42. P-850/2021

REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Amruševa 2/II

42. P-850/2021-82

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Hrvoju Lukšiću, u pravnoj stvari tužiteljice T.P . L., OIB: ...,Republika Slovenija, koga zastupa punomoćnik L.K., odvjetnik u R., protiv tuženika A. C.I. C. d. d., O.,OIB:. . . , koga zastupa punomoćnik L.Z., odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu L. Z., S. B. B. i A. Š. u Z., radi naknade štete, vrijednost predmeta spora 147.726,00 kn) nakon zaključene glavne i javne rasprave održane dana 23. ožujka 2022.g. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i prisutnosti punomoćnika tuženika, s danom objave 26. travnja 2022. g.

p r e s u d i o  j e:

1. Usvaja se tužbeni zahtjev tužiteljice:

I. Nalaže se tuženiku da u roku od 8 dana isplati tužiteljici s osnove naknade štete iznos od 11.476,80 eur, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od 9. kolovoza 2012.g. pa do isplate, po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, koja se do 31. srpnja 2015.g. određuje uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015.g., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 8 dana nadoknadi tužiteljici trošak ovog parničnog postupka, u iznosu od 20.383,16 kn, kao i da na te troškove plati zakonske zatezne kamate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, od dana donošenja presude pa do isplate.

2. Odbija se tužiteljica s tužbenim zahtjevom.

III Nalaže se tuženiku da u roku od 8 dana isplati tužiteljici s osnove naknade štete iznos od 8.220,00 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od 9. kolovoza 2012.g. pa do isplate, po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, koja se do 31. srpnja 2015.g. određuje uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015.g., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena.

IV Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 62.490,34 kn.

Obrazloženje

1.Tužbom od dana 11. travnja 2014.g. tužiteljica je pokrenula parnični postupak, te predložila da sud nakon provedenog postupka usvoji tužbeni zahtjev, te tuženika obveže na platež utuženog iznosa, te troškova parničnog postupka.

2.U obrazloženju tužbe tužiteljica je navela da je vlasnica jahte M., da je s tuženikom sklopila Ugovor o korištenju veza, da je tijekom mjeseca veljače 2012. godine došlo je do oštećenja jahte „M.“, da se u trenutku oštećenja jahta tužiteljice nalazila na vezu broj 377 A. U., a odmah pored nje, na susjednom vezu broj 376, nalazio se mnogo veći brod S. M., da je

došlo je do popuštanja pramčanog veza na brodu S. M., da su

bokobrani pali u vodu slijedom čega se susjedni se brod cijelom svom dužinom naslonio na jahtu tužiteljice, te je došlo do direktnog udaranja i struganja broda „S. M.“ o plovilo tužiteljice koje je bilo vezano sukladno svim pravilima kojom prilikom je došlo do gubitka bokobrana, puknuća gelcoata zbog udarca susjednog broda, puknuće vjetrobranskog stakla od pleksiglasa kao i druga oštećenja.

3.Nadalje, tužiteljica je u tužbi navela da je popravak je izvršen u I. u specijaliziranom servisu P. p., te je popravak ukupno iznosio 19.696,80 EUR, kao i da je tuženik štetu na jahti tužiteljice mogao lako spriječiti da je u čuvanju jahte primijenio minimalnu dužnu pažnju i poduzeo potrebne radnje radi zaštite jahte M., odnosno da je tuženikova osnovna obveza kao osobe koja je naplatno čuvala plovilo bila je vratiti ga tužiteljici u stanju u kojem je ono primljeno na čuvanje, te da tuženik plovilo nije vratio u stanju u kojem ga je primio, krivnja tuženika se predmnijeva, a teret dokaza o eventualnoj ekskulpaciji je na tuženiku.

4.U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbeni zahtjev, istaknuo prigovor nedostatka aktivne legitimacije, prigovor promašene pasivne legitimacije, da se tužiteljica sa zahtjevom za naknadom štete obratio vlasniku jahte imena „S. M.“ ,da su vođeni pregovori, da je visina štete procijenjena na iznos od 3.000,00 EUR, te da tužiteljica nije pristala na nagodbu.

4.Isto tako, tuženik je u svom odgovoru na tužbu naveo da je do predmetne pomorske nesreće došlo krivnjom treće osobe, vlasnika jahte S. M.,

koji nije ispravno i sigurno vezao svoje plovilo uslijed čega je došlo do popuštanja čvora na mjestu priveza pramca jahte imena „S. M.“ priveznim konopom, odnosno nije pričvrstio opremu (pokrivalo) na siguran način, zbog čega se pokrivalo na jahti S. M. oslobodilo i udaralo u jahtu imena M..

5.Među strankama u ovom postupku sporno je da li je do štete na jahti tužiteljice došlo krivnjom tuženika ili treće osobe, da li postoje razlozi koji isključuju krivnju tuženika za štetu, kao i visina štete na jahti tužiteljice.

