REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 11 Kž-406/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća, te Siniše Pleše i Renate Miličević kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog Z. P., zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda – uvreda – iz članka 147. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 i 84/21 - u daljnjem tekstu: KZ/11) i drugih, odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Zadru broj K-271/2021 od 14. prosinca 2021. podnio optuženi Z. P., u sjednici vijeća održanoj 26. travnja 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba optuženog Z. P., ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Zadru proglasio je krivim optuženog Z. P. zbog počinjenja kaznenog djela protiv časti i ugleda – uvrede - iz članka 147. stavak 1. i 2. KZ/11 i kaznenog djela – klevete – iz članka 149. stavak 1. i 2. KZ/11 te mu je, na temelju citiranih zakonskih propisa i odredbe članka 42. KZ/11 za svako kazneno djelo utvrdio novčanu kaznu u iznosu 50 dnevnih iznosa i primjenom članka 51. stavak 1. i 4. KZ/11 optuženi Z. P. osuđen je na jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu 80 (osamdeset) dnevnih iznosa (jedan prosječni dnevni dohodak u R. H. iznosi 237,40 kuna (VSRH Su-IV-153/2021-8)), a što iznosi 18.992,00 (osamnaest tisuća devetsto devedeset dvije) kune, koju novčanu kaznu je optuženik dužan platiti u roku 3 (tri) mjeseca.
2. Kad novčana kazna nije u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku ista će biti naplaćena prisilno. Ako novčana kazna ne može biti naplaćena prisilno u roku 3 (tri) mjeseca, sud će uz pristanak optuženika tu kaznu zamijeniti radom za opće dobro na slobodi na način da će jedan dnevni iznos biti zamijenjen s dva sata rada pri čemu rad za opće dobro ne smije premašiti sedamsto dvadeset sati. Ako okrivljenik ne pristane na rad za opće dobro na slobodi ili ga ne izvrši, novčana kazna odnosno rad za opće dobro će biti zamijenjen kaznom zatvora tako da se jedan dnevni dohodak zamjenjuje jednim danom zatvora, a sve kako je propisano odredbom čl. 43. KZ/11.
3. Oštećenica I. R. upućena je s imovinskopravnim zahtjevom u parnicu.
4. Na temelju članka 148. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda i 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08) optuženi Z. P. je dužan platiti paušalnu svotu u korist D. proračuna u iznosu od 300,00 (tristo) kuna, u roku 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude i pod prijetnjom ovrhe.
5. Na temelju članka 148. u svezi članka 145. stavak 2. točka 7. i 8. ZKP/08 optuženik je dužan nadoknaditi sve troškove oštećenice i njezinog opunomoćenika o čijoj visini će sud donijeti posebno rješenje.
6. Protiv navedene presude žalbu je podnio optuženi Z. P. po branitelju D. K., odvjetniku iz Z., a žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, odluke o kazni, odluke o troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači i optuženika oslobodi od optužbe, podredno predlaže presudu ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
7. Odgovor na žalbu podnijela je privatna tužiteljica I. R., osobno, s prijedlogom da se žalba optuženika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.
8. Žalba optuženog Z. P. je osnovana.
9. Optuženik se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i povrede kaznenog zakona, ali te žalbene osnove u žalbi posebno ne obrazlaže već iz sadržaja žalbe proizlazi da optuženik analizira provedene dokaze na drugačiji način nego što to čini prvostupanjski sud u razlozima presude i na temelju takve analize, za razliku od prvostupanjskog suda, smatra da iz utvrđenih činjenica nije dokazano da bi počinio inkriminirana mu kaznena djela. Iz navedenog proizlazi da optuženik ustvari pobija pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja od strane prvostupanjskog suda, odnosno da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a u tom dijelu je njegova žalba osnovana.
9.1. Naime, jednim činjeničnim opisom optuženiku se inkriminira da je počinio dva kaznena djela protiv časti i ugleda, uvredu i klevetu, s time što u činjeničnom opisu prilikom podnošenja privatne tužbe, privatna tužiteljica nije razgraničila u odnosu na koje navode se radi o kaznenom djelu uvrede, a u odnosu na koje se radi o kaznenom djelu klevete. To je učinio prvostupanjski sud u razlozima presude kada je obrazlagao da, nesporno od strane optuženika izrečeni navodi „loš čovjek“, „isfrustrirana“ i „narcisoidna“ predstavljaju vrijednosne sudove pa se radi o kaznenom djelu uvrede, dok navod „loša odvjetnica“ predstavlja činjeničnu tvrdnju pa se radi o kaznenom djelu klevete. Takav zaključak prvostupanjskog suda u odnosu na izrečeni navod „loša odvjetnica“ je, kako to pravilno tvrdi optuženik u žalbi, pogrešan. Razlika između kaznenog djela uvrede i klevete, a kako to pravilno utvrđuje i prvostupanjski sud, je u tome što se u odnosu na kazneno djelo uvrede radi o negativnom vrijednosnom sudu o drugoj osobi, dok se o kaznenom djelu klevete radi kada se za drugoga iznese neistinita činjenična tvrdnja. Vrijednosni sudovi su iskazi subjektivnog opredjeljenja, uvjerenja ili ocjenjivanja čija se ispravnost (istinitost) ili neispravnost (neistinitost), za razliku od činjenične tvrdnje, ne može dokazivati. Što se tiče konkretnog slučaja prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da se, kada se za drugu osobu navede da je „loš čovjek“, radi o vrijednosnom sudu o toj osobi, ali onda, kako to pravilno tvrdi optuženik u žalbi, za identičan sud o drugoj osobi, da je netko „loš“ ili „dobar“ odvjetnik, potpuno pogrešno, a i nelogično, zaključuje da se radi o činjeničnoj tvrdnji i za taj navod optuženika proglašava krivim za kazneno djelo klevete. Slijedom navedenog, prihvaćanjem žalbe optuženika presuda je ukinuta i predmet je upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
10. Treba istaknuti da je prvostupanjski sud u cijelosti ukinuo prvostupanjsku presudu, dakle u odnosu na oba kaznena djela za koja je optuženik proglašen krivim, jer postoji jedinstvo radnji i u slučaju da sud u ponovljenom postupku utvrdi da postoji kaznena odgovornost optuženika za kazneno djelo uvrede optuženik svim izrečenim navodima čini samo jedno kazneno djelo uvrede i u protivnom bi optužba bila prekoračena.
11. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno izvesti sve dokaze koje će ocijeniti pojedinačno i međusobno povezano te će donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku koju će obrazložiti po članku 459. stavak 5. ZKP/08 vodeći pri tome računa o navodima iz ove odluke, s time što će s više pažnje i kritičnosti ocijeniti sve provedene dokaze.
12. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 483. stavak 1.
ZKP/08 odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 26. travnja 2022.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Lidija Vidjak,v.r.
