REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U

SPLITU

Ex. vojarna Sv. Križ,

Dračevac

Dračevac bb 21 000 Split

Posl. broj: Ref 51P: P-2227/2020-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Irmi Dujić, u pravnoj stvari tužiteljice- protutužene J. B., OIB: …, C. M. …,

K., zastupane po punomoćnici S. D. L., odvjetnici u S.,

protiv tuženika – protutužitelja Ž. M., OIB: …, C.

M. …, K., zastupanog po punomoćnici A. B., odvjetnici u

S., radi utvrđenja i uspostave prijašnjeg stanja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. ožujka 2022. u prisutnosti parničnih stranaka i njihovih punomoćnika, na ročištu za objavu i uručenje presude dana 20. travnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se naspram tuženika M. Ž., OIB: …, C.

M. …, K., da je tužiteljica J. B., OIB:…, C.

M. …, K. isključivi vlasnik dijela čest.zem.563/1 k.o. K. upisane u z.u.1206, u površini od 48 m2, i to baš onog materijalno i fizički odvojenog dijela te nekretnine koji je u geodetskoj skici stvarnog stanja od 05.02.2018.god. izrađena od G.-P. d.o.o. S. po ovlaštenom inženjeru geodezije J. P. označen slovima A-B-G-H-A površine 48 m2, a koja skica je sastavni dio ove presude, pa se ovlašćuje tužiteljica temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva predmetnog dijela nekretnine na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika.

II Dužan je tuženik trpjeti parcelaciju nekretnine označene kao čest.zem.čest.zem.563/1 k.o. K. upisane u z.u.1206 na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio pobliže označen i preciziran u točci I. i navedeni dio formira kao samostalna čestice zemlje s novim brojem, te provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za k.o. K..

III Tužiteljica se ovlašćuje temeljem ove presude i prijavnog lista, temeljem kojih će se provesti parcelacija čest.zem.563/1 k.o. K. upisane u z.u.1206 opisanoj u točci I. izvršiti uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastalim tim prijavnim listom na svoje ime i za cijelo, uz istodobno brisanje srazmjernog dijela upisanog prava vlasništva s imena tuženika, a bez bilo kakvog njegovog daljnjeg sudjelovanja ili pristanka što je tuženik dužan trpjeti.

Posl. broj: Ref 51P: P-2227/2020-13

IV Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 5.600,00 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 20. travnja 2022. do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

V Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tužiteljici-protutuženoj J. B., iz S., K., C.

M. …, OIB: …., da s nekretnine tuženika-protutužitelja Ž.

M., iz S., K. …., s boravištem na adresi C. M. …,

K., OIB: …, koja u naravi predstavlja građevinsko zemljište ukupne površine 524 m2, upisano u Z.U. 1206 K.O. K., ukloni zid čijom izgradnjom je njezin pravni prednik zašao za 48 m2, te time uspostavi ranije stanje.

II. Nalaže se tužiteljici-protutuženoj da prestane uznemiravati tuženika- protutužitelja u korištenju nekretnine u njegovom vlasništvu, te da se uzdrži od takvog i sličnog uznemiravanja ubuduće.

III. Nalaže se tužiteljici-protutuženoj naknaditi tuženom-protutužitelju cjelokupni parnični trošak uvećan za zateznu kamatu po stopi koja je propisana odredbama Zakona o obveznim odnosima odnosno uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe."

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kog ovoga suda dana 29. lipnja 2020. tužiteljica navodi kako je isključiva vlasnica i posjednica kuće koja se sastoji od prizemlja, kata, visokog potkrovlja, garaže sa pripadajućim dvorom, odnosno okućnicom, a koja nekretnina se nalazi na dijelu čest.zem. 560/1, 563/10 te dijelu čest.zem. 563/1 k.o. K.. Dalje navodi kako navedene katastarske granice čestica zemlje ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu koje da je nesporno već više od 30 godina. Tužiteljica navodi da je u postupku formiranja građevinske čestice tijekom 2018. kada je namjeravala ishoditi građevinsku dozvolu u svrhu izvođenja radova na svojoj nekretnini, angažirala geodeta, te je tada utvrđeno kako se predmetna nekretnina koja se sastoji od obiteljske kuće sa pripadajućom okućnicom i parking mjestom koji su u isključivom posjedu tužiteljice proteže i preko dijela č.zem.563/1 u površini od 48 m2 koja je u vlasništvu tuženika. Tužiteljica navodi kako je ona predmetnu nekretnina stekla temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju koji je sklopljen sa Č. M. 03.svibnja 2005., ovjerenog od strane Javnog bilježnika S. Z., iz S.,

