REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Osijek, Trg A. Starčevića 7/II
Poslovni broj: 1 Us I-1384/2021-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Zdenke Raiz, u upravnom sporu tužitelja I. M. iz N., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi prava iz mirovinskog osiguranja, 26. travnja 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 140-02/21- 01/03054058137, URBROJ: 341-99-05/3-21-6580 od 22. listopada 2021.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u O., KLASA: UP/I 140-02/21-01/03054058137, URBROJ: 341-12-05/3-21-23329, broj: 35253 od 30. srpnja 2021., kojim je tužitelju određena prijevremena starosna mirovina počevši od 1. studenoga 2020 u svoti od 1517,91 kn, no umjesto te mirovine tužitelju je određena najniža mirovina u svoti od 2349,37 kn (točka I. izreke) te je zahtjev tužitelja za prevođenje prijevremene starosne mirovine odbijen kao na zakonu neosnovan (točka II. izreke).
2. Tužitelj osporava zakonitost pobijanog rješenja zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U tužbi, u bitnome, ističe kako, u skladu s člankom 106. stavkom 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'', 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18. i 102/19. – dalje: ZOMO), nije uzet u obzir radni staž u dvostrukom trajanju, kao i članak 60. stavak 2. istog Zakona. Tužitelj ističe kako je prilikom podnošenja zahtjeva, kao i priznavanja prava na braniteljsku mirovinu od 1. siječnja 2021. imao više od 65 godina života te sa priznavanjem novog prava mu treba biti priznato pravo na punu starosnu mirovinu po koeficijentu 1,0 bez ikakve penalizacije. Također, osporava i izračun mirovine, jer treba biti izvršen u skladu s priznavanjem mirovine po posebnim, a ne općim propisima. Tvrdi da ako je uzeta osnovica od 2016. godine, onda se ta osnovica mora uskladiti s aktualnom vrijednošću mirovine, tj. sa rastom mirovina za siječanj i srpanj 2017., za siječanj i srpanj 2018., za siječanj i srpanj 2019., i za siječanj i srpanj 2020. pa sve do priznavanja prava na braniteljsku mirovinu. Stoga predlaže poništiti pobijano rješenje.
3. U odgovoru na tužbu, tuženik u bitnome ističe kako nakon temeljitog uvida u spise predmeta, tužbene navode smatra neosnovanim i navodi da je prema stanju u spisu predmeta i dostupnim činjenicama osporavano rješenje pravilno i zakonito. Stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis te je na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sukladno članku 55. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS), utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan. Pri tome je upravni spor riješen bez rasprave u skladu s člankom 36. točkom 4. i člankom 8. ZUS-a.
5. Iz podataka spisa predmeta, proizlazi da je tužitelju rješenjem Područne službe u O. broj 35253 od 2. ožujka 2016. priznato pravo na prijevremenu starosnu mirovinu počevši od 1. ožujka 2016. prema odredbama ZOMO-a. Tužitelj je dana 27. listopada 2020. podnio zahtjev za novi izračun povoljnije mirovine i za prevođenje prijevremene starosne mirovine u starosnu mirovinu, a nakon navršenih 65 godina života prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (''Narodne novine'', 121/17. i 98/19. – dalje: ZOHBDR). Prvostupanjsko tijelo utvrdilo je da tužitelj ima status hrvatskog branitelja-dragovoljca iz Domovinskog rata te da je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru u trajanju od 155 dana.
6. Prema članku 27. ZOHBDR-a, Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora, koji na temelju navršenoga mirovinskog staža ostvari pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremenu starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju, osobni bod povećava se ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru, i to od 151 do 180 dana za 4%. Osobni bod utvrđen pravomoćnim rješenjem od 1. ožujka 2016. povećava se prema članku 27. ZOHBDR- a i iznosi 21,8655. Mirovinski faktor za prijevremenu starosnu mirovinu, prema članku 87. ZOMO-a iznosi 1,0. Svota prijevremene starosne mirovine izračunava se prema članku
79. stavku1. ZOMO-a tako da se povećani osobni bod (21,8655) pomnoži s mirovinskim faktorom (1,0) i aktualnom vrijednošću mirovine od 69,42 kn na dan za ostvarivanja prava na mirovinu (Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine, Narodne novine, 98/20.) i iznosi 1517,91 kn mjesečno.
7. Umjesto navedene svote mirovine, određena je prema članku 49. ZOHBDR-a najniža mirovina u svoti od 2349,37 kn mjesečno, izračunata tako da se osnovica koja iznosi 45% prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u 2016., prema podacima Državnog zavoda za statistiku koja je iznosila
2.558,25 kn, povećava za 0,015% od utvrđene proračunske osnovice predviđene propisom koji uređuje izvršavanje državnog proračuna Republike Hrvatske za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru (155 dana), uz primjenu polaznog faktora iz članka 51. ZOHBDR-a (0,7960) i mirovinskog faktora iz članka 50. ZOHBDR-a (1,0). Osobni bod najniže mirovine prema članku 49. ZOHBDR-a iznosi 33,8428. Od 1. siječnja 2021. svota mirovine iznosi 2.362,57 kn mjesečno.
8. Prema članku 36. ZOHBDR-a, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju to se pravo po službenoj dužnosti prevodi na starosnu mirovinu u jednakom iznosu, s tim da taj iznos ne može biti niži od najniže mirovine iz članka 49. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona ako su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na najnižu mirovinu prema ovome Zakonu, i to s prvim danom mjeseca nakon mjeseca u kojem je korisnik navršio starosnu dob iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.
9. Prema tome, prevođenje prava na starosnu mirovinu prema članku 36. ZOHBDR-a predviđeno je samo za korisnike invalidske mirovine, što tužitelj nije.
10. Člankom 79. stavkom 2. ZOMO-a propisano je da se u svotu mirovine određenu prema stavku 1. toga članka uračunava dodatak na mirovinu određen na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'', 79/07., 114/11. i 115/18. – dalje: Zakon o dodatku). Stoga se dodatak propisan Zakonom o dodatku uračunava samo u svotu mirovine koja je određena isključivo prema odredbama ZOMO-a, a ne u svotu mirovine koja je određena uz primjenu odredbi posebnog propisa pod povoljnijim uvjetima.
11. Svota najniže mirovine pravilno je izračunata u skladu s odredbom članka 49. ZOHBDR-a od osnovice koja iznosi 45% prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u 2016., a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koja je uvećana za 0,015% od utvrđene proračunske osnovice predviđene propisom kojim se regulira izvršavanje državnog proračuna Republike Hrvatske za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
12. Slijedom navedenog, pravilno je i zakonito predmetni zahtjev tužitelja odbijen. 13. Kako suprotni tužbeni navodi nisu doveli u pitanje zakonitost osporenog rješenja, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i presuditi kao u izreci (na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a).
U Osijeku 26. travnja 2022.
Sudac:
Tomislav Artuković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje presude (članak 66.stavak 5. ZUS-a)
