Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

16 Kž-55/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Elme Kaleb Mamić kao predsjednice vijeća, te Leona Kovačića i Ivana Klapšića, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Monike Budimir, u kaznenom predmetu protiv I okrivljenog L. L., II okrivljenog A. V. i III okrivljenog D. P., zbog kaznenog djela iz članka 243. stavak 1., 3. i 4. u svezi članka 34. i članka 118. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbama Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu, I okrivljenog L. L. i III okrivljenog D. P., podnesenim protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu od 2. prosinca 2021., poslovni broj Kov-89/2021-152, u sjednici vijeća održanoj 26. travnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu te se temeljem članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 ukida pobijano rješenje pod brojem I u dijelu koji se odnosi na izlist razgovora (listovi 17-23 spisa) te se predmet u pobijanom dijelu vraća na ponovno odlučivanje.

II. Prihvaća se žalba I okrivljenog L. L. po odvjetniku A. M., a djelomično i žalba III okrivljenog D. P. po odvjetnici T. M. Š., te se temeljem članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, ukida pobijano rješenje u dijelu koji se odnosi na zapisnik o vještačenju T. I. d.o.o. (listovi 857-895) te se predmet u pobijanom dijelu vraća na ponovno odlučivanje.

III. Djelomično se prihvaćaju žalbe III okrivljenog D. P. po odvjetniku V. S. te odvjetnici T. M. Š. te se temeljem članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 ukida pobijano rješenje u dijelu koji se odnosi na zapisnik o pretrazi pokretne stvari bankovnog sefa s DVDR medijima (listovi 505-509 spisa) te se predmet u pobijanom dijelu vraća na ponovno odlučivanje.

IV. Djelomično se prihvaćaju žalbe III okrivljenog D. P. po odvjetniku D. S. te odvjetnici T. M. Š. te se temeljem članka 470. stavak 3. ZKP/08 ukida pobijano rješenje pod brojem IV u dijelu koji se odnosi na zapisnik o prepoznavanju s CD medijima (list 212-216 A spisa), te se predmet u pobijanom dijelu vraća na ponovno odlučivanje.

V. U preostalom dijelu odbijaju se žalbe III okrivljenog D. P. podnesene po odvjetnicima V. S. i T. M. Š. kao neosnovane te se potvrđuje pobijano rješenje.

Obrazloženje

1. U odnosu na točku 1. izreke odnosno u odnosu na žalbu Državnog odvjetnika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja koja je u svojoj biti i žalba zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, a koja se odnosi na izdvajanje izlista razgovora kao nezakonitog dokaza, valja istači da je žalba u cijelosti osnovana. Naime, optužno vijeće prvostupanjskog suda je pod točkom 1., između ostalog izdvojilo i izlist razgovora (listovi 17-23 spisa). Državni odvjetnik ističe kako se ne radi o nezakonitim dokazima u smislu članka 10. stavak 2. ZKP/08 jer se radi o SMS porukama koje je priložio oštećenik, a koje je dobio na svoj mobitel od osoba koje su od njega iznuđivale novac. Smatra da optuženo vijeće u pobijanom rješenju nije argumentiralo iz kojeg razloga taj dokaz smatra nezakonitim.

2. Optužno vijeće doista u obrazloženju pod točkom 10. navodi kako je potrebno iz spisa predmeta izdvojiti, između ostalog i izlist razgovora (listovi 17-23 spisa) te nakon toga u točkama 11. – 14. obrazlaže razloge zbog kojih su kao nezakoniti dokazi izdvojeni drugi dokazi (potvrda o privremenom oduzimanju predmeta list 14, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta list 13, CD medij sa snimkom razgovora list 16 te 27 spisa), no u pobijanom rješenju ničime nije obrazloženo iz kojeg razloga je izdvojen izlist razgovora koji u stvarnosti predstavlja SMS komunikaciju žrtve M. D.. Iz tog razloga je počinjena bitna povreda jer pobijano rješenje u navedenom dijelu uopće nema razloga o odlučnim činjenicama.

3. Sukladno članku 487. stavak 4. ZKP/08 optužno vijeće se upućuje da u odnosu na izdvajanje izlista razgovora razmotri da li je izdvajanje izlista razgovora (SMS komunikacije) doista nezakonit dokaz kao što su, u smislu nezakonitog dokaza, iz spisa izdvojene snimke telefonskih razgovora, pri čemu treba uzeti u obzir činjenicu da je navedene SMS poruke iz svog mobitela oštećenik dobrovoljno predočio nadležnom tijelu.

4. U odnosu na točku 2. rješenja, u žalbama I okrivljenog L. L. po odvjetniku A. M. i III okrivljenog D. P., po odvjetnici T. M. Š., ističe se kako je postavljen zahtjev za izdvajanjem zapisnika o vještačenju T. I. d.o.o. (listovi 857-859) kao nezakonitog dokaza, no da prvostupanjski sud po tom pitanju nije odlučio.

5. Doista, iz pobijanog rješenja proizlazi da je u točki 19. obrazloženja naveden razlog zbog kojeg nije prihvaćen taj prijedlog za izdvajanjem navedenog zapisnika o vještačenju. Međutim, u izreci pobijanog rješenja niti u jednoj od navedenih točaka ne navodi se odluka koja bi se odnosila na izdvajanje spomenutog zapisnika. Stoga rješenje nema uopće razloga, odnosno u njemu nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

6. Budući se u žalbi III okrivljenog D. P. po odvjetnici T. M. Š. osporava zakonitost provođenja tog vještačenja koje je nalogom suca istrage broj Kir-t- 26/2020-2 naloženo T. I., a zatim od strane te T. proslijeđeno T. C. iz Njemačke koja nije obuhvaćena nalogom, pri čemu se žalba poziva na odluku VKSRH I Kž- 201/2021, valja istači da se ta odluka odnosi samo na one situacije u kojoj je vještačenje provela nepoznata osoba umjesto osobe kojoj je nalogom naloženo vještačenje (točka 7.7 citirane odluke navodi: "…. pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama tko je izradio predmetni nalaz i mišljenje jer sudu nisu dostavljeni podaci o osobama i opsegu poslova djelatnika pravne osobe…", pa se prema tome ne može primijeniti na ovaj predmet te stoga ovaj žalbeni razlog nije osnovan.

7. U odnosu na točku 3. izreke, u žalbama III okrivljenog D. P. po odvjetniku V. S. te odvjetnici T. M. Š. navodi se da optužno vijeće uopće nije odlučilo o prijedlogu za izdvajanjem zapisnika o pretrazi pokretne stvari bankovnog sefa s DVDR medijima (listovi 505-509 spisa). Taj zahtjev za izdvajanjem navedenog dokaza obrana III okrivljenika je predložila na sjednici optužnog vijeća od 6. svibnja 2021. Kako optužno vijeće nije odlučilo o navedenom dokaznom prijedlogu, to je i u tom dijelu počinjena bitna povreda iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 budući rješenje nema uopće razloga, odnosno u njemu nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

8. U odnosu na točku 4. izreke, u žalbama III okrivljenog D. P. podnesenih po odvjetniku V. S. te odvjetnici T. M. Š., koji se odnosi na točku 4. pobijanog rješenja kojom je odbijen prijedlog obrane za izdvajanjem zapisnika o prepoznavanju s CD medijima (listovi 212-216A spisa) kao nezakonitog dokaza, ističe se da nije točno kako je opće poznato da se svi razgovori upućeni operativno-komunikacijskom centru snimaju. U pobijanom rješenju se u odnosu na navedeno pod točkom 18. obrazlaže da je III okrivljenik D. P. odbio čitati transkript putem mobitela pa da se iz tog razloga pristupilo prepoznavanju njegovog glasa koji je jednom prilikom dao kada je zvao operativno-komunikacijski centar te da je opće poznato da se svi razgovori u tom centru snimaju. Međutim, prema mišljenju ovog vijeća ne radi se o činjenici koja je opće poznata. Naime, uobičajeno je da se telefonski razgovori s različitim operaterima doista snimaju. No, međutim, radi se o činjeničnom pitanju koje može biti različito od operatera do operatera pri čemu je snimanje ponekad opcionalno. Stoga će optužno vijeće u ponovljenom postupku provjeriti podatak da li je navedeni operativno-komunikacijski centar (OKC PU karlovačke) u vrijeme kada je snimljen navedeni poziv imao upozorenje građanima da se svi razgovori snimaju. Iz tog razloga činjenično stanje u navedenom dijelu ostalo je za sada nepotpuno utvrđeno. 9. U pogledu navedenog zapisnika o prepoznavanju glasa, u žalbi III okrivljenog D. P. po odvjetniku V. S. navodi se kako je ovo prepoznavanje glasa provedeno na nezakonit način jer je oštećeni prije prepoznavanja glasa čuo glas III okrivljenika koji je tražio vodu i odlazak na toalet. Navedeno postupanje prilikom prepoznavanja glasa, po mišljenju ovog vijeća, ne predstavlja nezakoniti dokaz. Odredbe o prepoznavanju iz članka 301. – 303. propisuju način provođenja prepoznavanja te se u njima nigdje ne spominje da bi ovakvo postupanje predstavljalo nezakoniti dokaz. Međutim, u konkretnom slučaju može se postaviti pitanje vjerodostojnosti ovog dokaza, no to pitanje cijenit će raspravni sud ukoliko optužnica bude potvrđena zajedno s svim činjenicama koje su vezane za okolnosti prepoznavanja.

10. Jednako tako ne radi se o nezakonitom dokazu kako to tvrdi odvjetnik V. S. u pogledu pretrage mobitela (ne spominje se kojeg) iz razloga što je mobitel kao predmet pretrage bio navodno nepropisno pakiran te je stoga bio kompromitiran budući je zasigurno više osoba imalo pristup tom mobitelu. Odredbe o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa iz članka 257. do 260. ZKP/08 propisuju način pretrage pokretnih stvari, a članak 250. ZKP/08 izričito propisuje kada se zapisnik o pretrazi i dokazi pribavljeni pretragom ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku. Kako se način pakiranja predmeta pretrage ne navodi kao razlog nezakonitosti dokaza, ovo vijeće smatra da se i u ovom slučaju eventualno može postaviti pitanje vjerodostojnosti dokaza, a o čemu će, u slučaju potvrđivanja optužnice, odlučivati raspravni sud.

11. Braniteljica III okrivljenog D. P., odvjetnica T. M.. Š., u odnosu na točku 2. pobijanog rješenja, koja se odnosi na odbijen prijedlog da se kao nezakoniti dokazi izdvoje analitičke informacije (listovi 399-415 i 638-672) kao i analiza TK izlista i korištenje SIM kartice (list 455 spisa), u žalbi ističe da iz odluke Vrhovnog suda RH te Županijskog suda u Karlovcu, koje su predane na spis, proizlazi da postupanje po članku 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima dolazi u obzir samo kada se u cijelosti postupa prema NN počinitelju za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do 5 godina te koja nisu izrijekom navedena u članku 339.a ZKP/08. Smatra da ovdje ti uvjeti nisu ispunjeni jer je barem jedan počinitelj bio poznat u vrijeme prikupljanja tih obavijesti, a za ovo djelo je propisana kazna zatvora preko 5 godina.

12. Takvi navodi žaliteljice nisu točni. Naime, iz odobrenja MUP RH PU karlovačke (list 1327) proizlazi da je odobrenje za provjeru istovjetnosti trajanja i učestalosti komunikacije s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama traženo u odnosu na NN počinitelja, odnosno vezano za kontakte poznate osobe s NN osobama kao mogućim sudionicima kaznenog djela odnosno s ciljem utvrđivanja jesu li u mobilnim uređajima korištene druge SIM kartice, sve na listovima 1328 spisa do 1345 spisa.

13. Nadalje, ističe se da se, sukladno članku 339.a ZKP/08 podaci koji se odnose na provjeru uspostavljanja telekomunikacijskog kontakta mogu pribavljati samo za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora teža od 5 godina i to temeljem naloga suca istrage dok za ostala kaznena djela tako prikupljeni podaci po članku 68. ZPPO-a ne mogu predstavljati dokaz u kaznenom postupku, već imaju spoznajnu vrijednost, što je sukladno odluci Vrhovnog suda KŽ Us 80/2020. U ovom slučaju za kazneno djelo iznude iz članka 234. stavak 4. KZ/11 zapriječena je kazna zatvora u trajanju od 1-10 godina pa se može primijeniti odredba članka 339.a stavak 1. ZKP/08.

