REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 16 Pn-1452/19-17

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Marijanu Glavašu, u pravnoj stvari tužiteljice B. K.-V. (OIB: …) iz Z., koju zastupa punomoćnik D. V., odvjetnik u Z., protiv tuženika C. o. d.d. (OIB: …), Z., kojega iz radnog odnosa zastupa K. S., dipl. iur. iz Z., radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 8. ožujka 2022. 2022. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i punomoćnice tuženika, 22. travnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku C. o. d.d. isplatiti tužiteljici B. K.-V. iznos od 36.800,00 kn sa zateznom kamatom tekućom od 2. travnja 2019. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 12.111,00 kn sa zateznom kamatom tekućom od 22. travnja 2022. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatu preostalog zatraženog iznosa od 2.000,00 kn.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je 16.12.2016. stradala u Z., na križanju T. i B. ulice, kada je zbog oštećenja na nogostupu krivo stala te se na taj način ozlijedila. Do takvog ozljeđivanja došlo je zbog neodržavanja i/ili nepropisnog održavanja cesta i površina koje nisu definirane i razvrstane kao javne ceste, dakle nerazvrstanih cesta i javnih površina, a za čije održavanje je nadležno trgovačko društvo Z. h. d.o.o. koje je u vrijeme štetnog događaja imalo ugovorenu policu osiguranja od odgovornosti kod tuženika. U naznačenoj nezgodi tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede zbog kojih je provodila liječenje, a što je sve kod nje dovelo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, zbog čega je trpjela fizičke bolove i strah, trpi duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti i zaostalog naruženja, a bila joj je potrebna i tuđa pomoć i njega. Tužiteljica u konačnici smatra da pravična novčana naknada za neimovinsku štetu iznosi 61.000,00 kn (prema kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova 11.000,00 kn, prema kriteriju pretrpljenog straha 8.000,00 kn, prema kriteriju duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti 22.000,00 kn i prema kriteriju duševnih bolova zbog naruženja 20.000,00 kn), a naknada za tuđu pomoć i njegu 3.000,00 kn, dakle ukupna šteta iznosi 64.000,00 kn. S obzirom da je tuženik povodom podnesenog odštetnog zahtjeva od 1.4.2019. tužiteljici isplatio nesporni dio štete u iznosu od 25.200,00 kn, konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužiteljica od tuženika za neimovinsku štetu i imovinsku štetu potražuje preostali iznos od 38.800,00 kn sa zateznom kamatom tekućom od 2.4.2019. (dan nakon podnošenja odštetnog zahtjeva) te troškove postupka sa zateznom kamatom.

2. Ovdje je za istaknuti da je sud primjenom odredaba čl. 190. st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku usprkos protivljenju tuženika ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19. – dalje: ZPP) dopustio preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva izvršenu nakon zaključenja prethodnog postupka, a budući da tužbu na navedeni način (uslijed promjene Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade s druge sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 5.3.2020. i 15.6.2020.) tužiteljica bez svoje krivnje nije mogla preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, dok je sama preinaka svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu priznao nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju, ali ističe da je tužiteljica vlastitom nepažnjom doprinijela pretrpljenoj šteti u omjeru od 10 %. Smatra da je izvršenom isplatom u mirnom postupku tužiteljici u cijelosti nadoknadio štetu. U odnosu na povećani dio zahtjeva ističe prigovor zastare te se općenito protivi zatraženom tijeku kamate. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev preko primjerenog iznosa.

4. U provedenom postupku sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu, odštetni zahtjev od 1.4.2019., fotografije mjesta pada, provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Z. V., kirurgu te su saslušani svjedok V. Š. i tužiteljica.

5. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14.).

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Između stranaka nije sporno da je 16.12.2016. tužiteljica stradala u Z., na križanju T. i B. ulice, kada je zbog oštećenja na

nogostupu krivo stala i pala. Nesporno je da je za održavanje površine na kojoj se dogodio pad nadležno trgovačko društvo Z. h. d.o.o., koji je u to vrijeme imao ugovorenu policu osiguranja od odgovornosti kod tuženika. Nije sporno da je tužiteljica tom prigodom zadobila tjelesne ozljede i provodila liječenje, što je sve dovelo do povrede prava osobnosti iste na tjelesno i duševno zdravlje. Nije sporno da se tužiteljica 1.4.2019. s odštetnim zahtjevom obratila tuženiku te joj je isti u mirnom postupku isplatio po toj osnovi iznos od 25.200,00 kn. Sporna je visina preostalog zatraženog iznosa štete, eventualno postojanje doprinosa tužiteljice nastanku štetnog događaja i pretrpljenoj šteti te zatraženi tijek zatezne kamate, kao i možebitni nastup zastare za preinačeni dio potraživanja.