posl.br. OV 7457/2005, te aneksa istog od 06.svibnja 2005., te se od trenutka sklapanja navedenog ugovora nalazi u faktičnom i mirnom posjedu predmetne obiteljske kuće sa pripadajućim parking mjestom i okućnicom. Navodi da predmetni dio nekretnine koji je u faktičnom vlasništvu tužitelja, a u skici stvarnog stanja označen slovima A-B-G-H-A, predstavlja dio dvora, koji tužiteljica koristi kao parking

Posl. broj: Ref 51P: P-2227/2020-13

mjesto i koje zajedno sa ostalom okućnicom i kućom predstavlja jednu cjelinu. Pojašnjava kako je njezin prednik, pok. M. Č., na navedenoj nekretnini 1980.-ih godina izgradio obiteljsku kuću sa pripadajućom okućnicom, te ogradio istu sa zidom na koju je postavljena željezna konstrukcija koja predstavlja ogradu. Napomenula je i kako tužiteljica, a niti njezin pravni prednik nikada ni od koga nisu bili ometani u posjedu i vlasništvu predmetnog dijela nekretnine. Tužiteljica tvrdi da se navedena neusklađenost stvarnog stanja sa katastarskim utvrdila u postupku formiranja građevinske čestice tijekom 2018. kada je tužiteljica namjeravala ishoditi građevinsku dozvolu u svrhu izvođenja radova na svojoj nekretnini, te stoga je u prilogu tužbe u dostavila skicu stvarnog stanja od 05.02.2018. izrađen od G.-P. d.o.o. izrađenu u svrhu formiranja građevne čestice. Tužiteljica navodi kako je u samostalnom, poštenom, neprekinutom i istinitom posjedu i vlasništvu predmetne nekretnine te da istu koristi u cijelosti više od 30 godina, što samostalno, što preko svog prednika pa s obzirom na navedeno ističe kako je i putem instituta redovite dosjelosti stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine. Predlaže sudu prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da pobija navode iz tužbe jer da su isti neistiniti, neosnovani i fabricirani isključivo za potrebe ovog postupka. Navodi kako ne bi stajalo da bi tužiteljica bila isključiva vlasnica i posjednica bilo kojeg dijela nekretnine čest.zem. 563/1 Z.U. 1206 K.O. K., obzirom da je isključivi vlasnik i posjednik te nekretnine u cijelosti tuženik, koji da je istu stekao temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine/zemljišta od 31. siječnja 2006., od pravnog prednika N. D. te se od tada nalazi u faktičnom i mirnom posjedu te nekretnine u cijelosti. Navodi kako je tužiteljica vrlo smišljeno u prilogu tužbe dostavila osnov stjecanja samo za dio nekretnine čest.zem. 560/1 Z.U 734 K.O. K., do čega je došlo 03. svibnja 2005. temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju zaključenog sa pravnim prednikom tužiteljice M. Č., ali da je temeljem tog osnova tužiteljica stekla nekretninu koja je graničila s nekretninom zemljišno-knjižne oznake čest.zem. 563/10 Z.U. 1618 K.O. K., a koja je do unatrag dvije godine bila u vlasništvu L.

