REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

25 Posl.br.Pn-183/2019

Kralja Tomislava 85A

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji tog suda Kristini Pavelić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice G. S. iz Z., OIB ..., zastupana po punomoćniku T. G., odvjetniku u odvjetničkom društvu G., H., Ž., d.o.o. Z., protiv tuženika C. O. d.d., Z., OIB ..., zastupano po punomoćnici T. Z.-J., odvjetnici u zajedničkom odvjetničkom društvu u R. T. Z.-J. i A. J., radi isplate, nakon rasprave zaključene 22.ožujka 2022. kojoj su prisustvovali punomoćnici stranaka, 26.travnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Nalaže se tuženiku C. O. d.d. Z., platiti tužiteljici G. S. iz Z., sa naslova imovinske štete iznos od 120.000,00 kuna zajedno sa zakonskom kamatom koja na taj iznos teče od podnošenja tužbe do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 21.875,00 kuna u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.U svojoj tužbi, zaprimljenoj na sudu 13.studenog 2013., tužitelj navodi kako je 12.ožujka 2012. zbog izlijevanja vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi u kući za odmor C. u M. došlo do veće materijalne štete. U trenutku nastanka štete tužitelj da je kuću za odmor osigurao po polici osiguranja ... i to od požara te drugih rizika, s time da je kao predmet osiguranja bilo izričito navedeno izlijevanje iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, sa ugovorenom i plaćenom premijom u iznosu od 856,80 kuna i iznosom osiguranja od 120.000,00 kuna. Na zahtjev tužitelja da je proveden uviđaj i procjena štete na predmetnoj osiguranoj nekretnini br. .... Tužitelj dalje navodi da je nakon štetnog događaja pretrpio štetu u iznosu od 120.000,00 kuna. Slijedom iznijetog, tužitelj predlaže da sud prihvati njegov tužbeni zahtjev, uz dosudu parničnog troška tužitelju.

2.U svojem odgovoru na tužbu tuženik je naveo da priznaje nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju, ali da osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, jer da je tužitelj bio dužan poduzeti sve mjere za sprječavanje nastanka štete, što da nije učinio. Tuženik je naveo da se radi o nenastanjenom objektu, da je došlo do izlijevanja vode iz cijevi, a tužitelj da nije poduzeo sve mjere sprječavanja nastanka štete, jer voda u cijevima objekta je bila pod tlakom, nije bila ispuštena, a što je tužitelj bio dužan učiniti budući da se radilo o nenastanjenom objektu. Tuženik potražuje trošak parničnog postupka.

3.U tijeku postupka, sud je izvršio uvid u fotografije ( str. 5-6 spisa ), obavijest o odštetnom zahtjevu ( str. 7 spisa ), prigovor ( str. 8-9 spisa ), policu osiguranja ( str. 10 spisa ), uvjete za osiguranje od požara i nekih drugih rizika ( str. 11-17 spisa ), zapisnik o očevidu ( str. 18-20 spisa ), ponudu za izvođenje soboslikarskih ličilačkih radova ( str. 40-43 spisa), građevinski dnevnik ( str. 45-46 spisa), obavio uviđaj na licu mjesta 28.svibnja 2015. u prisutnosti vještaka Z. P. i 24.rujna 2020. u prisutnosti vještaka P. d.o.o. R., nalaz vještaka Z. P. ( str. 58-73 spisa), podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda ( str. 85-91 spisa), očitovanje vještaka ( str. 93 spisa), dopunu nalaza ( str. 103-108 spisa ), nalaz i mišljenje vještaka P. d.o.o. ( str. 174-185 spisa), odgovor na podneske stranaka ( str. 197-198 spisa) saslušao svjedoke D. R., Z. R., L. R. te tužiteljicu kao stranku.

4.U svojem iskazu tužiteljica je navela da je nju o nastanku štete obavijestio suvlasnik, gospodin R., te da su on i njen suprug došli na lice mjesta i zatekli zagradu koja je bila prethodno poplavljena, a voda nije tekla jer je bila zatvorena. Na zgradi da je nastala šteta u vidu vlage na zidovima, podignutih parketa, uništenog namještaja, lustera, da su uništeni frižideri i klima uređaji. Da su djelomično sanirali štetu, da nisu pokrenuli postupak osiguranja dokaza, te da je tužiteljica osobno zaključila policu osiguranja, ali da ne zna kada. U kući da nitko stalno ne boravi, ali da često dolaze u P. tijekom čitave godine, kuća da se održava, te da uredno zatvaraju i otvaraju vodu prilikom dolaska u kuću.

