.
3. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka i to paušalne svote u iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna.
4. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama i odluke o troškovima.
5. Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalba prihvati.
6. Žalba nije osnovana.
7. Odlučujući o predmetu te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Pobijajući pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, okrivljenik u žalbi podnesenoj putem branitelja dovodi u sumnju rezultat alkotestiranja navodeći da je isti dan popio svega dvije do tri pive te da „za volan“ nije sjeo u alkoholiziranom stanju, kao i da se je osjećao potpuno trijeznim i sposobnim za vožnju.
9. Međutim, suprotno tvrdnjama žalbe, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica, pa i onih koje se pobijaju žalbom i to nakon što je prethodno izveo sve potrebne dokaze koje je prihvatio i ocijenio, a za što je u pobijanoj presudi iznio valjane i dostatne razloge, koje u potpunosti prihvaća i ovaj sud, a koji žalbom uopće nisu osporeni.
10. Naime, u spisu ne postoji niti jedan podatak koji bi upućivao na motiv zbog kojeg bi policijski službenik neosnovano teretio okrivljenika. Naime, iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenika od 15. lipnja 2021., u koji dokaz je prvostupanjski sud izvršio uvid, proizlazi da je prilikom alkotestiranja okrivljenika u njegovom organizmu utvrđena koncentracija od 1,89 g/kg alkohola, koja umanjena za granicu dopuštene pogreške mjerenja od 0,1 g/kg, iznosi 1,79 g/kg i da okrivljenik nije poricao rezultate ispitivanja niti je imao primjedbi na postupak alkotestiranja.
11. S obzirom na navedeno, žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost postupka ispitivanja alkoholiziranosti okrivljenika, pri čemu su navodi žalbe da se je okrivljenik osjećao trijeznim i sposobnim za vožnju potpuno irelevantni i nisu od nikakvog utjecaja na točnost rezultata ispitivanja koncentracije alkohola koju je okrivljenik predmetne zgode imao u organizmu, pri čemu je netočan žalbeni navod okrivljenika da su isto zaključili i policijski službenici koji su ga nakon provedenog alkotestiranja pustili da dalje upravlja osobnim automobilom, jer iz stanja spisa nesporno proizlazi da su djelatnici Postaje prometne policije Rijeka izdali Naredbu o određivanju mjere opreza zabrane upravljanja motornim vozilom uz oduzimanje dozvole za upravljanje - xxxx u vremenu od 15. lipnja 2019 u 02,35 sati do 23. lipnja 2019. u 02,35 sati, a koje vrijeme je prvostupanjski sud u izreci pobijane presude uračunao u vrijeme trajanja zaštitne mjere zabrane okrivljeniku da upravlja motornim vozilom B kategorije.
12. Imajući u vidu sve navedeno po ocjeni ovog suda, nema mjesta dvojbi glede odlučne činjenice visine koncentracije alkohola u organizmu okrivljenika - da je okrivljenik predmetnog događaja upravljao vozilom pri koncentraciji od 1,79 g/kg alkohola u organizmu, čime su se u ponašanju okrivljenika ostvarili svi bitni elementi bića prekršaja iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kako je to pravilno utvrdio i prvostupanjski sud, a žalbeni navodi kojima pokušava dovesti u sumnju točnost ispitivanja ostaju na razini paušalnog iznošenja bez valjane argumentacije.
13. Slijedom navedenog, nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
14. Ispitujući potom odluku o kazni vijeće ovog suda je utvrdilo da izrečena kazna nije prestroga, s obzirom da je prvostupanjski sud istu izrekao gotovo u propisanom posebnom minimumu novčane kazne, uzimajući u obzir sve okolnosti iz članka 36. stavak 2. Prekršajnog zakona, to vijeće ovog suda izrečenu novčanu kaznu smatra, razmjernu težini počinjenog prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.
15. U svezi s tim valja istaći da je za djelo prekršaja iz članka 199. stavak 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana novčana kazna u rasponu od 5.000,00 kn do 15.000,00 kn ili kazna zatvora do 60 dana, a koja se u navedenom trajanju propisuje za najteže oblike prekršaja, sukladno članku 35. stavku 1. Prekršajnog zakona kojom odredbom je propisano da se kazna zatvora može propisati i izreći u trajanju od najmanje tri dana do najdulje trideset dana a za najteže oblike prekršaja i do šezdeset dana, dok je prvostupanjski sud okrivljeniku za navedeni prekršaj odredio novčanu kaznu kao blažu vrstu kazne za taj prekršaj, i to bliže propisanom minimumu, pa vijeće ovog suda izrečenu novčanu kaznu smatra, razmjernu težini počinjenog prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.
