Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

ex Vojarna Sv. Križ

Dračevac, Split

Poslovni broj: Pr-3976/2021-10

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Katici Bojčić Vidović, a na prijedlog više sudske savjetnice Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužiteljice I. Ć. iz D., O.: …, zastupane po punomoćniku M.

U., odvjetniku u S., protiv tuženika D. O.: …, Split, zastupanog

po punomoćnicama E. K.-B. i M. B.-P., odvjetnicama u S.,

nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 11.travnja

2022. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice A. M., odvjetničke vježbenice kod odvjetnika N. B. i zamjenika punomoćnika tuženika I. Ć., odvjetnika u S., dne 21.travnja 2022.godine,

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku D. Z. S. I. N. O. S., O.:

…, S., da u roku od 15 dana isplati tužiteljici

I. Ć., O.:…, D. iznos od 3.582,91 kuna

zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na:

- iznos od 255,68 kuna od 15.veljače 2016.god. -

iznos od 235,05 kuna od 15.ožujka 2016.god. -

iznos od 250,58 kuna od 15.travnja 2016.god. -

iznos od 237,21 kuna od 15.svibnja 2016.god. -

iznos od 251,21 kuna od 15.lipnja 2016.god.

- iznos od 269,76 kuna od 15.srpnja 2016.god.

- iznos od 292,78 kuna od 15.kolovoza 2016.god. -

iznos od 280,72 kuna od 15.rujna 2016.god.

- iznos od 302,86 kuna od 15.listopada 2016.god. -

iznos od 309,87 kuna od 15.studenog 2016.god. - iznos

od 265,86 kuna od 15.prosinca 2016.god.

- iznos od 360,41 kuna od 15.siječnja 2017.god. -

iznos od 270,91 kuna od 15.veljače 2017.god.

pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II. Nalaže se tuženiku da, u roku od 15 dana, naknadi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.250,00 kuna uvećan za pripadajuće zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od 21.travnja 2022. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi zaprimljenoj 13.veljače 2021. navodi da je bila zaposlenica tuženika u utuženom razdoblju od siječnja 2016. do siječnja 2017. Također da ne bi trebalo biti sporno da tuženik predstavlja javnu službu sukladno čl.2. Zakona o plaćama u javnim službama. Vlada RH i sindikati u javnim službama (uključujući Sindikat zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi) sklopili su 23.studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama kojim je utvrđeno povećanje osnovice za plaće u javnim službama za 6% godišnje za 2007., 2008. i 2009. 13.svibnja 2009. su sklopili Dodatak sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kojim dodatkom su uslijed teške recesije i globalne ekonomske krize odgodili povećanje osnovice. Naime, odredbom čl. III. Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama ugovoreno je da „u trenutku kad službeni pokazatelji

Zavoda ukažu na poboljšanje stanja

odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno ( u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto. 26.listopada 2011. stranke su sklopile Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13.svibnja 2009. Čl.III. Izmjene i dopune Dodataka sporazumu ugovoreno je da "osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto, za mjesec u kojem službeni pokazatelji Zavoda

ukažu da je poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog

BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema ovim izmjenama i dopunama. 7. prosinca 2011. arbitražna komisija donijela je arbitražnu odluku kojom je potvrđen sadržaj prethodno citiranih Izmjena dodatka, a iste stranke su 28.prosinca 2012. u Zagrebu donijele Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna dodatka o sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. U drugom tromjesečju 2015. zabilježen je rast BDP-a od 1,2 %, a u trećem tromjesečju je zabilježen rast od 2,8 %, što daje aritmetičku sredinu od 2,0%. Naime, Državni zavod za statistiku je 28.kolovoza 2015. objavio priopćenje da je u drugom tromjesečju BDP realno veći za 1,2 % u odnosu na isto tromjesečje 2014., a to je potvrđeno je procjenom DZS-a od 04.rujna 2015. DZS je 27.studenog 2015. objavio da je treće tromjesečje 2015. u kojem je navedeno da je BDP realno veći za 2,8 % a to je potvrđeno procjenom DZS-a od 4.prosinca 2015. Dakle, 27.studenog 2015. su se ispunili uvjeti iz čl. III. Izmjene i dopune Dodatka za povratom osnovice, odnosno njezinim povećanjem na iznos od 5.415,37 kn bruto.

