REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 1 Kžzd-23/2022-6

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću za mladež sastavljenom od sutkinja toga suda Mirjane Rigljan kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Renate Miličević kao članica vijeća, uz sudjelovanje Kornelije Mandić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog M. Ć. zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava iz članka 177. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kzd-116/2020-65. od 7. listopada 2021., u javnoj sjednici vijeća održanoj 26. travnja 2022. u prisutnosti branitelja optuženika H. J., odvjetnika u Z.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba optuženog M. Ć., ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kzd-116/2020- 65. od 7. listopada 2021., optuženi M. Ć. proglašen je krivim zbog počinjenja tri kaznena djela protiv braka, obitelji i djece i to dva kaznena djela, povreda djetetovih prava iz članka 177. stavak 1. i 2. KZ/11., te kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179. a. KZ/11., sve u vezi s člankom 51. KZ/11., činjenično i pravno opisano u izreci pobijane presude pa mu je na temelju članka 179. a. KZ/11. za kazneno djelo počinjeno na štetu I. C. utvrđena kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine, na temelju članka 177. stavak 2. KZ/11. za kazneno djelo počinjeno na štetu C. Ć. utvrđena kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine, na temelju članka 177. stavak 2. KZ/11. za kazneno djelo počinjeno na štetu N. Ć. utvrđena kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine, a na temelju članka 51. KZ/11. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 5 (pet) mjeseci.

2. Na temelju članka 69. KZ/11. optuženom M. Ć. izrečena je sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o drogama.

3. Na temelju članka 69. stavak 2. i 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje u tekstu: ZKP/08.) izrečena sigurnosna mjera izvršavat će se u okviru zatvorskog sustava s tim da ista može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

4. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženom M. Ć. u kaznu zatvora uračunato je vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 9. ožujka 2020. do 12. kolovoza 2020.

5. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. optuženi M. Ć. je u roku od 15 dana dužan naknaditi troškove kaznenog postupka, odnosno troškove psihijatrijskog vještačenja iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08. u iznosu od 2.835,20 kuna (dvijetisućeosamstotridesetpetkunaidvadesetlipa), a koji trošak se odnosi na paušalnu svotu.

6. Protiv te presude žalbu je pravodobno podnio optuženi M. Ć., po branitelju H. J., odvjetnik iz Z. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelomičnoj uvjetnoj osudi, zamjeni radom za opće dobro na slobodi, posebnim obvezama, zaštitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi, oduzimanju predmeta, troškovima kaznenog postupka, imovinskopravnom zahtjevu te javnom objavljivanju presude s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje pred drugim vijećem, odnosno da se oslobodi optuženika krivnje za djela koja mu se stavljaju na teret te da se obavijesti o održavanju sjednice vijeća drugostupanjskog suda.

7. Odgovor na žalbu nije podnesen.

8. U skladu s odredbom članku 474. stavak 1. ZKP/08., spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

9. Na temelju članka 475. stavak 2. ZKP/08. o sjednici drugostupanjskog vijeća, na zahtjev optuženika, obaviješten je optuženik i njegov branitelj odvjetnik H. J. te Županijski državni odvjetnik u Zagrebu, a sjednici je pristupio branitelj optuženika odvjetnik H. J., dok uredno pozvani Županijski državni odvjetnik u Zagrebu i optuženi M. Č. nisu pristupili pa je vijeće odlučilo održati sjednicu u njihovoj prisutnosti.

10. Žalba je osnovana.

11. U pravu je optuženi M. Ć. kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. jer pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Naime, iz izreke prvostupanjske presude proizlazi da se optuženiku inkriminira razdoblje od neutvrđenog dana 2017. do 9. ožujka 2020. U obrazloženju prvostupanjske presude je navedeno da iz iskaza oštećene I. C. proizlazi da je optuženik u periodu od 2017. pa do 9. ožujkA 2020. na adresi B. … u Z. pred djecom C. i N. govorio joj da je kurva, dronfa, drolja, smeće, da će joj nabiti govnani kurac, da joj jebe mater, predbacivao nevjeru, kao i tuđe očinstvo, kao i da joj je govorio da će ju izbaciti iz stana, dok iz dokumentacije C. za socijalnu skrb Z., P. D. grad, proizlazi da je C. za socijalnu skrb Z. postupao prema obitelji optuženog M. Ć. i oštećene I. C. od 10. siječnja 2020., iz presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 2. Pp J-154/2020. da je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/17., 126/19. – dalje u tekstu: ZZNO/17.) zbog događaja koji se zbio 7. siječnja 2020., oštećena C. Ć. u iskazu navodi da je čula da se mama i tata svađaju, vidjela je fizičko nasilje, opisala postupanje oca, međutim, nije navela kada se je to događalo, tako da je iz obrazloženja prvostupanjske presude nejasno, s obzirom na oprečnost iskaza oštećene I. C. u odnosu na materijalnu dokumentaciju i iskaz oštećene C. Ć., na osnovu čega je prvostupanjski sud zaključio da se optuženik od 2017. ponašao na inkriminirani način prema oštećenoj I. C., a u prisutnosti njihove djece. Posebno stoga što iz izvješća socijalnog radnika o osobnim, obiteljskim i materijalnim prilikama I. C. i M. Ć., C. za socijalnu skrb Z., P. D. grad od 14. travnja 2020. proizlazi da je oštećena I. C. socijalnom radniku rekla da njihov odnos „već dugo ne funkcionira, međutim, neprekidno mu je davala nove prilike“, što je optuženik i potvrdio navodeći da je normalan odnos između partnera postojao sve do jeseni 2019., da mu je supruga u prosincu 2019. izrazila ljubav da bi mu mjesec dana nakon toga rekla da želi razvod. Dakle, u travnju 2020. opisujući poremećenost njihovih odnosa, oštećena I. C. nije spominjala ikakvo verbalno i fizičko nasilje koji bi se dogodilo prije 10. siječnja 2020. kada je prijavila optuženika jer je stariju kći C. i nju, u kući vrijeđao i maltretirao.