16. Potpuno su neosnovani navodi žalbe da se u konkretnom slučaju treba primijeniti odredba članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona, pri čemu žalitelj posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo apostrofira točku 1., odnosno da ga
kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja, što je potpuno neosnovano s obzirom da je okrivljenik tijekom prvostupanjskog postupka, a u čemu ustrajava u žalbi u potpunosti poricao svoju odgovornost za počinjeni prekršaj Također je neosnovan žalbeni navod da se „treba“ primijeniti odredba članka 38. stavka 2. točke 1., jer se radi isključivo o fakultativnom oslobođenju od kazne, budući je odredbom članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona izričito propisano da: „Sud može osloboditi od kazne počinitelja“ u slučajevima taksativno propisanim točkama 1. do 3., dakle ne mora, s time da u konkretnom slučaju nije ispunjen niti jedan uvjet od taksativno navedenih u stavku 2. cit. članka, pa tako niti uvjet naveden u točki 1. stavka 2. tog članka, a na koji se neosnovano poziva žalitelj.
17. Razmotrivši odluku o primijenjenoj zaštitnoj mjeri, ovaj sud smatra da je pobijanom presudom osnovano i zakonito prema okrivljeniku primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 2 mjeseca, pri čemu je sud imao u vidu sve okolnosti koje okrivljenik sada ističe u žalbi (status obrtnika, poslovne obveze, zaposleni radnici), o čemu se je detaljno očitovao u obrazloženju pobijane presude, pa ovaj sud zbog nepotrebnog ponavljanja upućuje u tom dijelu na razloge prvostupanjske odluke.
18. Nadalje, valja istaknuti da iako je u odnosu na sve pravomoćne odluke navedene u potvrdi Ministarstva pravosuđa od 2. siječanja 2020. nastupila rehabilitacija, pa se, u skladu sa zakonskom odredbom iz članka 77. stavka 2. Prekršajnog zakona, počinitelj prekršaja, okrivljenik smatra neosuđivanom osobom, ovaj sud je mišljenja da nije bilo osnove za izricanjem blažih sankcija od onih koje je izrekao prvostupanjski sud. Naime, kako je novčanu kaznu za navedeni prekršaj, za koji je alternativno propisana i kazna zatvora u najduljem trajanju za prometne prekršaje, jer se radi o teškom kršenju propisa, prvostupanjski sud izrekao bliže propisanom posebnom minimumu novčane kazne, te mu je kao drugu prekršajno pravnu sankciju izrekao zaštitnu mjeru u trajanju od 2 mjeseca (umanjenu za vrijeme privremenog oduzimanja vozačke dozvole po policiji), a koja je člankom 58. stavkom 1. Prekršajnog zakona propisana u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine, dakle istu je također okrivljeniku izrekao bliže propisanom minimumu, to navodi žalbe, koji nisu ničim potkrijepljeni, ne ukazuju na postojanje takvih okolnosti koje bi mogle dovesti do ublažavanja izrečene novčane kazne, kao i ukidanja izrečene zaštitne mjere.
19. Naime, navedeno ponašanje okrivljenika predstavlja teški oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takav prekršaj. Stoga je pobijanom presudom osnovano i u skladu sa zakonom prema okrivljeniku izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, budući da je primjena iste u konkretnom slučaju nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje predmetnog prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika.
20. Prvostupanjski sud je shodno ovlaštenju da dokaze ocjenjuje po slobodnom uvjerenju (članak 88. stavak 2. Prekršajnog zakona), suprotno navodima žalbe, u kojima žalitelj samo paušalno citira odredbu članka 88. cit. Zakona, bez konkretiziranja u čemu se sastoji povreda iste, svoje saznanje o djelu zasnovao na ocjeni svih u postupku provedenih dokaza, a što je u pobijanoj presudi i valjano obrazložio.
21. Odluka o troškovima prvostupanjskog postupka također je na zakonu osnovana i odgovarajuće obrazložena, a njihova visina od 200,00 kuna, ukazuje se primjerenom, s obzirom na Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13), propisani raspon troškova u paušalnom iznosu od 100,00 do 5.000,00 kuna.
22. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 500,00 kuna, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.
23. Stoga je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 27.travnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Marcela Soljačić-Prester v.r.
Karmen Novak-Hrgović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci, u 5 otpravaka: za spis, branitelja, okrivljenika i tužitelja.