20. listopada 2016. DZS je objavio priopćenje za javnost povodom objave usklađenih tromjesečnih podataka BDP-a od prvog tromjesečja 2014. do drugog tromjesečja 2016. te iz revidiranih podataka proizlazi da je za drugo tromjesečje 2015. BDP realno rastao za 1,24561%, a da je za treće tromjesečje 2015. realno rastao za 2,78247%. Iz svega navedenog nesporno proizlazi da je tuženik trebao tužiteljici od prosinca 2015. obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn. Nažalost, tuženik nije ispoštovao odredbu čl.III. Izmjena dodatka te je u razdoblju od prosinca 2015. do siječnja 2017. isplaćivao plaću temeljem osnovice od 5.108,84 kn. Nadalje, u čl. IV. Izmjena dodatka strane su ugovorile sljedeće: Točno šest mjeseci nakon objave podatka iz članka III. ovih izmjena i dopuna ugovorne strane će utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između: - Pariteta mjesečne osnove bruto plaće početnika s VSS- om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, te istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. a sve prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. U slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. osnovica za obračun plaća korigirat će se od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. Nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica će se uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. Prema čl.VII. b. Izmjena dodatka prethodno spomenuti odnos pariteta je tokom cijele 2008. iznosio 87,9:100. Prema statističkim podacima DZS-a, koji su sukladno čl. VII b Izmjena dodatka ugovornim stranama redovito dostavljani, proizlazi kako mjesečna osnovna bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015.g. iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna nominalna bruto plaća u privredi u RH za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn. Podjelom navedenih iznosa (6.225,44:7.247,50) dobije se paritet u odnosu od 85,9/100. Dakle, usporedbom odnosa pariteta od 85,9/100 : 87,9:100= 0.9772 (97,72%) može se utvrditi da je paritet iz 2015.g. manji za 2,28% od pariteta iz 2008. Kako je prema čl.IV. Izmjena dodatka ugovoreno da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.