12. Nadalje, u pravu je žalitelj kada tvrdi da u prvostupanjskoj presudi nije obrazloženo teško kršenje propisa u zaštiti od nasilja u obitelji, kao jedan od bitnih elemenata inkriminiranog djela. Nije sporno da su se optuženik i oštećenica svađali, malodobna oštećena C. Ć. je u iskazu navela da je tata udario mamu po glavi, unosio joj se u lice, govorio uvredljive riječi, da je dronfa, smeće, a jednom joj je u kuhinji "zabio prst u guzicu", verbalno vrijeđanje i udaranje otvorenim dlanom opisuje i oštećena I. C., međutim, sud je propustio obrazložiti zašto nalazi da ovako opisano ponašanje optuženika ima karakter teškog kršenja propisa o zaštiti od nasilja u obitelji.

13. Potrebno je naglasiti da Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, između ostalog, u članku 10. stavak 1. definira nasilje u obitelji kao primjenu fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda te kao psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenosti. Da bi se radilo o kaznenom djelu nasilja u obitelji mora se raditi o „teškom kršenju“ naznačenog propisa, a da bi neko ponašanje predstavljalo teško kršenje ove norme potrebno je da je učestalo, jačeg intenziteta i s nastupjelom posljedicom, dok prema presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Kž-579/2017. od 8. veljače 2018. „razgraničenje između kaznenog djela iz članka 179.a KZ/11. i prekršaja iz članka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 137/10., 14/10., 60/10. – dalje u tekstu: ZZNO/10) očituje se u težini ugrožavanja zaštićenog dobra što je guestio facti i sud je to dužan ocijeniti u svakom pojedinom slučaju. Objektivno poimanje težine prekršaja propisa o zaštiti od nasilja u obitelji očituje se kroz visok stupanj nasilja, surovosti ili bešćutnosti počinitelja te posebno izraženom poniženju ili patnji žrtve i tek tada će se raditi o kaznenom djelu, a ne prekršaju“.

14. S obzirom da nasilje u obitelji može predstavljati prekršaj i kazneno djelo, važno je kvantitativnu razliku, odnosno veću kriminalnu količinu koja postoji kod ovog kaznenog djela, a kako je to gore objašnjeno, opisati, što u konkretnoj situaciji nije učinjeno, kako to s pravom ističe optuženi M. Ć. u žalbi.

15. Kako je optuženik u inkriminiranom razdoblju proglašen krivim zbog počinjenja prekršaja iz članka 10. ZZNO/17., počinjenih 7. siječnja 2020., odnosno u vremenskom razdoblju za koje se tereti da je počinio i kazneno djelo nasilja u obitelji, bilo je potrebno razlučiti je li za dio inkriminacije optuženik već osuđen u prekršajnom postupku.

16. U pravu je žalitelj i kada tvrdi da je u prvostupanjskoj presudi propušteno opisati daljnji bitan element kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179. a KZ/11. i to dovođenje u ponižavajući položaj oštećenice. Ispravno žalitelj navodi da je prvostupanjski sud propustio obrazložiti na temelju čega je utvrdio da je optuženik svojim ponašanjem kod oštećene I. C. izazvao osjećaj povrijeđenosti, tjeskobe, straha i bezvrijednosti, da je zbog nasilja, zlostavljanja i osobito drskog ponašanja optuženika ponižena, povrijeđenog ljudskog dostojanstva, časti i ugleda.

17. U odnosu na kaznena djela zlostave djeteta, prvostupanjski je sud propustio obrazložiti kojim je to radnjama optuženik zlostavio malodobnu oštećenu C. Ć., a kojim malodobnog oštećenog N. Ć., a s obzirom da iz iskaza malodobne oštećene C. Ć. proizlazi da malodobni oštećeni N. Ć. nije svjedočio nekim sukobima jer je "čvrsto spavao" pa je ostalo sporno što je stvarno doživio, odnosno na koji je to način optuženi zlostavio malodobnu oštećenu C. Ć., a na koji malodobnog oštećenog N. Ć..

18. S obzirom na izloženo, prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku otkloniti ukazane povrede odredaba kaznenog postupka, izvesti potrebne dokaze radi utvrđivanja odlučnih činjenica, detaljno analizirati optuženikovo ponašanje i dovesti ga u vezu s ostalim provedenim dokazima, savjesno ocijeniti svaki dokaz zasebno i u svezi s ostalim dokazima, potom izložit sve nesporne činjenice te određeno i potpuno navesti koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane ili nedokazane, cijeneći pri tome vjerodostojnost proturječnih dokaza, navodeći jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama, a potom tako utvrđeno činjenično stanje podvesti pod obilježja inkriminiranih kaznenih djela i utvrditi je li optuženik počinio kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11. i kaznena djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11., a koja mu se optužnicom stavljaju na teret.

19. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 26. travnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Rigljan, v.r.

Za točnost otpravka – ovlaštena službenica

Dubravka Puhovski