6.Tijekom postupka stranke su ostale kod svojih navoda, tužiteljica kod navoda kojima je dokazivao osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, a tuženik osporavao osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva.

7.Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u dostavljenu dokumentaciju, izveden dokaz saslušanjem B. G. (list 92, 93 spisa), svjedoka V. L. (list 93, 94 spisa), tužiteljice T. P. L. (list 109 spisa), svjedoka P. L. (list 110 spisa), te je provedeno vještačenje po vještaku pomorske struke, time da je vještak sačinio pisani Nalaz i mišljenje (list 133-139 spisa), a na ročištu održanom dana 30. studenoga 2018.g. usmeno dopunio Nalaz i mišljenje.

8.Uvidom u Dozvolu za plovidbu od dana 21. ožujka 2011.g. (list 68-71 spisa) sud je utvrdio da je tužiteljica vlasinca plovila za razonodu Me., da ga je stekla temeljem kupoprodaje dana 3. ožujka 2011.g., slijedom čega sud smatra da je prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužiteljice neosnovan u cijelosti.

9.Uvidom u Ugovor br. 2434226 o korištenju veza u A. U. od dana 01.03.2011.g. (list 5 spisa) sud je utvrdio da je sklopljen za razdoblje od 01.03.2011.g. do 29.02.2012.g.time da se tuženik obvezao dati tužiteljici na korištenje vez u A. U. za njezinu jahtu, da je čl. 3. Ugovora ugovoreno da se za vrijeme trajanja ovog ugovora A. obvezuje čuvati plovilo u marini i vršiti nadzor nad konopima vlasnika za privez broda, a čl. 7. da je obveza plovilo opremiti u skladu s propisima a posebice protupožarnim aparatima, dobrim konopima, bokobranima i slično. Isto tako, odredbom čl. 8. određeno je da vlasnik snosi punu odgovornost za štetu prouzročenu svojim plovilom trećim osobama i imovini trećih osoba, a čl. 10. st. 1. ugovora ugovoreno je da A. isključuje naknadu štete na plovilima uslijed pod a) više sile i pod e) krivnje trećih osoba.

10.Uvidom u korespondenciju između tužiteljice i C. o . d.d. Z. (list 59-64 spisa) povodom Zahtjeva za naknadu štete tužiteljice (list 48 spisa) sud je utvrdio da je zahtjev za naknadu štete otklonjen iz razloga što ne postoji obveza za naknadu štete po polici osig 249160000512, iz razloga što ne postoji odgovornost A. d.d. za nastalu štetu jer je šteta nastala krivnjom treće osobe, time da smatraju da je A. d.d. postup dobar domaćin, budući da je uočivši da postoji mogućnost da šteta nastane, uklonio pokrivalo sa plovila S. M. dodatno osigurao plovilo dodatnim bokobranima, te čim su prilike dozvoljavale (nevrijeme se smirilo) TE premjestilo plovilo S. M. na drugi vez, time da je tužiteljica o tome obaviještena 22. studenoga 2013.g. (list 63 spisa).

11.Uvidom u Predračun 05/2012 od dana 01. lipnja 2012.g. (list 7,8 spisa) sud je utvrdio da je tužiteljica dostavila predračun za popravak jahte u iznosu od 19.696,80 EUR (prijevod list 72-75 spisa), time da tužiteljica nije dostavila dokaz da je izvršen popravak u skladu s predračunom, kao ni dokaz da je platila iznos koji tužbom potražuje.

12.Iz iskaza svjedoka B. G. (list 92, 93 spisa) proizlazi da je uslijed nevrjemena došlo je do oštećenja jahte M. od strane susjednog plovila S. M., da je do nezgode je došlo uslijed jakog vjetra te je došlo do pucanja cerade na susjednom plovilu koja se podigla te naslonila na jahtu M., da je došlo do pucanja bokobrana između dva plovila, da su plovila bila u trenutku nezgode vezana te prilikom nezgode nije došlo do pucanja vezova, da su jedno i drugo plovilo bili vezani u skladu sa pravilnikom struke, da slučaju najave jačeg nevrjemena djelatnici službe kontroliraju vezove te ukoliko je potrebno nešto popraviti to i učine, da je jahta S. M. premještene na drugi vez obzirom da je vlasnik najavio gradnju nove cerade te iz razloga da bi spriječili eventualne nezgode iste vrste time da tuženik nema pravo određivati vlasniku brodova kakvu će vrstu i kakvu će ceradu postavljati, kao i da vlasnici brodova imaju obvezu osigurati bokobrane.

13.Sud je prihvati iskaz ovog svjedoka kao istinit i logičan, obzirom da je dan u skladu s dokumentacijom koja je u spisu, te ne proturječi ostalim izvedenom dokazima.