osnovica za obračun plaća korigirati prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, to je onda od 4.lipnja 2016. ispunjen uvjet za povećanjem plaće. Od srpnja 2016. osnovica se trebala uvećati za daljnjih 1,14% (2,28: 2= 1,14%). Istim člankom u stavku III. je ugovoreno da će nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica se uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. Dakle, sukladno navedenom, osnovica za plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. se trebala povećati za dodatnih 1,14%. Radi jednostavnijeg pregleda, tužiteljica ističe da je za utuženi period osnovica plaće trebala iznositi za razdoblje prosinac 2015.-lipanj 2016. = 5.415,37 kn, za razdoblje srpanj 2016.- studeni 2016. = 5.477,11 kn, te za razdoblje prosinac 2016.- siječanj 2017.= 5.539,55 kn. S obzirom da je nesporno da tuženik nije poštivao naprijed navedene odredbe Kolektivnog ugovora te da nije obračunavao plaću sukladno povećanoj osnovici to je onda tužiteljica aktivno legitimirana da traži naknadu neisplaćenih plaća. S obzirom da tužiteljica nije u posjedu dokumentacije koja je potrebna radi postavljanja preciznog tužbenog zahtjeva (obračunske liste od siječnja 2016. do siječnja 2017.) te da ne može izračunati visinu uskraćene plaće i naknade plaće, to tužiteljica postavlja sukladno čl.186.b. Zakona o parničnom postupku tzv. stupnjevitu tužbu kojom se predlaže sudu da naloži tuženiku dostavu svih obračunskih isprava za isplatu plaće, odnosno naknade plaće za razdoblje od siječnja 2016. do siječnja 2017. (zaključno sa siječnjem 2017.), a nakon pribave te dokumentacije tužiteljica će moći precizirati tužbeni zahtjev. Podneskom od 1.ožujka 2022. tužiteljica je dostavila u spis konačno uređeni i specificirani tužbeni zahtjev kojim potražuje isplatu iznosa od 3.582,91 kuna na ime razlike plaće od siječnja 2016. do siječnja 2017. sa pripadajućom zateznom kamatom na svaki pojedinačni iznos od dospijeća do isplate, sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskom zateznom kamatom počevši od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio navode tužiteljice, predložio odbiti tužbeni zahtjev te tužiteljicu obvezati na naknadu troška ovog postupka. Tuženik osporava pravnu valjanost Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, Arbitražne odluke i Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, na koje se dokumente poziva tužiteljica, s obzirom da za njih nikada nije, prema proceduri iz Zakona o radu, uspostavljen ili ustanovljen Odbor sindikata za kolektivne pregovore, odnosno on nije imenovan po Gospodarskom socijalnom vijeću. U konkretnom slučaju, sklapanju Sporazuma nisu prethodili zakoniti kolektivni pregovori u smislu odredbe čl. 186. ZR/95 već su vršeni dogovori s predstavnicima pojedinih sindikata pa utoliko nije poštivana propisana procedura te se Sporazum zajedno sa svim svojim Dodacima, kao i Arbitražna odluka te Vjerodostojno tumačenje ukazuju nezakonitim. Tuženik nadalje ističe da Izmjene dodatka nisu sklopile sve stranke koje su sklopile Sporazum i Dodatak te da stoga iste nisu pravno valjane i obvezujuće. Naime, Sporazum i Dodatak sklopljeni su između Vlade RH i osam sindikata javnih službi dok su Izmjene dodatka sklopljene između Vlade RH i sedam sindikata (iste nije sklopio Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske). Notorno je da izmjene i dopune, da bi bile valjane, moraju ugovoriti sve strane ugovornog odnosa, a što ovdje nije slučaj, stoga se, uslijed nedostatka identiteta stranaka, radi o nevaljanom aktu. Također osporava temeljenje tužbenog zahtjeva na čl. 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26.listopada 2011.god. po kojima je osnovica za obračun plaća 5.415,37 kn jer okolnosti za povećanje osnovice plaće u javnim službama u iznosu i na način kako tužiteljica navodi nisu nastupile. Tuženik osporava da su se u utuženom periodu ostvarili uvjete za rast osnovice navodeći da se treba primijeniti odredba čl.7 toč.1. Izmjene i dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaću u javnim službama iz 2011., a koja je nužna za ostvarivanje odredbi dodatka odnosno izmjene i dopune. Tuženik, dalje navodi kako je u razdoblju od listopada 2011. do rujna 2014. Državni zavod za statistiku zabilježio je pad (negativan rast) realnog međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a u ukupno 12. tromjesečja, stoga je, primjenom odredbe čl. VII. t. 1., primjenu čl. III. valjalo odgoditi za dvanaest tromjesečja, odnosno do studenog 2019. Kod toga valja naglasiti kako su Izmjene dodatka sklopljene na određeno vrijeme – na razdoblje od pet godina – pa utoliko do usklađenja, obzirom da je Sporazum istekao prije no što bi se usklađenje imalo primijeniti, nije ni moglo doći.

3. Tijekom postupka stranke su u cijelosti ostale kod svojih navoda iz tužbe, odnosno odgovora na tužbu, time da je na pripremnom ročištu održanom 11.travnja 2022. godine na kojemu je ujedno i zaključen prethodni postupak, te održana i zaključena glavna rasprava, tuženik naveo da visina tužbenog zahtjeva nije sporna.

4. Sud je tijekom postupka izveo dokaze pregledom Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011., Arbitražne odluke od 7.12.2011., Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.11.2006.,

Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13.5.2009. i Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama usvojenog dana 28.12.2012., pregledom priopćenja za javnost Državnog zavoda za statistiku od 28.8.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., priopćenja za javnost DZS-a od 27.11.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., objave procjene DZS-a od 4.9.2015., od 4.12.2015. i 4.03.2016. o procjeni tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda, te pregledom obračunskih/platnih listi za tužiteljicu u utuženom razdoblju i tablica izračuna razlike u isplati plaće za tužiteljicu , a koje je dostavila tužiteljica , kao i ostale dokumentacije koja je priložena uz odgovor na tužbu i podnesak tužiteljice i to priložene sudske odluke.

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za razdoblje od siječnja 2016. do siječnja 2017. temeljem odredbe čl. III. i čl. IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011.g. u ukupnom iznosu od 3.582,91 kuna bruto sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlena kod tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama. Također, nije sporno da je tuženik u utuženom razdoblju obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, te nije sporna pravilnost izračuna razlike manje isplaćenih plaća u utuženom razdoblju u odnosu na navedeni osnov.