D.. Tuženik smatra bitnim navesti ovaj podatak, a s obzirom da spomenuta nekretnina, oblika pravilnog trokuta u naravi predstavlja vlaku položenu točno između nekretnine koju je tužiteljica stekla 2005. i nekretnine koju je tuženik stekao 2006.. Dakle, tuženik tvrdi da se radi se o vlaki koja se proteže uzduž zida unutar tuženikove nekretnine, a do kojega tužiteljica svojata zemljište kao u cijelosti svoje. Tuženik navodi da je tužiteljica tek nakon što je otkupila zemljište od L. D. postala njegov međašni susjed te da od tog trenutka kreće njezino neovlašteno korištenje dijela nekretnine u vlasništvu i posjedu tuženika, dakle spornih 48 m2, koji se protežu uza zid koji je pravni prednik tužiteljice izgradio na zemljištu tuženika.Tuženik navodi kako nije sporno da tužiteljica neovlašteno koristi prije navedeni dio nekretnine tuženika, ali da pri tome nema govora o samostalnom, poštenom ili neprekinutom posjedu za što se tužiteljica hvata ne bi li u institutu redovite dosjelosti, kad već ne može neistinama, pronašla osnov za stjecanje prava vlasništva dijela tuđe nekretnine. Tuženik dalje navodi kako je on uznemiravan u konzumaciji vlasničkih prava od strane tužiteljice, na što da je više navrata reagirao tražeći od tužiteljice da se od ovoga suzdrži, ali da od ovoga nije bilo koristi. Tuženik navodi kako prilaganjem privatno izrađene skice iz 2018. tužiteljica manipulira dokazima i iskrivljuje istinu ne bi li sud dovela u zabludu, a time i ishodovala odluku u svoju korist čime bi se ozakonilo njezino nezakonito i samovoljno postupanje kojim tuženika ograničava u konzumaciji njegovih vlasničkih prava u odnosu na predmetnu nekretninu. Tuženik osporava da bi zid koji je pred dvadesetak godina izgrađen od strane pravnog prednika tužiteljice imao međašnu funkciju, a još manje da bi

Posl. broj: Ref 51P: P-2227/2020-13 tužiteljica bila (zajedno s pravnim prednikom) u zakonitom posjedu obzirom da posjed nije bio samostalan, a još manje pošten. Zaključno je tuženik podnio protutužbu te predložio da se prihvati protutužbeni zahtjev. Protutužba je evidentirana pod posl. brojem P-1079/2021, a raspravnim rješenjem ovog suda posl. broj P-2227/2020-8, od 22. studenoga 2021. spojen ovome predmetu.

3. Tužiteljica- protutužena je osporila sve navode iz protutužbe te navela kako je ona isključiva vlasnica i posjednica kuće koja se sastoji od prizemlja, kata, visokog potkrovlja, garaže sa pripadajućim dvorom, odnosno okućnicom, a koja nekretnina se nalazi na dijelu čest.zem. 560/1, 563/10 te dijelu predmetne nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest.zem. 563/1, a koja nekretnina u katastru predstavlja dio kat. čest.zem. 1951/1 k.o. K.. Navela je da je tuženik - protutužitelj taj koji vrlo smišljeno prezentira činjenice i prilaže dokaze koji njemu idu u prilog, dok ostale koji mu ne ide u prilog prešućuje te tako da prešućuje predugovor o kupoprodaji koji je sklopljen 7. prosinca 2005. u kojemu da se navodi: " „ukupna površina čest.zem. 563/1 524 m2…,da je kupac, u dogovoru sa prodavateljem, a prije sastava i provedbe ovog predugovora, sačinio premjer nekretnine, pa da je utvrdio da je stvarna površina zemljišta opisanog u toč.1. ukupno 444 m2., .. da kupac prezentira prodavatelju premjer predmetne nekretnine sa situacijom terena sačinjenom po diplomiranom inžinjeru geodezije Z. Š...“, da iz tog predugovora proizlazi da je cijena m2 zemljišta 90,00 Eur pa da to pomnoženo sa 444 daje 39.960,00 Eur koliko je stvarno plaćena kupoprodajna cijena iz ugovora koji je u konačnici zaključen. Tužiteljica- protutužena tvrdi da tuženik - protutužitelj nije nikada uveden u posjed nekrentine koja je predmet ovog postupka, a koja nekretnina predstavlja zajedno sa obiteljskom kućom tužiteljice – protutužene jednu cjelinu, ograđenu zidom na kojemu je ograda odnosno željezna konstrukcija. Osporava da bi neovlašteno koristila dio zemljišta koji je predmet postupka te ponavlja da je prilikom formiranja građevinske čestice tijekom 2018. kada je angažirala geodeta utvrdila da se nekretnina koju drži u posjedu proteže i preko dijela čest. zem. 563/1 u površini od 48 m2.

4. Tuženik – protutužitelj je osporio sve navode tužiteljice – protutužene iz odgovora na protutužbu te naveo kako svi upisi u javnim očevidnicima dokazuju da je on vlasnik čest. zem. 563/1 Z.U. 735 K.O. K. za cijelo, tj. u površini od 524 m2. Naveo je da je točno da je postojao predugovor na koji se poziva tužiteljica – protutužena, ali da je on u konačnici kao kupac platio manju cijenu s obzirom na put položen sa južne strane dio kojega predstavlja sastavni dio predmetne nekrentine.

5. Tijekom dokaznog postupka izvedeni su dokazi: čitanjem i pregledom rješenja o izvedenom stanju od 30.06.2014., UP/I-361-03/13-04/09582, urbroj: 2181/1-03-02/10-14-0007, Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 03.svibnja 2005., aneksa ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 06.svibnja 2005., skice od 05.02.2018.god. izrađene od G.-P. d.o.o. zk izvadaka za čest.zem. 560/1 k.o. K., čest.zem. 563/10 k.o. K. i za čest.zem. 563/1 k.o. K., ugovora o kupoprodaji nekretnine/zemljišta od 31. siječnja 2006., vještva geodeta N. B., od 01.09.1995. izrađenog za potrebe predmeta ovog suda broj IIP-730/93, geodetske situacije G. d.o.o., izvod iz katastarskog plana K.O. K.,

kat.čest. br. 1951/1, od 04. siječnja 2021., dopisa G.- m. d.o.o., od 11. kolovoza 2020., poziv G. od 22. srpnja 2020., predugovora o kupoprodaji nekretnine od 7. prosinca 2005., prijepisa posjedovnog lista broj 1369 K.O. K., rješenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Klasa: UP/II-350-05/20-08/26, od 28. veljače 2020., skice izrađene od dipl. ing. geod. Z. S., saslušanjem svjedoka N. D. i L. D.,

Posl. broj: Ref 51P: P-2227/2020-13

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Protutužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Među parničnim strankama nije sporno da je tužiteljica – protutužena temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju zaključenog dana 3. svibnja 2005. kao davateljica uzdržavanja, od primatelja uzdržavanja M. Č. te aneksa ovog ugovora od 6. svibnja 2005. stekla u vlasništvo čest. zem. 560 Z.U. 734 K.O. K. za 1620/14380 idealnog dijela te da je sada pok. M. Č. na ovoj nekretnini sagradio kuću koja se sastoji od prizemlja, kata, visokog potkrovlja i garaže te da je na ovim objektima pok. M. Č. bio izvan knjižni vlasnik. U ostalom u spisu se nalaze Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 03.svibnja 2005. i aneks ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 06.svibnja 2005. te izvadak iz zemljišne knjige Z.U. 734 K.O. K. iz kojih ovo proizlazi kao i rješenje o izvedenom stanju od 30.06.2014., UP/I-361-03/13-04/09582, urbroj: 2181/1-03-02/10-14-0007. kojim je ozakonjena završena, manje zahtjevna, slobodnostojeća stambena zgrada, izgrađena na kat.čest. zem. 1812 K.O. K., anagrafske oznake C. M. … što je

adresa prebivališta tužiteljice iz tužbe, a kojega je podnio M. B..

Među parničnim strankama nije sporno da je tuženik - protutužitelj upisan kao vlasnik za cijelo čest. zem. 563/1, Z.U. 1206, K.O. K., a da se površina ove čestice navedena u zemljišnim knjigama iznosi 524 m2. Tuženik – protutužitelj upisan je kao posjednik i u posjedovnom listi broj 1369 k.o. K.. Također nije sporno da je tuženik – protutužitelj ovaj upis ostvario temeljem Ugovora o kupoprodaji zemljišta od 31. siječnja 2006. kojega je kao kupac zaključio sa prodavateljem N. D. koji je u trenutku prodaje bio izvanknjižni vlasnik nekretnine koja je bila predmet ugovora, dok je u tom trenutku upisana vlasnica bila L. D., a kako to proizlazi iz članka 2. Ugovora od 31. siječnja 2006. koji se također nalazi u spisu. Među parničnim strankama nije sporno da je tužiteljica – protutužena upisana kao vlasnica čest. zem. 563/10, Z.U. 1618, K.O. K., da je površina ove čestice navedena u zemljišnim knjigama 29 m2.