14.Iz iskaza svjedoka V. L. (list 93, 94 spisa) proizlazi da je bio osobno prisutan u trenutku nezgode, da je do nezgode je došlo jer su bokobrani (bokoštitnici) između dva plovila puknuli, eksplodirali, da su se brodovi dotaknuli i došlo je do ogrebotina na jednom od ta dva broda, da su sa broda S. M. skinuli ceradu te smo spriječili daljnje udaranje u susjedni brod, skinuli bokobrane sa susjednih brodova te stavili između ta dva broda da se više ne sudaraju, odnosno da su brodovi si bili propisno vezani, nikakve štete na našoj infrastrukturi nije bilo, kao i da prilikom nastanka štetnog događaja nije došlo niti do puknuća veza a niti do odvezivanja, kao i da je nakon nekoliko dana došao čovjek iz osiguravajućeg društva za S. M., nakon čega je pregledan brod.

15.Prilikom donošenja odluke sud je iskaz saslušanog svjedoka ocijenio neposredno uvjerljivim i prihvatio ga kao valjan dokaz jer ne proturječi ostalim izvedenim dokazima.

16.Uvidom u iskaz tužiteljice T. P. L. (list 109 spisa) sud je utvrdio da je tužiteljica iskazivala o oštećenjima svoje jahte, te postupanju radi popravaka oštećenja, da je utvrdila da je vlasnik susjednog plovila iz Njemačke, da su kontaktirali nakon štete, da je vlasnik tog broda bio u U., da je vlasnik nijemac, da ne govori hrvatski jezik, odnosno da je rekao da nije kriv.

17.Uvidom u iskaz svjedoka P. L. (list 110 spisa) sud je utvrdio da je svjedok u svom iskazu naveo da je nakon dolaska u marinu utvrdio kakva su bila oštećenja, da je kontaktirao g. L., da je na recepciji zatražio podatak o vlasništvu broda koji je bio pored jahte, da je na intervenciju g. L. gospođa na recepciji dala podatke o vlasniku broda, da su kontaktirali njemca, te je dao kopiju police osiguranja za svoj brod, da je imao imao kasko policu za brod, da je procjenitelj sastavio izvještaj, da je sastavljena ponuda i da je tužiteljica kontaktirala sa osiguravajućem društvom jer je ponuda bila na njemačkom jeziku i da ona govori njemački jezik, ali da se ne sjeća na koji iznos je bila ponuda.

18.Prilikom donošenja odluke sud je iskaz saslušanog svjedoka ocijenio neposredno uvjerljivim i prihvatio ga kao valjan dokaz, jer ne proturječi ostalim izvedenim dokazima, kao ni dokumentaciji koja je dostavljena u spis.

19.Iz iskaza tužiteljice i svjedoka proizlazi da su imali saznanje tko je vlasnik jahte S. M., kod kojeg osiguravajućeg društva je osigurano, broj police osiguranja te da je postojao kontakt između tužiteljice i osiguravajućeg društva kod kojeg je jahta S. M. bila osigurana u vrijeme štetnog događaja, kao i da je bila dostavljena ponuda radi naknade štete, slijedom čega je sud prihvatio kao istinit navod tuženika iz odgovora na tužbu da se tužiteljica obratila osiguravajućem društvu, kao i da je bila sačinjena ponuda na naknadu štete, a koja nikako ne bi bila sačinjena da se nije smatralo da je jahta Sogno del mare uzročnik štetnog događaja.

20.Uvidom u Nalaz i mišljenje (list 133-139 spisa) sud je utvrdio da je u Nalazu vještak naveo da je izvršio uvid u tužbu, Ugovor br. 2434226 o korištenju veza od 01.03.2011.g., (list 5 i 6 spisa) odgovor na tužbu, fotografije, (list 49 spisa). Predračun br. 05/2012 od 01.06.2012.g. Brodogradilišta I. za popravak oštećenja na jahti tužiteljice, (list 74 do 75 spisa), pročitao iskaze svjedoka B. G. (direktor marine u vrijeme štetnog događaja), V. L. (djelatnik marine u vrijeme štetnog događaja), svjedoka P. L., kao i tužiteljice, te izvršio uvid u Vremensko izvješće DHMZ od 11.05.2018.g. za područje U. u razdoblju od 06.02. do 12.02.2012.g. (129-131 spisa).