8. Među strankama je sporna valjanost i pravna snaga, a potom i način tumačenja pojedinih odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., odnosno je li tuženik trebao obračunati i isplatiti tužiteljici plaću za utuženo razdoblje po osnovici od 5.108,37 kn ili po osnovici od 5.415,37 kn sukladno odredbi članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. Sporna je i pravna osnova tužbenog zahtjeva u dijelu koji se odnosi na daljnja povećanja osnovice plaće u javnim službama uz ispunjenje uvjeta predviđenih odredbama članka IV. st. 2. i st. 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi.

9. Odredbom članka 51. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“, broj: 141/12., 150/13., 153/13.; dalje: TKU) propisano je da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

10. Iz dokumentacije pregledane u dokaznom postupku proizlazi:

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u 2007., 2008. i 2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za izračun plaća u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja se primjenjivala u prethodnoj godini,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim da te izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su Izmjenama između ostalog izmijenjeni čl. III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice, način usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim čl. VII. je utvrđeno da se uskladba, dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu, time da je iz čl. 1 Vjerodostojnog tumačenja razvidno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža usvojila sadržaj Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

11. Plaća tužiteljice u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj: 39/09, Dalje u tekstu:ZOPJS), te je izmijenjenom odredbom čl. 2. Zakonom o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj: 124/09) od 24. listopada 2009. određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna R. H. za narednu godinu osnovicu

plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom. Nadalje, čl. 3. naprijed navedenog Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama određeno je da se na plaće u javnim službama primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. sve dok se ne utvrdi nova osnovica na temelju naprijed citirane odredbe čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama.

11.1. Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela je Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj: 123/2016.), kojom je osnovica utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se ista primjenjivala od 1. siječnja 2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja je isplaćena u mjesecu veljači 2017.

11.2. Također, Vlada R. H. i osam sindikata javnih službi sklopili su Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u čl. 49. st. 4. ugovorile: „Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.11.2006. i svi sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma kao dio sadržaja TKU-a.

11.3. Slično je ugovoreno i prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 115/10, dalje: TKU/10) u kojemu je u čl. 51. st. 4. ugovoreno: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.“.

11. 4. Odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 141/12, dalje: TKU/12) ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.

važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.“.

11.5. Iz odredbe čl. 199. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine broj: 93/14, 127/17 i 98/19, dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka.

12. Za istaknuti je da su u cijelosti neosnovani navodi tuženika u kojima isti osporava pravnu valjanost i pravnu snagu Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011, dalje IDD Sporazuma. Naime, iz naprijed citiranih odredbi TKU-a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 proizlazi da su Vlada RH i sindikati javnih službi nedvojbeno ugovorili da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje prema uvjetima specificiranim u IDD Sporazuma. Štoviše, Vlada RH kao potpisnik IDD Sporazuma izrijekom je potvrdila njegovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2012., te nikad nije dovodila u pitanje njegovu pravnu valjanost i nije nikada u odgovarajućem sudskom postupku tražila utvrđenje njegove ništavosti. Osim toga valja istaknuti i da su sukladno odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr-408/12-2 i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III/3535/12, odredbe kolektivnog ugovora ništetne zbog nedostatka u sklapanju samo ako je sindikat bio isključen protivno zakonu iz postupka kolektivnog pregovaranja i sklapanja ugovora. U konkretnom slučaju IDD Sporazuma nije potpisao jedan od sindikata, međutim iste je parafirao, a što ne spori niti tuženik, iz čega je razvidno da je sudjelovao u pregovaranju pa se ne može pozivati na ništetnost istih.

Imajući u vidu prednje, ovaj sud smatra da IDD Sporazuma predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU/12 kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Iz navedenih razloga IDD Sporazuma, a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje IDD Sporazuma radi pojašnjenja primjene čl.

IV. st. 5., a u svezi sa čl. VII. st. 1. IDD Sporazuma. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih IDD Sporazuma ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. IDD Sporazuma.

13. Dana 28.kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku R. H.

objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2 % u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće tromjesečje 2015.