14. To međutim prikupljene podatke po članku 68. ZPPO-a ne čini nezakonitim dokazom, već oni predstavljaju spoznajnu vrijednost temeljem koje je zatražen nalog suca istrage. Kako je u ovom slučaju pribavljen nalog suca istrage broj Kir-t-26/2020- 2 od 31. siječnja 2020. za uspostavljanje telekomunikacijskih kontakata s pozivnog broja …, prema ošt. M. D. te radi uspostavljanja telekomunikacijskih kontakata s pozivnog broja … korisnika III okrivljenog D. P., to se ne može govoriti o tome da su podaci prikupljeni temeljem upravo tog naloga nezakoniti dokaz niti se može tvrditi da time nisu ispunjeni uvjeti iz članka 339.a ZKP/08.

15. Žalba odvjetnice T. M. Š. se pogrešno poziva i na odluku Vrhovnog suda RH broj I Kž 121/2019-4 koja se odnosi na odluku ovog suda broj K-8/2018-4. Naime, odlukom ovog Županijskog suda kao nezakoniti dokazi, temeljem članka 339.a stavak 9. u svezi s člankom 10. stavak 2. točka 3. ZKP/08 iz predmeta su izdvojeni izvješće o pregledu analitičke obavijesti izlista TK prometa koji nisu bili pribavljeni niti temeljem naloga suca istrage, a niti temeljem članka 68. i članka 13. stavak 1. točka 13. ZPPO-a nakon čega je temeljem takvih izvješća zatraženo izdavanje naloga suca istrage koji se je odnosio na provjeru uspostavljanja komunikacijskih kontakata za određene telefonske brojeve.

16. Za razliku od te situacije, u ovom predmetu postupljeno je po članku 68. u svezi članka 13. stavak 1. točka 13. ZPPO-a. Temeljem podataka koji su pribavljeni po toj osnovi zatraženo je izdavanje naloga suca istrage. Po izdavanju tog naloga izvršena je provjera podataka o TK prometu, odnosno, izvršena je provjera istovjetnosti trajanja i učestalosti komunikacije koje se odnose na mobitele i SIM kartice L. L., D. P. i A. V.. Dakle, temeljem ovih istih podataka koji predstavljaju spoznajnu vrijednost, a koji su pribavljeni po odredbama članka 68. u svezi članka 13. stavak 1. točka 13. ZPPO-a zatraženo je izdavanje naloga suca istrage, a temeljem naloga suca istrage pribavljeni su i isti podaci te su upravo ti podaci priloženi kao dokaz u spisu i to za iste datume u pogledu kojih su pribavljeni ti podaci temeljem članka 68. ZPPO-a. Dozvoljenost korištenja pribavljenih podataka koji obuhvaćaju provjeru uspostavljanja elektroničke komunikacije kao "korisnog materijala državnom odvjetniku za daljnje poduzimanje potrebnih radnji radi otkrivanja kaznenih djela i pronalaženja počinitelja" proizlazi i iz odluke VSRH broj I Kž-Us 86/2019-8 gdje se pod točkom 17. točka 2. navodi da se takva dokumentacija može koristiti kao dokaz ukoliko je pribavljena temeljem naloga suda, a tek u protivnom predstavlja nezakonit dokaz.

17. U odnosu na navode žalbe odvjetnice T. M. Š. koja se odnosi na točku 5. pobijanog rješenja kojom je odbijen prijedlog obrane za izdvajanjem svih nezakonitih dokaza koji su proizašli iz naloga suca istrage broj Kir-T-26/2020-2, te Kir-30/2020 kao neosnovan valja istaći kako niti taj žalbeni navod nije osnovan. Naime, pobijano rješenje u tom dijelu pravilno obrazlaže da je prijedlog za izdvajanjem nezakonitih dokaza potrebno precizirati i konkretizirati a prijedlog za izdvajanjem "svih dokaza proizašlih iz naloga istražnog suca Kir-T-26/2020 od 31. siječnja 2020., svih dokaza koji proizlaze iz rješenja Županijskog suda Kir-30/2020 od 29. siječnja 2020. koji se odnose na pretragu mobitela" to svakako nije. Takav zahtjev nije dovoljno jasan i preciziran da bi bilo razumljivo na što se točno odnosi.

18. Slijedom navedenog, optužno vijeće će otkloniti navedene povrede pobrojane pod točkama I. do III. ovog rješenja, te potpuno utvrditi relevantno činjenično stanje u odnosu na točku 4. ovog rješenja. S obzirom na sve navedeno valjalo je riješiti kao u izreci rješenja.

U Karlovcu 26. travnja 2022.

Predsjednica vijeća

Elma Kaleb Mamić