21.Uvidom u Mišljenje (list 139 spisa) sud je utvrdio da je vještak u svom mišljenju naveo da je Međusobni sudarni kontakt je ostvaren između desne bočne strane trupa jahte tužiteljice M. i lijeve bočne strane trupa jahte S. M. Kontakt je bio višestruk i sastojao se od poprečnih udara i uzdužnih struganja odgovarajućih površina trupova predmetnih jahti, da je do sudaranja dviju predmetnih jahti došlo je zbog popuštanja pramčanog veza na susjednoj jahti S. M. Nakon popuštanja pramčanog veza, jahta S. M. se s puno većom silom od uobičajene naslonila na jahtu tužiteljice M., što je uzrokovalo pucanje i otpadanje bokobrana, direktni kontakt trupovima dviju jahti i oštećenja boka jahte Metatron, da je do puknuća pleksiglas vjetrobranskog stakla na jahti tužiteljice Metatron došlo je isključivo udarom cerade koja se uslijed vjetra otrgnula s jahte S. M.. Takve cerade trebaju biti adekvatno pričvršćene na način da se pri naletu snažnog vjetra neće ni odvezati niti osloboditi i na taj način oštećivati susjedne brodove. Za to je isključivo zadužen vlasnik jahte S. M., tako da je isti isključivo i odgovoran za nastalu štetu na pleksiglas prozorima jahte tužiteljice M.

22.Na ročištu održanom dana 30. studenoga 2018.g. vještak je usmeno dopunio svoj Nalaza i mišljenje, te iskazivao o mehanizmu oštećenja jahte tužiteljice.

23.Sud je prihvatio Nalaz i mišljenje u djelu u kojem je vještak iskazivao o sudionicima štetnog događaja mehanizmu nastanka štete, iz razloga što smatra da je logičan, te sačinjen u skladu s pravilima struke, pa ga je prihvatio u pogledu dinamike i uzroka prometne nezgode, obzirom da je vještak sačinio nalaz temeljem dokumentacije koja se nalazila u spisu, time da nije prihvatio dio Nalaza i mišljenja u kojem se vještak upuštao u pravnu ocjenu odgovornosti za štetu, kao i ocjenu odgovornosti tuženika i djelatnika tuženika.

24.Među strankama nije sporno da su sklopile Ugovor o vezu, koji je po svojoj pravnoj prirodi pisani ugovor o ostavi, kojim se tuženik kao ostavoprimac obvezao primiti jahtu tužiteljice, čuvati je i vratiti istom kad ovaj to bude tražio. Odredbom čl. 725. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99, 35/05; u daljnjem tekstu: ZOO) određeno je da se ugovorom o ostavi obvezuje ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca, da je čuva i da je vrati kad je ovaj bude zatražio, odnosno odredbom čl. 727. ZOO-a dužan stvari čuvati kao svoje vlastite, inače odgovara za štetu, pa čak i za slučajnu propast ili slučajno oštećenje, kao i obavijestiti ostavodavca o svim opasnostima koje prijete oštećenju stvari.

25.Svrha je ugovora o ostavi čuvanje stvari i ostavoprimac je obvezan poduzeti sve radnje koje su potrebne da se čuvana stvar vrati ostavodavcu u stanju u kojemu je primljena, time da glede pozornosti koju ostavoprimac mora pokloniti čuvanju stvari zakonodavac čini razliku već prema tome čuva li ostavoprimac stvar uz naknadu ili bez nje, time da je naknada u ovom slučaju ugovorena.

26.Obzirom da se radi o naplatnoj ostavi ostavoprimac je dužan čuvati stvar kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domaćin (st. 1., drugi dio rečenice ovoga članka). To znači da se od ostavoprimca zahtijeva ona pozornost koja se pri čuvanju stvari može zahtijevati od svakog dobroga gospodarstvenika in abstracto, odnosno u skladu s odredbom čl. 10. st. 1., kojom je određeno da je sudionik u obveznom odnosu dužan je u ispunjavanju svoje obveze postupati s pažnjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajućoj vrsti obveznih odnosa (pažnja dobrog gospodarstvenika, odnosno pažnja dobrog domaćina) (st. 1.) time da je sudionik u obveznom odnosu dužan je u ispunjavanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka). (st. 2.).

27.Nakon provedenog postupka sud je donio odluku kojom odbija tužbeni zahtjev, time da je drugostupanjski sud, odlučujući po žalbi tužiteljice, svojom odlukom broj 65 Pž-1642/2019-3 od dana 26. travnja 2021.g. ukinuo presudu te vratio predmet na ponovni postupak.

28.U obrazloženju drugostupanjske odluke sud je naveo da je pravna osnova tužbenog zahtjeva je ugovorna odgovornost za naknadu štete, time da se u ovom postupku pored odredbi članka 342. do 349. ZOO-a u ovom konkretnom slučaju primjenjuju se i posebne odredbe o naknadi štete zbog povrede ugovorne obveze od strane ostavoprimca, time da je riječ o šteti koja nastaje zbog neispunjenja ili zakašnjenja u ispunjavanju obveze, a za postojanje takve odgovornosti za štetu ne traži se protupravna radnja štetnika, dovoljno je da on svoju ugovornu obvezu nije ispunio u svemu kako ona glasi ili da ju je ispunio sa zakašnjenjem i da je zbog toga druga ugovorna strana pretrpjela štetu.