8. Iz iskaza svjedoka V. Š. i tužiteljice proizlazi da su se kritične zgode normalnim hodom kretali sjevernom stranom T. ulice u smjeru zapada te je na križanju s B. ulicom na samom rubu nogostupa koji predstavlja malu nizbrdicu (ili uzbrdicu, ovisno o smjeru kretanja), biciklist iza njih pozvonio uslijed čega se tužiteljica pomaknula u desno te se uslijed toga spotaknula na oštećeni dio nogostupa u vidu izbočene (dijelom izvađene) betonske kocke te pala i ozlijedila se. Sud je prihvatio takve iskaze svjedoka i tužiteljice cijeneći ih iskrenim i uvjerljivim te u suglasju s priležećom medicinskom dokumentacijom, odnosno dostavljenim fotografijama mjesta pada iz kojih je razvidno predmetno oštećenje na tom dijelu nogostupa, a koje su svjedok i tužiteljica suglasno potvrdili kao mjesto pada. Cijeneći izloženo, sud ne nalazi niti tuženik na bilo koji način dokazuje eventualni doprinos tužiteljice nastanku štetnog događaja i tako pretrpljenoj šteti. Naime, radi se o frekventnom mjestu kojim dnevno prolazi veliki broj pješaka te nije za očekivati od tužiteljice da bi eventualno mogla predvidjeti postojanje takvog oštećenja nogostupa koje u tom obliku predstavlja povećanu opasnost za pješake (posebice zbog očitog nedostatka bilo kakve vrsta upozorenja na to oštećenje) i zbog kojega je tužiteljica u konačnici i stradala.

9. Iz priložene medicinske dokumentacije tužiteljice te nalaza i mišljenja liječnika vještaka dr. Z. V., kirurga, proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljede u vidu prijeloma glavice palčane kosti desnog lakta, višekomadnog prijeloma lijeve patele i natučenja desnog ručnog zgloba. Incijalna medicinska skrb pružena joj je kao hitnom slučaju na kirurgiji KB Sestre Milosrdnice u Zagrebu, kada je i učinjeno operativno zbrinjavanje prijeloma ivera. Desni lakat se tretirao konzervativno, imobilizacijom nadlaktičnom sadrenom longetom. Boravila je na odjelu od 16.12.2016. do 24.12.2016., a po otpustu iz bolnice provodila je redovite kontrole kirurga, odnosno i odgovarajuću fizikalnu terapiju ambulantnog i stacionarnog tipa. Prilikom pregleda vještaka žali se na bolove u desnom laktu uz trnce u desnoj podlaktici i šaci i bolnu osjetljivost lakta s unutarnje strane. Lijevo koljeno je zadebljano, a uočava se i ožiljak s prednje strane dužine oko 12 cm. Kretnje u koljenu su reducirane, a postoji bolnost i reducirane kretnje blažeg stupnja i u području desnog ručnog zgloba. Vještak zaključuje da su po provedenom liječenju zaostale trajne posljedice prijeloma desnog lakta u vidu povremene bolnosti, reduciranih kretnji u blažem stupnju i utrnulosti desne šake, bolnosti i zadebljanja lijevog koljena, reduciranih kretnji u srednjem stupnju, a koje trajne posljedice su dovele do smanjenja životnih aktivnosti tužiteljice od 17 % trajno. Fizičke bolove jakog intenziteta tužiteljica je trpjela 4 dana (kumulativno), srednjeg intenziteta 10 dana, slabog intenziteta 50 dana (uključuje i razdoblje razgibavanja). Povremeni bolovi ulaze u smanjenje životnih aktivnosti. Primarni strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah, kao posljedica nastale ozljede i saznanja o stanju i ozljedama jakog intenziteta trajao je 2 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, a slabog intenziteta 30 dana. Tuđa pomoć i njega tužiteljici je bila potrebna 4 sata dnevno kroz 20 dana, a potom 2 sata dnevno kroz 3 mjeseca (za obavljanje svakodnevnih kućnih aktivnosti, odlasci liječniku, po namirnice). Zaostalo naruženje u vidu ožiljka i zadebljanja na koljenu je blažeg srednjeg stupnja povremeno vidljivo trećim osobama.

10. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka cijeneći ga nepristranim te u skladu s pravilima znanosti i vještine, a kao takvog su ga prihvatile i stranke.