DZS-a od 27.studenog 2015. proizlazi kako je BDP realno veći za 2,8% i III. tromjesečju u 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. , koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4.prosinca 2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopnu odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te da je aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2% to je utvrđeno da su se krajem studenog 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kuna i to temeljem čl. III IDD Sporazuma.

14. Dakle, tuženik je tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući da je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP- a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine

(prosječno 2 ili više posto).

15. Pregledom obračunskih platnih lista za tužiteljicu u periodu od siječnja 2016.g. do siječnja 2017.g. utvrđeno da je tuženik tužiteljici plaću tijekom utuženog razdoblja i nadalje isplaćivao primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu od 5.108,84 kn, a za mjesec siječanj 2017. prema osnovici od 5.211,02 kuna.

16. Daljnje povećanje osnovice plaće u javnim službama uz ispunjenje određenih uvjeta predviđeno je odredbama čl. IV. IDD Sporazuma . Odredbom čl. IV st.1. IDD Sporazuma utvrđeno je da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. ovih Izmjena ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj godini i istog pariteta u 2008. godini, a sve prema podacima DZS.

17. Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u RH za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn). Kako je člankom VII b st. 3. i st. 8. IDD Sporazuma utvrđeno kako paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV. st.1. IDD Sporazuma dolazi do odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega proizlazi da je paritet iz 2015. za 2,28% manji od pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. IDD Sporazuma određeno je da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.

godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.

18. Sindikati javnih službi, dana 2. lipnja 2016., pozvali su Vladu RH da sukladno čl. IV. Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. IDD Sporazuma , međutim Vlada RH se oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu obvezu iz navedenog članka. Primjenom odredbe čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima, (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) prema kojoj se uzima da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen, kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1., zbog naprijed navedenog razloga, ima se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. (jer je DZS objavio podatke 4. prosinca 2015. pa je rok određen člankom IV. st.1. IDD Sporazuma 4. lipnja 2016.), te je time ispunjen uvjet primjene citiranog čl. IV. st. 2. IDD Sporazuma . Dakle, počevši od plaće za srpanj 2016. osnovica se trebala uvećati za daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).

19. Člankom IV. st. 3. IDD Sporazuma određeno je da će se nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Stoga se osnovica plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. trebala uvećati za još daljnjih 1,14%. Iz navedenog proizlazi kako je osnovica plaće tužiteljice kroz utuženi period trebala iznositi za period od siječnja 2016. do lipnja 2016. 5.415,37 kn, za period od srpnja 2016. do studenog 2016. 5.477,11 kn, za period od prosinca 2016. do siječnja 2017. 5.539,55 kn.

20. Slijedom prednjeg, ukazuje se osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju. Kako između parbenih stranaka nije prijeporna visina tužbenog zahtjeva, to je valjalo tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 3.582,91 kuna prihvatiti u cijelosti. Na dosuđeni iznos, tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa razlike plaće do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 140/15. i 60/16. – dalje: ZOO), izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće u iznosu od 3.582,91 kuna, a kako je to tužiteljica i zatražila. Slijedom svega gore navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude pod točkom I.

21. Odluka o parničnom trošku temelji se odredbi čl. 154. st. 1., te čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19). Budući da tužiteljica uspjela u sporu u cijelosti priznat joj je trošak u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) te popisu troška i to: za sastav tužbe - 50 bodova, za sastav obrazloženog podneska od 15.veljače 2022.

kojim se očituje na odgovor na tužbu - 50 bodova, za sastav podneska od 1.ožujka 2022.g. kojim uređuje tužbeni zahtjev- 50 bodova, za zastupanje na ročištu od 11.travnja 2022.g. - 50 bodova te za zastupanje na ročištu za objavu odluke - 25 bodova, ukupno 225 bodova što pomnoženo s 10,00 kn koliko iznosi vrijednost jednog boda iznosi 2.250,00 kuna. Na sve dosuđene troškove sud je dosudio i zateznu kamatu prema stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a tekućom od dana donošenja ove odluke, a to sukladno odredbi iz čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine 142/12, 25/13, 93/14, 73/17). Zbog navedenoga odlučeno je kao u izreci ove presude pod točkom II.

U Splitu, 21.travnja 2022.godine

SUTKINJA:

Katica Bojčić Vidović v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

DNA:

- pun. tužiteljice, pun. tuženika

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte