Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Trg sv. Josipa 12, 33520 Slatina

Poslovni broj: 16 Ps-3/2021-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu Tomislavu Kuči, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužitelja R. R. iz C., OIB: …, koga zastupa punomoćnik A. Š., odvjetnik iz V., protiv tužene R. R. iz C., OIB: …, koju zastupa punomoćnik V. Š., odvjetnik iz N., radi iseljenja, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 29. ožujka 2022., u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja, tužene osobno i punomoćnika tužene, dana 21. travnja 2022.,

p r e s u d i o  j e :

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženoj R. R. iz C., OIB: …, da iseli iz tužiteljeve kuće sagrađene na kč.br. 534, upisanoj kod Općinskog suda u V., Zemljišnoknjižni odjel O. u zk.ul.br. 83 k.o. C. i preda je u posjed tužitelju R. R. iz C., OIB: …, slobodnu od stvari i osoba, te da mu nadoknadi prouzročeni parnični trošak s pripadajućim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana naknadi tuženoj troškove parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn.

Obrazloženje

1. Dana 25. svibnja 2021. tužitelj je podnio kod ovog suda tužbu protiv tuženika radi iseljenja. U tužbi se navodi da je tužitelj vlasnik nekretnina upisanih u zk.ul. 83 k.o. C. i to kč.br. 534 – kuća i dvor u selu, u naravi obiteljska kuća u kojoj živi zajedno s tuženicima i sa sinom Z. Međusobni odnosi stranaka u posljednje vrijeme teško su se i trajno poremetili do te mjere da je 27.4.2021. na poticaj tužene najprije došlo do verbalnog, a zatim i do fizičkog sukoba s A. R. Tužitelj nije u svojoj kući dužan trpjeti nepoštovanje koje mu iskazuje tužena bezrazložnim ljubomornim ispadima. Predlaže da sud donese presudu kao u dispozitivu.

2. U odgovoru na tužbu tužena osporava da je tužitelj samovlasnik predmetne nekretnine jer ista predstavlja bračnu stečevinu u kojoj su stranke suvlasnici na jednakim dijelovima, a koja je samo formalno upisana kao vlasništvo tužitelja. Stranke nisu sačinile bračni ugovor kojim bi regulirali prava i obveze glede imovine stečene u braku, pa je zakonska presumpcija da su vlasnici u jednakim dijelovima. Sva imovina koju su stranke stekle za vrijeme trajanja braka upisana je kao formalno vlasništvo tužitelja. Sporna nekretnina stečena je za vrijeme trajanja braka stranaka, te predstavlja bračnu stečevinu, u naravi kuća kao bračna stečevina nije podijeljena i slijedom toga ne pripada pravo tužitelju na isključivi posjed jer kao suvlasnica i tužena ima pravo na suposjed i korištenje iste nekretnine. Svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, pa ne može jedan suvlasnik isključiti drugog iz suposjeda, odnosno tražiti za sebe cijelu stvar, bez obzira na veličinu suvlasničke kvote. Sporna nekretnina nalazi se u suposjedu stranaka, a tužena je suvlasnik, te ima pravo na zajedničko korištenje sporne nekretnine. Posjednik ima pravo odbiti predaju stvari vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanja. Poziva se na Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i na čl. 8. koji propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, a da bi se stranci priznalo pravo zaštite koja izvire iz prava na dom valja provesti test razmjernosti koji se provodi kroz tri eliminacijska pitanja: je li miješanje utemeljeno na zakonu, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li miješanje nužno u demokratskom društvu. Predlaže da sud odbije kao neosnovan tužbeni zahtjev.

3. Tužitelj osporava da je sporna nekretnina bračna stečevina stranaka na jednake dijelove. Tvrdi da predmetna nekretnina nije stečena radom stranaka, niti potječe iz njihovog rada. Ta nekretnina je zasebna imovina tužitelja koju je stekao darovanjem od bake, a novac za gradnju od roditelja. Tvrdi da se tužena ne može pozvati na odredbu čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

4. U dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke Z. R. i I. V., tužitelja i tuženu kao stranke, te je izvršio uvid u: zk.ul. 83 k.o. C., izvadak iz matice vjenčanih, rješenje od 30. travnja 2021. i rješenje ovog suda od 25. svibnja 2021.