29.Prema odredbi članka 343. ZOO-a dužnik se oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći. Prema tome, teret dokazivanja postojanja činjenica koje ga oslobađaju odgovornosti za štetu je na tuženiku, a ne tužitelju. Tužitelj je bio dužan dokazati samo činjenicu da je šteta nastala odnosno da mu jahta nije vraćena u stanju u kojem ju je predao tuženiku na čuvanje i visinu štete.

30.U daljnjem tijeku postupka u podnesku od dana 24. kolovoza 2021.g. tuženik je dostavio svoje očitovanje nakon drugostupanjske odluke, te osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, a tužiteljica je u svom očitovanju naveo da smatra da je u drugostupanjskoj odluci koje materijalno pravo sud treba primijeniti tijekom ponovljenog postupka, a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva tužiteljica je naveo da je tužiteljica jahtu popravila i da je popravak broda plaćen prema gore navedenom predračunu što je vidljivo i iz samog predračuna na kojem je potvrđeno plaćanje i na kojem je navedeno, citirano: „Uplata primljena 9.8.2021.“, odnosno da, iako je jahtu popravila, popravak jahte nije uvjet da bi tražila naknadu štete, time da je predložila da se provede novo vještačenje na okolnost tužbenog zahtjeva, time da tužiteljica nije dostavila dokaz da je platila utuženi iznos po dostavljenom predračunu.

31.Sud nije prihvatio navode tužiteljice da je plaćen iznos po predračunu, te nije prihvatio navode tužiteljice da je napomena Plačilo prejeto 9.8.2012.g. dokaz da je račun plaćen. Da bi sud prihvatio navod da je predračun bio račun i da je plaćan tužiteljica je trebala dostaviti dokaz s kojeg računa je izvršeno plaćanje, na koji račun, kada je račun izdan i kada je dospio, a sumnju svakako izaziva plaćanje iznos od 19.696,80 kn u gotovini, a što proizlazi iz navoda tužiteljice. Isto tako, tužiteljica nije dostavila pisani dokaz od strane servisa koji potvrđuje da je plaćanje izvršeno, slijedom čega je sud donio odluku o visini tužbenog zahtjeva temeljem Nalaza i mišljenja vještaka pomorske struke.

32.Obzirom na navod tužiteljice sud je rješenjem odredio izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku pomorske struke, na okolnost visine tužbenog zahtjeva, odnosno da se vještak očituje na okolnost visine tužbenog zahtjeva odnosno navesti koji iznos je bio potreban za popravak plovila tužiteljice, te da svoj obračun komparira sa predračunom koji je tužiteljica dostavila u spis, slijedom čega je vještak dana 10. siječnja 2022.g. dostavio svoj Nalaz i mišljenje.

33.Iz Nalaza vještaka proizlazi da je predračun koji je tužiteljica dostavila, predračun br. 05/2021 tvrtke P. P. A. R. S.P. od 01.06.2012. g. za popravak oštećenja na jahti tužiteljice u iznosu od 19.696,80 Eura, izdan dana 01. lipnja 2012.g. dakle oko 4 mjeseca nakon havarije (08. veljače 2012.g.). da je na predračunu rukom zapisano da je uplata iznosa s predračuna (19.696.80 Eura) primljena 09.08.2012. g. dakle 6 mjeseci nakon havarije, time da iz predračuna proizlazi da je izdan 1. lipnja 2012.g. i valjanost računa 01. srpnja 2012.g., a plaćanje je navodno izvršeno dana 09. kolovoza 2012.g. time da u spisu ne postoji potvrda da je plaćanje izvršeno, ni potvrda da je servis zaprimio uplatu, a tužiteljica nije predložila izvođenje drugih dokaza na okolnost da li je stvarno platila navedeni iznos, kao i na okolnost da je utuženi iznos uplaćen na račun servisa.

34.Nadalje vještak je u svom nalazu naveo da tužiteljica obrazlaže visinu štete, i to za popravak oštećenja i nabava novih dijelova popravak plastike iznad desne bočne letve u duljini od 4 m. nijansiranje gel.coata i poliranje (4.800 + 2.450 Eura), demontažu puknutog i montaža novog vjetrobranskog stakla (2.850 Eura), promjena silikona i brtvljenje uz desni bočni prozor plovila (2.350 Eura), kao i nabavku i montažu 3 nova bokobrana 1’4 Polvform (300 Eura) što sve zajedno daje iznos od 12.750 Eura.

35.Isto tako, tužiteljica obrazlaže visinu štete za popratne radnje i uslužne djelatnosti i to za transport plovila na elaciji U. – I. (500 Eura), podizanje plovila u

brodogradilištu (350 Eura), pranje plovila u brodogradilištu (550 Eura), premještaj plovila u brodogradilištu (350 Eura), porinuće plovila u brodogradilištu (350 Eura), b boravak u hali brodogradilišta 14 dana (924 Eura), korištenje postolja 14 dana (140 Eura), te transport plovila na relaciji I. U. (500 Eura) to sve zajedno daje iznos od 3.664,00 Eura, time da kada se zbroje, dobije se neto iznos od 16.414 Eura. Tome treba još pribrojiti iznos od 20% PDV (3.282 Eura), te se dobije ranije navedeni iznos od 19.696,80 Eura.

36.U odnosu na prvu osnovu štete vještak je u svom nalazu naveo da je njegova procjena da je za popravak plastike iznad desne bočne letve u duljini od 4 m, popravak palubnog dijela boka, nijansiranje gel.coata i poliranje (popravak s laminiranjem 4 m x 400 Eur. popravak boka - kitanje i lakiranje 4 m2 x 400 Eur, poliranje popravljenog dijela 300 Eura potrebno ukupno 3.500,00 Eur), za demontaža puknutog i montaža novog vjetrobranskog stakla, materijal i rad procjena 2.200 Eura, demontaža rubne lajsne. ravnanje, poliranje i montaža 300,00 Eura, promjena silikona i brtvljenje uz desni bočni prozor plovila (6 sati x 30 Eur/h + materijal ukupno 300,00 Eura, kao i nabavka i montaža 3 nova bokobrana F4 Polyform (300 Eura), što sve zajedno daje iznos od 6.600,00 Eura bez PDV, odnosno u odnosu na zatraženih 12.700,00 eura, priznato 6.600,00 EUR, odnosno razlika od 6.150,00 EUR. 37.U odnosu na drugu stavku, vještak je naveo da smatra da je neosnovan zahtjev za transport plovila na relaciji Umag - Izola (max. 150 Eura s troškom goriva), time da iz karte prikazanoj na ispod prikazana je udaljenost od Umaga do Izolc i ona iznosi 12 nautičkih milja tj. taj transfer traje kraće od jedan sat, time da tužiteljica nije navela koji su parametri obračuna visine transporta od 500,00 eur, slijedom čega sud smatra da je ovaj iznos paušalno naveden, te je prihvatio procjenu vještaka da bi troškovi transport plovila na relaciji Izola – Umag bio do 150,00 Eura, odnosno 300,00 eura u oba smjera, a ne 1.000,00 eur, kako to potražuje tužiteljica. U odnosu na druge stavke, podizanje plovila u brodogradilištu (350,00 Eura), pranje plovila u brodogradilištu (550,00 Eura), premještaj plovila u brodogradilištu (350,00 Eura), porinuće plovila u brodogradilištu (350,00 Eura), boravak u hali brodogradilišta 14 dana (924,00 Eura) kao i korištenje postolja 14 dana (140,00 Eura) primjereni iznosi, to sve zajedno daje iznos od 2.964,00 Eura bez PDV-a, odnosno osporavanje je 700,00 EUR, ( 3.664,00 EUR – 700,00 EUR ).

38.Slijedom navedenog, iz Nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da vještak smatra da je primjeren iznos od 11.476,80 EURA, a osporio za iznos od 8.220,00 eura ( 6.150,00 eur + 700,00 eur, 6.850,00 EUR, uvećano za PDV 1.370,00 EUR ).

39.Uvidom u Mišljenje vještaka sud je utvrdio da je vještak u svom Mišljenju naveo da - Procjena troška rada i materijala temelji se na realnim cijenama rada i materijala za popravak navedene štete, slijedom čega je priznata cijena nabavke 3 nova bokobrana.

- je cijena koštanja radnji povezanih s manipulacijom i skladištenjem plovila u brodogradilištu priznata je, osim transporta plovila na relaciji U. – I. i natrag, prema ponudi P. P. A. R. S.P. i te bi

cijene bile slične i u drugim radionicama za popravak plovila na Jadranu.

- Ukupna vještakova procjena troškova popravka dijelova plovila oštećenih u havariji iznosi 9.564 Eur bez PDV-a, a kada se doda i 20% PDV-a. budući daje klijent fizička osoba, tada ukupni procijenjeni trošak sanacije iznosi 11.476,80 Eur.

40.Očitujući se na navode Nalaza i mišljenja, tužiteljica je u svom očitovanju naveo da nema nikakve potrebe da se vještak izjašnjava koliko bi iznosio transport jahte iz I. u P. jer jahta ni nije transportirana iz I. u P., obzirom da je jahta u nekom zamišljenom slučaju prevezena iz I. u P., trošak transporta bi zapravo bio veći od troška transporta kojeg je uračunao vještak G. u svojem dopunskom vještačenju (transport na relaciji I. – U.) jer je P. značajno udaljeniji od I. nego U. pa bi i utrošak goriva samim time bio puno veći, slijedom čega punomoćnik tužiteljice smatra da je vidljivo da je tužiteljica uštedjela prilikom popravka jahte jer je jahtu popravila u praktički najbližem remontnom brodogradilištu, a ne u nekom udaljenom kao npr. u P., pri čemu treba napomenuti da je transport plovila na relaciji I. U. bio u predračunu koji je dostavila tužiteljica, te je bio sastavni dio obračuna tražbine tužiteljice.

41.Očutujući se na upit tužiteljice, na ročištu održanom dana 23. ožujka 2022. g. vještak je naveo da bi transport plovila na relaciji P. I., a koji iznosi oko 120 nautičkih milja, slijedom čega bi cijena transfera iznosila oko 400,00 uera u jednom pravcu, odnosno 800,00 eura, time da iz iskaza tužiteljice i svjedoka proizlazi da je jahta nakon popravka vraćena u umag, te da je početkom 2013.g., premještena u marinu u P. na otoku Krku.

42.Sud je prihvatio Nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti, obzirom da smatra da je stručan i logičan, time da je na ročištu održanom dana 23. ožujka 2022.g. vještak odgovorio na pitanja stranaka i otklonio moguće prijepore vezano za dostavljeni Nalaz i mišljenje, time da nakon usmenog izlaganja stranke nisu imale pitanja za vještaka, niti su predložile eventualno drugo vještačenje.

43.Predmet spora je zahtjev tužiteljice da mu tuženik plati iznos od 19.696,80 EUR na ime naknade štete koja je nastala na jahti „M.“ za vrijeme dok je bila na vezu u marini U. na temelju ugovora o korištenju veza broj 2434226 koji je sklopio s tuženikom 1. ožujka 2011.g. za razdoblje od sklapanja ugovora do 29. veljače 2012.g. ugovor o korištenju veza po svojoj pravnoj prirodi ugovor o ostavi, kojim se tuženik, kao ostavoprimac, obvezao primiti jahtu tužiteljice, kao ostavodavca, čuvati je i vratiti kad je ovaj bude tražio (članak 725. ZOO-a) i da je dužan stvar čuvati kao svoju vlastitu i obavijestiti ostavodavca o svim promjenama koje bi primijetio na stvari i opasnostima koje prijete oštećenju stvari (članak 727. stavci 1. i 3. ZOO-a). time da je ostavoprimac dužan čuvati stvar kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domaćin, kao i da je sudionik u obveznom odnosu dužan u ispunjavanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka) kako je to propisano odredbom članka 10. stavak 2. ZOO-a, i poduzeti sve radnje koje su potrebne da se čuvana stvar vrati ostavodavcu u stanju u kojemu je primljena, time da šteta može nastati zbog neispunjenja ili zakašnjenja u ispunjavanju obveze, odnosno za postojanje odgovornosti za štetu ne traži se protupravna radnja štetnika, dovoljno je da on svoju ugovornu obvezu nije ispunio u svemu kako ona glasi ili da ju je ispunio sa zakašnjenjem i da je zbog toga druga ugovorna strana pretrpjela štetu, slijedom čega je tužiteljica bila dužna dokazati samo činjenicu da je šteta nastala odnosno da joj jahta nije vraćena u stanju u kojem ju je predala tuženiku na čuvanje i visinu štete, radi čijeg utvrđenja je izveden dokaz vještačenjem po vještaku pomorske struke.

44.Prema odredbi članka 343. ZOO-a dužnik se oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći. Prema tome, teret dokazivanja postojanja činjenica koje ga oslobađaju odgovornosti za štetu je na tuženiku, a ne tužiteljici, time da je tuženik je na temelju ugovora bio dužan čuvati tužiteljicinu jahtu od svih oštećenja, pa tako i od onih koji bi mogli nastati od nesigurno i nepravilno privezane susjedne jahte. Isto tako, po ocjeni suda, djelatnici marine dužni su čuvati plovila i vršiti nadzor nad konopima, odnosno dužnost djelatnika marine da redovito ulaze na plovila, provjeravaju čvrstoću veza i pažnjom dobrog gospodarstvenika popravljaju čvorove ako nisu adekvatni vremenskim prilikama i godišnjem dobu.

45.Iz Mišljenja vještaka (list 139 spisa) proizlazi da je vještak u svom mišljenju naveo da je prema vremenskom izvješću Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) na dan štetnog događaja 08. veljače 2012.g., maksimalni udari vjetra iznosili su do 26,4 m/s odnosno 53 čvora (10 Beauforta), da je vjetar bio sjeveroistočnjak, što je smjer uobičajen za buru, kod koje je tipično da djeluje na udare s odstupanjem od prognoziranog prosjeka brzine, te je dobro poznato da zimske bure imaju orkanske udare tako da se ne može govoriti o neočekivanim pojavama i o „višoj sili“.

46.U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva, iz Nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da vještak smatra da je primjeren iznos naknade štete od 11.476,80 EURA, slijedom čega je neosnovan tužbeni zahtjev za iznos od 8.220,00 eura ( 6.150,00 eur + 700,00 eur, 6.850,00 EUR, uvećano za PDV 1.370,00 EUR ), odnosno tužiteljica je uspio u omjeru od 58 %, a tuženik u omjeru od 42% utuženog iznosa.

47.O troškovima parničnog postupka odlučeno je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, te se parnični trošak odnosi se na trošak zastupanja po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14 i 144/14), budući da je tužiteljicu zastupao odvjetnik, te je tužiteljici priznat trošak sastava tužbe od dana 11. travnja 2014.g. (tbr. 8. t. 1) 2.500,00 kn, sastava podneska od 21. srpnja 2015.g. (tbr. 8. t. 1) kojim se tužiteljica očitovala na navode odgovora na tužbu tuženika 2.500,00 kn, trošak pristupa na ročište dana 11. travnja 2016.g. (tbr. 9. t. 1) 2.500,00 kn, sastava podneska od dana 1. lipnja 2016.g. (tbr. 8. t. 1) kojim se tužiteljica očitovala na navode tuženika, te dostavila slike oštećenog plovila 2.500,00 kn, trošak pristupa na ročište održano dana 6. srpnja 2016.g. (tbr. 9. t. 1) 2.500,00 kn, trošak pristupa na ročište održano dana 27. listopada 2016.g. održano na Općinskom sudu u Puli, zamolbeno saslušanje svjedoka (tbr. 9. t. 1) 2.500,00 kn, trošak pristupa na ročište održano dana 1. lipnja 2017.g. (tbr. 9. t. 1) 2.500,00 kn, trošak pristupa na ročište održano dana 30. studenog 2018.g. (tbr. 9. t. 1) 2.500,00 kn, trošak pristupa na ročište održano dana 10. siječnja 2019.g. 500,00 kn, trošak sastava žalbe na prvostupanjsku presudu od 17. siječnja 2019.g. ( tbr. 10. t. 1) 3.125,00 kn, sastava podneska od dana 17. rujna 2021.g. (tbr. 8. t. 1) kojim se tužiteljica očitovala na navode tuženika i uputu drugostupanjskog suda .500,00 kn, trošak pristupa na ročište održano dana 28. rujna 2021.g. ( tbr. 9. t. 1) 2.500,00 kn, sastava podneska od dana 14. ožujka 2022.g. ( tbr. 8. t. 1) kojim se tužiteljica očitovala na navode dopunskog Nalaza i mišljenja vještaka 2.500,00 kn, trošak pristupa na ročište održano dana 23. ožujka 2022. (tbr. 9. t. 1) 2.500,00 kn, ukupno 33.625,00 kn, uvećano za pripadajući PDV 25%, odnosno 16.812.50 kn, ukupno 50.437.50 kn. Nadalje tužiteljici je priznat trošak troškovi vještačenja (predujam) i trošak izvješća DHMZ 9.480,00 kn, kao i troškovi roškovi dopunskog vještačenja (predujam) u iznosu od 4.500,00 kn, ukupno 13.980,00 kn. Isto tako, tužiteljici je priznat trošak sudskih pristojbi u iznosu od 7.603,00 kn (1.950,0 kn, pristojba na tužbu, 1.851,00 kn pristojba na prvostupanjsku presudu i 3.802,00 kn, pristojba na žalbu) Odnosno sveukupno 79.623.50 kn, (50.437.50 kn + 13.980,00 kn +7.603,00 kn .

48.Obzirom na omjer uspjeha tužiteljice u postupku u omjeru od 58%, a tuženika u omjeru od 42%, odnosno razlika je 16% na strani tužiteljice slijedom čega je tužiteljici priznat trošak u iznosu od 20.383,16 kn, slijedom čega je odlučeno kao pod toč. III izreke.

49.Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadu troškova postupka u iznosu od 56.240,34 kn (76.623,50 kn – 20.383,16 kn), te sa zahtjevom za naknadu troškova sastava podneska od 22. svibnja 2017.g. (tbr.8. t.1) u kojem je tužiteljica samo ponovio navode izrečene tijekom postupka, slijedom čega sud smatra da nije bio neophodan za vođenje postupka 2.500 kn, te sa zahtjevom za a naknadu troškova sastva podneska od 28.11.2018.g. (tbr. 8.t.1) obzirom da je tužiteljica predala podnesak na ročištu održanom dana 30. studenog 2018.g. te je navode iz podneska mogao istaknuti na ročištu, slijedom čega sud smatra da nije bio neophodan za vođenje postupka 2.500,00 kn, 5.000,00 kn, uvećano za pripadajući PDV 25%, odnosno 1.250,00 kn, ukupno 6.250,00 kn, odnosno sveukupno 62.490,34 kn, (56.240,34 kn + 6.250,00 kn), slijedom čega je odlučeno kao pod toč. IV odluke.

U Zagrebu, 26. travnja 2022.g.

SUDAC:

Hrvoje Lukšić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3(tri) primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Dna:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku