REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4041/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja S. B. iz Z., OIB ..., II-tužitelja B. M. iz Z., OIB ..., III-tužiteljice I. B. iz Z., OIB ..., IV-tužiteljice K. K. iz S., OIB ..., V- tužiteljice M. V. iz Z., OIB ..., VI-tužiteljice I. T. iz D. D., OIB ..., VII-tužiteljice T. T. H. iz Z., OIB ..., zastupani po punomoćniku A. V. odvjetniku u Z. i VIII-tužitelja A. V. iz Z., OIB ..., protiv tuženika M. B. iz S. B., OIB ..., zastupanog po punomoćniku I. R. odvjetniku u Z., radi smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu I-VIII tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž- 318/2021-2 od 4. svibnja 2021., kojim je dijelom potvrđeno, a dijelom preinačeno rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Psp-37/19-18 od 5. ožujka 2021., u sjednici održanoj 26. travnja 2022.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. I-VIII tužitelji podnijeli su prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-318/2021-2 od 4. svibnja 2021., kojim je dijelom potvrđeno, a dijelom preinačeno rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Psp-37/19-18 od 5. ožujka 2021., naznačivši slijedeća pravna pitanja za koje smatraju da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
1. Je li se radi o prekoračenju tužbenog zahtjeva ukoliko je drugostupanjski sud svoju odluku donio ispitujući prvostupanjsku odluku u dijelu u kojem se ista ne pobija žalbom, odnosno ukoliko je drugostupanjski sud svoju odluku donio suprotno odredbama članka 365. stavka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku?
2. Ukoliko je u prvostupanjskom postupku očevidom na licu mjesta utvrđen objekt posjedovne zaštite, te je isti označen oznakom sukladno katastarskim podacima, može li drugostupanjski sud donijeti odluku kojom takva utvrđenja prvostupanjskog suda u cijelosti zanemaruje i odlučuje da je objekt posjedovne zaštite trebao biti označen sukladno zemljišno knjižnim podacima?
3. Ukoliko je očevidom na licu mjesta identificiran objekt posjedovne zaštite, te je tužena strana priznala da je smetala posjed tužitelja, može li se raspravljati o drugim pitanjima osim o tome tko je posljednji mirni posjednik parkirališta te kome pripada pravo na posjedovnu zaštitu?
4. Mora li objekt posjedovne zaštite biti označen sukladno zemljišno knjižnim podacima ukoliko je isti identificiran očevidom na licu mjesta i fotografijama objekta posjedovne zaštite, odnosno mora li objekt posjedovne zaštite biti označen isključivo sukladno zemljišno knjižnim podacima, ukoliko je isti identificiran sukladno katastarskim podacima?
1.1. Tuženik nije podnio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće.
2.1. U odnosu na pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 1 tužitelji nisu određeno izložili razloge zbog kojih smatraju da je to pitanje važno u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP. Tužitelji su tek ukazali da o tom pravnom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo pravno shvaćanje. No, ocjena je ovog revizijskog suda da okolnost da o određenom pravnom pitanju revizijski sud još nije zauzeo shvaćanje, sama po sebi to pravno pitanje ne čini važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu (sve u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP).
2.2. Pravna pitanja naznačena pod rednim brojem 2 i 4 nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog drugostupanjskog rješenja. Naime, drugostupanjski sud nije niti utvrdio da bi glede predmetne nekretnine postojala razlika podataka iz zemljišne knjige s podacima iz katastarskog operata.
2.3. Pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 3 nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Kao razlog važnosti tog pravnog pitanja tužitelji se pozivaju na rješenje Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-769/2018-2 od 26. lipnja 2018. No to rješenje doneseno je u bitno drugačijoj činjeničnoj situaciji tako da Županijski sud u Rijeci u tom rješenju nije niti imao potrebu zauzimati pravno shvaćanje glede pravnog pitanja koje u ovom postupku u prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelji naznačavaju pod rednim brojem 3.
3. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP, te kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i st. 6. u vezi čl. 387. st. 5. i u vezi čl. 400. st. 3. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 26. travnja 2022.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