5. Svjedok Z. R. naveo je u svom iskazu da grunt na kojem je sada kuća u C., dobio je tužitelj od svoje bake, a ne zna točno kada je to bilo. Nekad je na tom gruntu bila stara kuća koje više nema. Tijekom braka stranke su zajednički gradile kuću, a kuća je završena 2005. Sada u kući žive R., A. i on. Tužitelj ne živi u kući, ali dolazi svakodnevno. Dana 27.4.2021. došlo je do sukoba između tužitelja i tužene, a i njega. Nakon nekoliko dana tužitelj je odselio i od onda više ne živi u kući. Novac za gradnju kuće djelomično je stečen gotovinom, a djelomično je kuća napravljena na kredit koji je digla tuženica R. R. Čuo je i da je kuća sagrađena djelomično i gotovinom, odnosno novcem koji je tužitelj dobio od svoje majke prodajom nekretnina na moru. Ne zna točno od kojih novaca i kako je i kojim sredstvima građena kuća, jer kad se kuća gradila bio je još dijete, a sve što zna čuo je od roditelja i rodbine, odnosno susjeda.

6. Svjedok I. V. navela je u svom iskazu da su stranke sklopile brak koliko se sjeća negdje 1991., a grunt na kojem se sada nalazi predmetna nekretnina tužitelju je darovala njegova baka. Kad je baka darovala tužitelju spornu nekretninu tamo je bila stara kuća, svinjac i šupa, a možda i čardak. Te sve nekretnine koje su prije bile, sada su srušene. Na predmetnoj nekretnini sada je kuća, svinjac i šupe. Za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka iste su gradile kuću, svinjac i šupu, a gradnja je počela negdje 2001., a stranke su uselile u kuću negdje 2005. ili 2006. Po njenoj procjeni kuća još ni danas nije dovršena. Tužitelj je radio u poljoprivredi, a i danas radi u poljoprivredi. Kad je počeo graditi kuću imao je negdje 5 – 6 hektara ili jutara zemlje, a sada ne zna koliko radi zemlje, niti zna koliko ima. Tuženica je bila domaćica, a onda je jedno vrijeme radila u poljoprivrednoj trgovini, a sada ne radi nigdje. Kuća je sagrađena prihodima koje je tužitelj ostvarivao u poljoprivredi, a tuženica je digla i kredit za kuću, a njoj je to poznato jer joj je bila jamac. Zna da je tuženica digla tri kredita za kuću, a ne zna više u kojim iznosima. Ona joj je bila jamac za dva kredita, a njen suprug za tri kredita. Stranke su prvo radile svinjac jer su imali i bavili su se prodajom svinja, a tek poslije gradili su kuću. Od kredita koje je dizala tuženica koliko se sjeća kupovao se materijal za kuću, a ne zna gdje je to kupovano. Na kući su radile i stranke i rodbina i od tužitelja i od tuženika. Dok je bila domaćica tuženica je radila sve poslove u kući, kuhala je, spremala i čistila, a pomagala je i u poljoprivredi, kuhala je i za radnike koji su radili na zemlji. Brigu o tužiteljevoj baki vodila je najviše tuženica. Koliko zna, stranke nisu imale neku ušteđevinu, niti su dobili neka sredstva za gradnju kuće. Nije čula da je majka od tužitelja njemu darovala neki novac ili sredstva. Nakon sklapanja braka stranke su prvo stanovale u staroj kući zajedno s bakom, odnosno majkom od tužitelja. U staroj kući stranke su stanovale negdje 8 do 10 godina, a ona je dolazila kod njih jednom mjesečno ili jednom u dva mjeseca, kako kad. Sve ovo zna od tuženice koja joj je sestra, a one su provodile dosta vremena zajedno. Koliko zna, tužitelj je po sklapanju braka imao negdje 5 – 6 jutara ili hektara zemlje, a uzimao je zemlju u arendu, ali ne zna točno koliko, nešto zemlje je i naslijedio, a naslijedio je i neke strojeve, a nešto je i kupovao na kredit. Ne zna točno kada je tuženica dizala kredite za kuću. Tužena je jedno vrijeme radila u poljoprivrednoj apoteci, a ne zna točno koliko je to bilo godina. Zna samo da je radila sve dok nije pala s tavana i ozlijedila nogu, a pala je s tavana nove kuće.

7. Tužitelj R. R. naveo je u svom iskazu da je s tuženom brak sklopio 1991., a njegova pokojna baka mu je darovala kč.br. 534 k.o. C. 1995. godine. Na toj nekretnini što mu je darovala baka bila je kuća i gospodarski objekti – štala, štagalj, čardak, svinjci. Godine 1992. su doselili u tu staru kuću koju mu je darovala baka i sve objekte su srušili i izgradili nove. Kuću su počeli graditi 2003., a uselili su se 2005. Gospodarske objekte je stare srušio i novi su sagrađeni prije 2003. i to negdje krajem 90-ih godina. Prije sklapanja braka on se kao i sada bavio poljoprivredom, a prije sklapanja braka radio je 30 jutara zemlje, a sada radi 190 hektara. U zakupu ima 65 hektara, a ostalo je u njegovom vlasništvu. Tužena je bila domaćica i nije radila u poljoprivredi, a kad je došla nije ništa znala, odnosno nije znala ni jaje napraviti. Kuća je sagrađena dijelom njihovim radom i na kredit, a kredit je digao i on, a i tužena za kuću, ali veliki dio je njemu darovala njegova majka jer je prodala kuću na moru i od tih sredstava je sagrađena kuća i gospodarski objekti. Njegova mati je njemu dala pola, a pola njegovom bratu, ali nema ništa napismeno. Nitko ga nije tjerao iz kuće, međutim, tužena ga je maltretirala i to nije mogao izdržati i odselio je iz kuće i ukrala mu je 120.000,00 kn i to i u kunama i u eurima. Svaki dan dolazi na posao i svaki dan ulazi u kuću, a ima i ključ od kuće. S tuženom nije u dobrim odnosima, pa je neki dan doživio neugodnost jer kad je ušao u kuću i kad je nudio nagodbu tuženoj, ona je zvala policiju, a oni su došli i otišli. Tužena je više puta odlazila i napuštala bračnu zajednicu prije više godina i onda ga je sin nagovorio da ju pusti da se vrati. Kad je tužena otišla propalo mu je 200.000,00 kn jer nije mogao dobiti poticaj. Može još reći da je sve on stekao svojim radom, a da je tužena došla s dvije vrećice, a tužena svojim radom ništa nije doprinijela povećanju imovine, a niti je od svojih bilo što dobila. Prije braka radio je oko 30 jutara zemlje, a nešto je bilo njegovo, nešto je dobio od djeda, bake i rodbine, a nešto od natječaja. Kad je počinjao, prve strojeve mu je kupila majka, a kasnije je to prodao i kupio nove strojeve. Kad mu je mati prodala plac i zemlju u P., pola novca dala je bratu, a pola njemu i od tog novca sagrađena je kuća, a to je bilo negdje krajem 90-ih i početkom 2000-ih godina koliko se sjeća, a sve na kući je on radio zajedno s prijateljima i poznanicima. Istina je da su i otac i šogor od tužene radili na kući, međutim, on je njima to puno više nadoknadio jer im je rezao drva i orao. Kad je kuća rađena tužena je radila u P. U braku su imali dva sina i to A. rođenog … i Z. … Tužena je radila u P. negdje 10-ak godina, a za djecu su najviše brinuli baka i on, a tužena nije ništa brinula o djeci. Dok je radila u P. tužena je imala minimalac i nije ništa zaradila, već joj je to sve otišlo za gablec i još nešto sitno, odnosno sve je išlo za njene potrebe, a tu i tamo je znala i djeci nešto kupiti. Tužena nije vodila brigu o njegovoj baki, jer je ona bila sposobna, a kad je onemoćala, o njoj su vodili brigu njegova mati i šogorica, a onda je ona već bila u R. Rekao je tuženoj da je dobio novac od njegove majke od prodaje zemljišta na moru, a od njegove majke su dobili ukupno 20.000,00 EUR-a, odnosno on je dobio 10.000,00 EUR-a i to 8.000,00 EUR-a od prodaje placa i 2.000,00 EUR-a od prodaje zemlje. U kuću je uselio 2005. i zna da je tužena digla kredit i od toga je kupljen koliko se sjeća namještaj. Ne zna je li tužena digla kredit u H. banci 2002. Tužena je radila poslove dok se gradila kuća i to oko stoke i svinja, a tužena je kuhala samo kad nije išla raditi, odnosno nedjeljom.

8. Tužena R. R. navela je u svom iskazu da je tužitelj odselio iz kuće negdje početkom svibnja prošle godine. Nitko ga nije tjerao, već je sam otišao. I danas ima ključ od kuće i dolazi u kuću svakodnevno. Zna da tužitelj sada živi u R. u kući svoje mati, a to je čula od nećakinje. Udala se za tužitelja 1991., a u braku je rođeno dvoje djece i to jedan sin A. ..., a Z. ... Po zaključenju braka do 2001. bila je domaćica i brinula je o djeci, a radila je i u poljoprivredi, a kuhala je i nosila je hranu. Od 2001. do 2009. radila je u poljoprivrednoj ljekarni P. u C. Radila je kao prodavač. Za kuću je digla dva kredita i to 7.000,00 EUR-a 2002. od S. Banke, a 2005. od S. banke 35.000,00 kn. Poslije toga 2007. od S. banke digla je još jedan kredit 46.000,00 kn i to za kuću, a kredit je bio stambeni. Može reći da je stalno radila s tužiteljem zajedno u poljoprivredi. Za novce koje je navodno tužitelj dobio od svoje mati prvi put je sada čula. Po noći se zaključava, jer joj je tužitelj prijetio, a strah ju je kad se napije i za djecu i za nju. Sada u kući živi zajedno s djecom, a nitko tužitelju ne brani da uđe u kuću. Od tužitelja je pretrpjela svakakva poniženja, a prijetio je i da će ju ubiti, a djeca su ju čuvala. Godine 1992. kad su doselili u C. živjela je s A. koji je bio tek rođen i s bakom, a tužitelj je radio u policiji i skoro nije dolazio. Smatra da je i kuhala i vodila brigu i o djeci i o domaćinstvu. Kuća je sagrađena na kredit, a ona je također pomagala i to tako što je kuhala radnicima, a vodila je brigu i o životinjama, svinjama, kravama i pilićima. Nije ni znala da majka od tužitelja ima neku imovinu u P. Odnosi s tužiteljem su bili korektni sve do veljače 2021., a tada je darovala tužitelju 52 hektara zemlje. Nagovorio ju je, te je obećao da će tu zemlju darovati Z., njenom sinu, što do danas nije učinio. Od plaće koju je dobila najviše joj je otišlo na kredit i to su joj odmah skidali. Radila je od 2001. do 2009., a kuća je građena od 2003. do 2005., a i danas još nije završena. Od prvog kredita kupila je materijal za novu kuću, a to je bio samo dio jer su oni imali i ušteđevine. Ušteđevinu su imali od rada u poljoprivredi. Prije braka tužitelj je imao 6 jutara zemlje, a od mehanizacije je imao traktor. O financijama je vodio računa tužitelj i nikad joj nije govorio o prihodima i rashodima, tako da ni ne zna koliko je imao ušteđevine. Negdje od 2003. do 2019. imali su prosječno godišnje oko 60 svinja, a o tome je najviše ona vodila brigu. O svinjama je brinula i onda dok je radila, a pomagao joj je i sin A.

9. Iz zk.ul. 83 k.o. C. utvrđeno je da je tužitelj upisan kao vlasnik kč.br. 534 – kuća i dvor u selu sa 497 m .

10. Iz izvatka iz matice vjenčanih Matičnog ureda V. utvrđeno je da su stranke sklopile brak … u O., a koji je upisan u matici vjenčanih matičnog područja O. za godinu ... pod rednim brojem 00013.

11. Iz rješenja od 30. travnja 2021. Agencije za plaćanja u poljoprivredi proizlazi da se ispisuje poljoprivrednik R. R. u upisniku poljoprivrednika.