5.U svojem iskazu svjedok D. R. je iskazao da je suvlasnik predmetne nekretnine vile C. u P., da se radi o zgradi koja se sastoji od prizemlja i dva kata, da zgrada ima 9 stambenih jedinica. Iskazao je da ga je jednog ponedjeljka jedna osoba čijeg imena se ne sjeća nazvala i rekla da curi voda sa 2. kata te je ta osoba zatvorila ventil dovoda vode. Dalje je iskazao da su od subote, prije tog ponedjeljka, u kući boravile njegove kćeri te da ga nisu obavijestile o puknuću cijevi. Da je slijedećeg dana po obavijesti te osobe došao u P. i prijavio štetu tuženiku, a da su na očevid došli tek za mjesec dana. Uslijed izlijevanja vode da je došlo do velike štete. Da su neposredno prije ovog događaja zaključili policu osiguranja s tuženikom, da je policu osiguranja zaključila suvlasnica jer da je on ostao u P. nakon što je nastala šteta na objektu, da je suvlasnica zaključila policu dva mjeseca prije nastanka štetnog događaja.

6.U svojem iskazu svjedok Z. R. je iskazao da je često angažiran od stane tuženika, ali da je na licu mjesta bio njegov sin.

7.U svojem iskazu svjedok L. R. je iskazao da je bio pozvan od gospodina D. R., te da su se dogovorili da izađe na lice mjesta u P., vila C.. Da je utvrdio da je došlo do štete uslijed puknuća cijevi, ali da nije mogao utvrditi zašto je došlo do puknuća cijevi. Da se točan datum može utvrditi prema podacima vodovoda, kada je došlo do izlijevanja veće količine vode.

8.U tijeku postupka sud je izvršio uvid u obavijest o odštetnom zahtjevu od 26.travnja 2021., iz kojeg je vidljivo da je tuženik odbio zahtjev tužitelja za naknadom štete, navodići da je u nenastanjenom objektu voda bila pod pritiskom, nije bila ispuštena, da tužiteljica nije poduzela sve mjere za sprječavanje štete.

9.Nadalje, uvidom u policu osiguranja broj ... od 22.veljače 2012., vidljivo je da su tužitelj i tuženik ugovorili policu osiguranja visokoprizemne zgrade V. C., te je kao rizik navedeno i izlijevanje vode iz vodovodne i kanalizacijske cijevi, za iznos osiguranja 120.000,00 kuna.

10.Nadalje sud je izvršio uvid u Uvjete za osiguranje od požara i nekih drugih rizika te je u čl. 11. navedeno što se smatra opsegom rizika izlijevanja iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi. U čl. 11. je navedeno da osiguranjem nisu obuhvaćene štete od loma ili puknuća od mraza na samim vodovodnim i odvodnim cijevima, uređajima i kotlovima, a ukoliko se nađe da je šteta nastala kao posljedica povrede dužnosti osiguranika iz st. 2 ovog članaka, tada osiguranjem nisu pokriveni niti ostali predmeti osiguranja. Prema stavku 2. čl. 11., osiguranik je ukoliko su dostupne kontroli osiguranika, brinuti se za kontrolu i održavanje vodovodne i kanalizacijske mreže, uređaja za grijanje toplom vodom i za parno grijanje i za njihovu zaštitu od smrzavanja.

11.Sud je izvršio uvid u zapisnik o očevidu i procjeni štete od požara i nekih drugih rizika od 10.travnja 2012., iz kojeg je vidljivo da je utvrđeno stanje kuće tužiteljice.

12.U tijeku postupka, sud je proveo uviđaj na licu mjesta 28.svibnja 2015., u prisutnosti vještaka Z. P., a vještaku na nakon pregleda objekta sud dao nalog da utvrdi visinu nastale štete na predmetnom objektu, uslijed štetnog događaja od 12.ožujka 2012. i da utvrdi uzrok štete. Po provedenom uviđaju, vještak je dostavio svoj nalaz i mišljenje, u nastavku postupka je odgovorio na upite stranaka te je dva puta saslušan pred sudom. U svojem vještačkom nalazi vještak Z. P. je naveo kako sa velikom sigurnošću može tvrdi da je pucanje cijevi i armatura uslijed koje je došlo do izlijeva vode nastalo uslijed smrzavanja. Pucanje cijevi uslijed povećanja pritiska da je moguće eliminirati jer bi se takva pojava evidentirala i u susjednim objektima.

13.Po prijedlogu stranaka, sud je proveo novim dokaz građevinskim vještačenjem, po vještaku P. d.o.o. R. te je obavljen uviđaj na licu mjesta.

14.Uviđaj je proveden 24.rujna 2020. u prisutnosti vještaka I. V., predstavnika P. d.o.o. R.. Po provedenom uviđaju vještak je dostavio sudu svoj vještački nalaz i mišljenje, 18.ožujka 2021. u kojem je naveo da su od 1.veljače 2012. do 14.veljače 2012. na K. temperature konstantno bile ispod 0 °, a budući se radi i dugotrajnim niskim temperaturama sa prevladavajućim sjevernim vjetrovima ( bura ), da je do smrzavanja vode u cijevima moglo doći u veljači 2012. Na prikazanoj fotografiji fleksibilne cijevi koja se nalazila u potkrovlju objekta da je vidljivo puknuće do kakvih dolazi uslijed smrzavanja vode u istima. Naveo je da izlijevanja vode uslijed promjene tkala, prilikom kojih dolazi do hidrauličkih udara, dolaze prvenstveno na spojevima cijevi i spojnih elemenata vodovoda, a ne na središnjim dijelovima cijevi. Vještak je naveo da zaključuje kako je uzrok izlijevanja vode u objektu puknuće fleksibilne cijevi u potkrovlju objekta uslijed smrzavanja vode budući se voda iz cijevi, nakon što se iste bile zaleđene, a došlo je do oštećenja istih, počinje izlijevati tek nakon odmrzavanja, za što je potrebno više dana iznad 0 °. Zaključno je naveo kako je iznos od 118.331,83 kune konačan iznos za sanaciju štete nastale uslijed izlijevanja vode. Na ročištu održanom 2.ožujka 2022., vještak je naveo kako je u svojem nalazu utvrdio da je razlog puknuća cijevi smrzavanje, a ne promjena pritiska, jer da na to ukazuje struktura puknuća i položaj pukotine na samoj cijevi.

15.Tužbeni zahtjev tužitelja sud je odbio. Naime, po provedenom dokazanom postupku, a prvenstveno iz nalaza vještaka Z. P. i P. d.o.o. R., sud je utvrdio kako je uzrok izlijevanja vode u objektu tužiteljice smrzavanje vode u cijevima, uslijed niskih temperatura, a do puknuća cijevi da je došli uslijed smrzavanja vode u istima.

16.Nije sporno da su tužitelj i tuženik ugovorili policu osiguranja za visokoprizemnu zgradu za odmor V. C., uz dodatno osiguranje od izlijevanja vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, 22.veljače 2012.

17.Sporno je u ovom predmetu kada je došlo do izlijevanja vode iz vodovodne cijevi u nekretnini tužiteljice, što je uzrok izlijevanju vode i visina štete. Iz čl. 11. Uvjeta za osiguranje od požara i nekih drugih rizika, od 1.siječnja 2006. proizlazi da je korisnik osiguranja dužan brinuti se za kontrolu i održavanje vodovodne i odvodne kanalizacijske mreže, uređaja za grijanje toplom vodom i za parno grijanje, i za njihovu zaštitu od smrzavanja, a ukoliko se dokaže da je šteta nastala kao posljedica povrede dužnosti osiguranika, tada osiguranjem da nisu pokriveni ni ostali predmeti osiguranja. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je do puknuća cijevi došlo uslijed smrzavanja vode u cijevima, iz kojih prethodno nije bila ispuštena voda, dakle ovu radnju su vlasnici nekretnine propustili učiniti i čime bi njihova imovina bila zaštićena. Vještak I. V. u svojem nalazu navodi kako su od početka veljače 2012., pa do 14.veljače 2012., temperature na K. bile konstanto bile ispod 0 °, da se voda počela izlijevati tek nakon što se odmrznula, za što je potrebno više dana s temperaturom iznad 0°. Dakle, do smrzavanja vode, prema nalazu i mišljenju vještaka I. V. je moglo doći u veljači 2012. Tužiteljica u tužbi tvrdi da je do izlijevanja vode došlo 12.ožujka 2012. Međutim, vještak je na jasan i nedvojben način obrazložio svoj vještački nalaz, kojem sud poklanja vjeru te smatra da je isti izrađen u skladu s pravilima struke. Prema podacima vještaka samo zamrzavanje cijevi dogodilo se vjerojatno u veljači 2012., dok je do puknuća cijevi došlo nakon što su temperature zraka porasle, a vještak je na jasan i nedvojben način pojasnio uzroke izlijevanja vode u nekretnini tužiteljice, te kada se otprilike dogodilo smrzavanje vode u cijevima. Prema navodima vještaka, smrzavanje vode i cijevima, puknuće cijevi i izlijevanje cijevi nije se nužno moralo dogoditi istovremeno, već kroz određeni vremenski period, kako se mijenjala temperatura zraka. Vještak je obrazložio da su temperature u prvom dijelu veljače bile ispod nule, pri čemu je došlo do smrzavanja vode u cijevima. Tužiteljica je u tijeku postupka dostavila podatke o temperaturi zraka ali samo za ožujak, pri čemu se naglašava je da tužiteljica za izlijevanje vode saznala po njenom navodu 12.ožujka 2012., a koje izlijevanje je moralo započeti puno ranije, s obzirom na navod vještaka, da je iz fleksibilne cijevi voda sporo otjecala te da je izlijevanje vode bilo dugotrajno. Ovakav zaključak o uzroku izlijevanja vode iznio je i vještak Z. P.. Iz Obavijesti o odštetnom zahtjevu od 26.travnja 2012. proizlazi da je tužiteljica štetu prijavila 13.ožujka 2012., a kao datum nastanka štete je naveden datum 12.ožujka 2012., odnosno, prema iskazu svjedoka D. R., on je saznao da u se u kući slijeva voda, a što da je saznao od neke osobe koja ga je nazvala. Ovaj svjedok je u svojem iskazu naveo da je uvijek netko od članova obitelji barem 3-4 dana u kući. Međutim, iskaz ovog svjedoka sud ne prihvaća te istog smatra nelogičnim i neživotnim, a isti je kao suvlasnik predmetne nekretnine zainteresiran za ishod ovog postupka. Naime, sama tužiteljica je u svojem iskazu navela da u predmetnoj kući nitko stalno ne boravi, ali da dolaze često, međutim, ista nije iskazala da je netko boravio u kući neposredno prije izlijevanja vode. Tužiteljica je iskazala da se kuća redovito održava te da se voda zatvara i otvara kad se u kuću dolazim međutim, očigledno je to propušteno budući se voda zaostala u cijevima zaledila. Osim toga, tužiteljica je tek u podnesku od 21.listopada 2022. predložila da se sasluša kao svjedokinja B. M. R. koja je navodno neposredno prije izlijevanja vode boravila u predmetnoj nekretnini, a koji dokaz sud nije proveo. Ovaj dokaz tužiteljica je mogla pravovremeno predložiti, s obzirom da je prethodni postupka zaključen prije predlaganja ovog dokaza, jer je tužiteljica mogla znati tko je boravio u kući koja je u njenom suvlasništvu. Prema Uvjetima za osiguranje od požara i nekih drugih rizika, i to prema čl. 3., na tuženiku je teret dokaza da tužiteljica nije poduzela potrebne mjere da spriječi zamrzavanje vode u cijevima, a što je tuženik u ovom slučaju dokazao. Iskaz svjedoka L. R. sud nije posebno cijenio budući isti nije iskazivao o relevantnim činjenicama, isti je u bio u predmetnoj nekretnini radi procjene štete, međutim, isti nema saznanja o uzrocima nastale štete.

18. U skladu s člankom 154. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19.; dalje ZPP) tužiteljica je dužna naknaditi troškove ovog parničnog postupka tuženiku budući je u cijelosti izgubila parnicu. Naime, tijekom postupka tuženika je zastupala punomoćnica odvjetnica te je sud odmjerio potrebne troškove za vođenje parnice. Cijeneći članak 155. ZPP-a i odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/2012, 103/2014, 118/2014 i 107/2015; dalje: Tarifa) sud je priznao potrebnim trošak pristupa na ročišta i to dana 17.studenog 2015., 25.svibnja 2017., 20.rujna 2017., 13.prosinca 2017., 2.ožujka 2020., 24.rujna 2020., i 22.ožujka 2022., svako u iznosu od 2.500,00 kuna, sve uvećano za trošak PDV.

19. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Crikvenici, 26.travnja 2022.

Sutkinja

Kristina Pavelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave presude, putem ovog suda na Županijski sud, pisanim podneskom u 3 primjerka.