11. Tužiteljica u tom dijelu svog iskaza koji sud također prihvaća kao iskren i uvjerljiv te u suglasju s medicinskom dokumentacijom i nalazom i mišljenjem liječnika vještaka, navodi da je povodom predmetnog ozljeđivanja provodila višemjesečno liječenje, prvih mjesec dana imala je gips na desnoj ruci i lijevoj nozi, tako da nije mogla ništa raditi već samo mirovati, a pomoć joj je pružao suprug. Nakon toga, tri mjeseca je išla na terapiju, a i nadalje osjeća posljedice tog pada, posebice vezano za lijevo koljeno zbog čega teško hoda, slabo podnosi duže hodanje, kao i uspone stepenicama i drugim uzbrdicama. Neposrednim uvidom u zaostalo naruženje kod tužiteljice, sud je utvrdio da isti odgovaraju opisu i ocjeni iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka. Naruženje je jasno vidljivo u situacijama nepokrivenosti odjećom, dakle u svoj ukupnosti radi se o naruženju manjeg srednjeg stupnja ponekad vidljivo trećim osobama.

12. Odredbom čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ , br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO) propisano je da će sud, u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Odredba st. 2. istog članka određuje da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilj kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

13. Na temelju tako provedenih dokaza, a uzimajući u obzir ozljede koje je tužiteljica zadobila u predmetnoj prometnoj nezgodi i posljedice istih kako je to pobliže opisano u nalazu i mišljenju liječnika vještaka, sud nalazi da je tužiteljici u smislu odredbe čl. 19. st. 2. ZOO-a u konkretnom slučaju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te joj u skladu s težinom povrede pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu. Pri odlučivanju o visini iste sud je uzeo u obzir vrstu i narav ozljeda koje je tužiteljica zadobila u štetnom događaju, jač inu duševnih bolova zbog smanjenja opće životne aktivnosti i zaostalog naruženja, dob (rođena 1956.) te trajanje i jačinu fizičkih bolova i pretrpljenog straha. Fizički bolovi i strah ukupno su trajali do otprilike 2 mjeseca, tužiteljica je bila podvrgnuta operativnom zahvatu, pregledima, terapijama i snimanjima, mirovala je, što je sve zasigurno u znatnoj mjeri narušilo i narušava kvalitetu njezinog života.

14. Slijedom navedenih kvalifikatornih okolnosti, ovaj sud cijeni da tužiteljici pripada pravična novčana naknada neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti u iznosu od 59.000,00 kn.

15. Tužiteljici bi inače s osnova pružene tuđe pomoći i njege (ukupno 260 sati), pripadala po nalazu ovog suda novčana naknada u iznosu od 5.600,00 kn, pri čemu sud po slobodnoj ocjeni kao cijenu sata utvrđuje iznos od 20,00 kn koji smatra primjerenim cijenama na tržištu osoba koje pružaju takvu vrstu pomoći uz uobičajenu praksu da se takva vrsta pomoći pruža od strane ukućana, kako je i tužiteljica navela u svom iskazu. No, s obzirom da tužiteljica po toj osnovi potražuje iznos od 3.000,00 kn, to joj je isti u tom iznosu i dosuđen.

16. Slijedom izloženoga, ukupna naknada štete koja pripada tužiteljici iznosi 62.000,00 kn, a kako je tuženik prije postupka nesporno isplatio tužiteljici dio štete u iznosu od 25.200,00 kn, valjalo je primjenom odredaba čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a (za neimovinsku štetu) i odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a (za imovinsku štetu), sve u svezi odredbe čl. 964. st. ZOO-a, dosuditi tužiteljici daljnji iznos štete od 36.800,00 kn, dok se preostali zatraženi iznos od 2.000,00 kn ukazuje neosnovanim i kao takvog ga je valjalo odbiti.

17. U odnosu na zatraženi tijek zatezne kamate za istaknuti je da se tužiteljica nesporno obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom 1.4.2019. te je tuženik, a s obzirom da je stoga bio upoznat s nastupom osiguranog slučaja, svakako mogao u roku od 30 dana ili barem do podnošenja predmetne tužbe u cijelosti utvrditi osnovu i visinu zahtjeva tužiteljice za naknadu štete. S obzirom da to isti nije učinio (isplatio je samo djelomični iznos štete zbog čega je tužiteljica morala podnijeti ovu tužbu radi ostvarenja cjelokupne naknade), to odgovarajućom primjenom odredbe čl. 943. st. 4. ZOO-a, a u svezi odredaba čl. 1103. (za neimovinsku štetu) i čl. 1086. (za imovinsku štetu) ZOO-a, na ovdje utužene iznose neimovinske i imovinske štete tužiteljici pripada kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno prema traženju tužiteljice od sljedećeg dana nakon toga i to kako u odnosu na prvotno utuženi tako i povećani zahtjev, zbog čega je na taj način i suđeno u izreci presude. Stopa zatezne kamate temelji se odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

18. Sud je odbio prijedlog tuženika za pribavu cjelokupnog zdravstvenog kartona tužiteljice, a s obzirom da je isto u suprotnosti s pravom tužiteljice na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njezinog zdravlja predviđeno odredbom čl. 25. Zakona o zaštiti prava pacijenata ("Narodne novine", br. 169/04. i 37/08.) u svezi obveze čuvanja čuvanja liječničke tajne koja se može odati uz privolu pacijenta koje ovdje nema u smislu odredbe čl. 21. Zakona o liječništvu ("Narodne novine", br. 121/03. i 117/08.), dok tuženik niti ne navodi neke konkretne razloge za pribavu tih podataka koji bi eventualno opravdavali odstupanje od gornjih odredbi. Prigovor zastare u odnosu na preinačeni dio također nije osnovan, a s obzirom da je u konkretnom slučaju zastara tužiteljičinog potraživanje naknade neimovinske i imovinske štete iz predmetnog događaja prekinuta podnošenjem predmetne tužbe 29.5.2019. (kada trogodišnji rok zastare iz čl. 230. st. 1. ZOO-a svakako nije protekao), dok je povećanje iznosa potraživanja iz iste činjenične i pravne osnove samo posljedica u međuvremenu promijenjenih Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade te provedenog medicinskog vještačenja.

19. Trošak tužiteljice odnosi se na trošak zastupanja iste po punomoćnici odvjetnici i to: za sastav odštetnog zahtjeva – 100 bodova (Tbr. 28. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /„Narodne novine“, br. 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15. - dalje Tarifa/), za sastav tužbe – 100 bodova (Tbr. 7. t. 1. Tarife), za sastav podnesaka od 13.11.2019. i 4.2.2021. – 2 x 100 bodova = 200 bodova (Tbr. 8. t. 1. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife), za zastupanje na ročištima 9.3.2020. i 7.3.2022. – 2 x 100 bodova = 200 bodova (Tbr. 9. t. 1. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife), za sastav podnesaka od 31.3.2020. i 5.3.2021. – 2 x 25 bodova = 50 bodova (Tbr. 8. t. 3. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife) te za pristup na ročište za objavu ove presude – 50 bodova (Tbr. 9. t. 3. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife), i to prema vrijednosti predmeta spora od 24.800,00 kn do 3.2.2021., a nadalje prema vrijednosti predmeta spora od 38.800,00 kn, što ukupno čini 700 bodova koji primjenom Tbr. 50. Tarife daju iznos od 7.000,00 kn. Tužiteljici je priznat i trošak PDV-a na navedeni trošak u iznosu od 1.750,00 kn, zatim trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 598,00 kn i na ovu presudu u iznosu od 738,00 kn, sve u skladu sa Zakonom o sudskim pristojbama ("Narodne novine", br. 118/18.) i u vrijeme podnošenja tužbe još važećom Tarifom sudskih pristojbi uz Zakon o sudskim pristojbama ("Narodne novine", br. 74/95, 57/96., 137/02., 125/11., 112/12., 157/13. i 110/15.), odnosno za presudu Uredbom o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", br. 53/19.), kao i trošak provođenja medicinskog vještačenja u iznosu od 1.125,00 kn te trošak provođenja dokaza saslušanjem svjedoka V. Š. u iznosu od 900,00, što

ukupno čini trošak tužiteljice u iznosu od 12.111,00 kn. Tužiteljici kao nepotreban nije priznat zatraženi trošak sastava podneska od 13.11.2019. (dokaz o plaćenoj sudskoj pristojbi trebala je dostaviti uz tužbu).

20. S obzirom da tužiteljica nije uspjela u sporu samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva (uspjela u cijelosti s osnovom zahtjeva te 94,8 % u visini, što u konačnici zajedno predstavlja uspjeh od 97,4 %, dakle neuspjeh od 2,6 %), a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, sud je primjenom odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a odlučio da troškove postupka tuženik u cijelosti nadoknadi tužiteljici.

21. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/12., 25/13., 94/13., 93/14., 55/16. i 73/17.), a ista teče od dana donošenja ove presude do isplate.

U Zagrebu 22. travnja 2022.

SUDAC:

MARIJAN GLAVAŠ

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe na županijski sud, u roku od 15 dana od dana dostave iste putem ovog suda.

DNA

tužiteljici po pun.

tuženiku