12. Iz rješenja ovog suda od 25. svibnja 2021. proizlazi da se u zk.ul. 83 k.o. C. dopušta zabilježba osobnih odnosa.

13. Nesporno je između stranaka da su sklopile brak … u O., a u kojem braku je rođeno dvoje djece i to A. ... i Z. ... Nesporno je između stranaka i da je nekretnine iz zk.ul. 83 k.o. C. tužitelju darovala njegova pokojna baka 1995. Nesporno je i da su sve nekretnine na spornoj čestici srušene i da je od 2003. do 2005. na spornoj nekretnini sagrađena i nova kuća. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev zasniva na odredbi čl. 161. st. 1. i 162. st. 1. ZV-a. Iz odredbe čl. 163. ZV-a proizlazi da tuženik u reivindikaciji može staviti tri vrste prigovora i to: prigovor koji tužiteljev zahtjev negira, prigovor koji tužiteljev zahtjev ukida i prigovor koji tužiteljev zahtjev odgađa. Uzimajući u obzir navedeno, ovaj imovinsko – pravni spor prosuđuje se i prema odredbama čl. 252. i dr. Obiteljskog zakona (NN broj 162/98), a koji je u primjeni od 1.7.1999., a i prema odredbama Obiteljskog zakona koji je objavljen u Narodnim novinama broj 116/03, a koji je stupio na snagu 22.7.2003. Imovinsko – pravni odnosi stranaka, odnosno bračnih drugova, na isti način regulirani su u oba zakona. Prema čl. 252. Obiteljskog zakona bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine, a prema čl. 253. tog Zakona bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drugačije ugovorili (bračni ugovor iz čl. 259. istog Zakona). Na isti način su imovinski odnosi bračnih drugova regulirani i po odredbama čl. 248. i 249. Obiteljskog zakona koji je stupio na snagu 22.7.2003. Nedvojbeno je utvrđeno iz iskaza saslušanih svjedoka, te samih stranaka, da je zemljište koje je darovala baka tužitelju njegova posebna imovina. Iz iskaza saslušanih svjedoka i tuženice čije iskaze je sud cijenio kao istinite, utvrđeno je da su od 2003. do 2005. stranke sagradile kuću i da ona predstavlja bračnu stečevinu. Odredba čl. 253. st. 1. Obiteljskog zakona sadrži i pretpostavku o jednakim suvlasničkim dijelovima bračnih drugova, uz uvjet da je ta imovina stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Sud je cijenio i iskaz tužitelja iz kojeg proizlazi da mu je majka darovala oko 10.000,00 EUR-a, međutim, sud smatra da se ovdje radi o pomoći strankama kao obitelji i da to u konkretnom slučaju nije poklon tužitelju. Dakle, osnovan je prigovor tužene u kojem tvrdi da je sporna kuća sagrađena zajedničkim radom stranaka i da predstavlja bračnu stečevinu, stoga je neosnovan tužbeni zahtjev za iseljenje tužene. Sud nije utvrđivao udio tužene u bračnoj stečevini sporne nekretnine, budući da tužena nije postavila takav zahtjev, već je samo postavila prigovor koji tužiteljev zahtjev negira. Osim toga, tužbeni zahtjev za predaju u posjed neosnovan je i stoga što je tužitelj sam otišao iz predmetne kuće, a nitko mu ne brani ulazak u istu. Iz iskaza samog tužitelja proizlazi da ima ključ od kuće i da svakodnevno dolazi u spornu nekretninu. Dakle, može se zaključiti da je i tužitelj u suposjedu sporne nekretnine. Stoga je sud, a po osnovi citiranih odredbi zakona, kao neosnovan odbio tužbeni zahtjev.

14. Po osnovi odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku tužitelj je dužan naknaditi tuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn i to za jednokratnu novčanu nagradu u iznosu od 2.000,00 kn i PDV 500,00 kn.

U Slatini 21. travnja 2022.

Sudac:

Tomislav Kuči

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana prijema prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda na nadležni županijski sud, u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Tužitelj: po punomoćniku A. Š., odvjetniku iz V.,

2. Tužena: po punomoćniku V. Š., odvjetniku iz N.