9. Među parničnim strankama je sporno je li tužiteljica stvarna vlasnica dijela čest.zem.563/1 k.o. K. upisane u z.u.1206, u površini od 48 m2 koji je predmet ovog postupka.

10. U iskazu svjedokinja L. D. navodi da je Ž. M. prodana nekretnina koja u stvarnosti ima površinu od 444 m2, a sve kako je to izmjerio geodet Š. prilikom kupoprodaje. Navela je da je kvadratura koja je upisana u zemljišniku 524 m2, ali da Ž. M. nije od njih kupio cijelu tu površinu, a da je u kupoprodajnom ugovoru navedena površina od 524 m2 kako bi Ž. M. mogao ishoditi građevinsku dozvolu kako im je tada objasnio. Svjedokinja je navela kako je Ž. M. kupio 444 m2 i kako je ta parcela odijeljena od okolnih nekretnina.

Svjedokinja je na skici koja je priložena uz tužbu za dio trokutastog oblika označen slovima A,B,G,H,A navela kako ovaj dio nije prodala Ž. M. te da je prema nekretnini koju je prodala Ž. M. napravljen zid i to jako davno, moguće 1980.-1982. te da je tu nekretninu koristio Č. i to više od 40 godina. Svjedokinja je navela kako je u trenutku dogovaranja kupoprodaje sa Ž. M. bila sa njim

na terenu te mu je pokazala što ona prodaje i što on kupuje te da je on vidio da točno kupuje 444 m2, kako joj nije plaćeno ništa više od te kvadrature te da je i tada isti zid postojao na terenu kako postoji i sada. Zaključno je svjedokinja u iskazu navela kako je ono što je na skici sa lista 13 označeno slovima A,B,G,H,A bilo J., da

Posl. broj: Ref 51P: P-2227/2020-13

njezino nije više od 40 godina te je navela kako se vidi na skici da postoji zid od slova G do H.

11. Svjedok N. D. je naveo kako je Ž. M. prodao jednu parcelu

u površini od 444m2, odnosno na skici sa lista 13 položeno desno od zida koji se proteže od G - H. Svjedok je naveo kako je u trenutku kupoprodaje pozvan geometar kako bi se uvjerilo koja je stvarna površina zemljišta te da je Ž. M. zvao gospodina Š. te da mu je u stvarnosti prodano 444m2. Za dio na skici sa lista 13 označen slovima A,B,G,H,A je naveo da je ranije to koristio M. Č., a sada da to koriste njegovi nasljednici. Svjedok je obrazložio da je u kupoprodajnom ugovoru navedena kvadratura iz katastra zato što je ovo zamolio Ž. M.

navodeći da je podstanar, da ima četvoro djece, da mu žena ne radi i da mu ne odgovara to 444m2 nego da bi bila potrebna veća kvadratura kako bi lakše dobio građevinsku dozvolu. Svjedok je naveo kako je na terenu Ž. M. točno pokazano što kupuje. Svjedok je naveo kako je zid koji se na skici proteže između točaka G-H postojao u trenutku kada je Ž. M. kupovao te da je isti izgrađen negdje u prvoj polovici 1980.-ih i da in ne zna tko ga je izgradio.

12. Sud poklanja vjeru iskazima svjedoka L. D. i N. D.,

naročito stoga što su ovi svjedoci predloženi od obje stranke, moglo bi se reći neutralni, a imaju saznanja o stanju posjeda predmetne nekrentine kao i detaljima kupoprodaje temeljem koje je Ž. M. izvršio upis u zemljišnoj knjizi. Ovi svjedoci odlučno tvrde da je Ž. M. prodana nekretnina koja u stvarnosti ima površinu od 444 m2, da mu u stvarnosti nije prodan ni predan dio koji je iza zida označenog slovima G-H na skici sa lista 13, da je taj zid izgrađen unatrag više od 40 godina, početkom 1980.-ih, odnosno da već od tada svjedoci nisu bili u posjedu predmetne nekretnine koju je ranije posjedovao prednik tužiteljice M. Č., a kasnije da je ovo nastavila koristiti tužiteljica – protutužena.

13. I sam tuženik – protutužitelj prilikom davanja odgovora na tužbu potvrđuje postojanje zida označenog u skici slovima G-H te potvrđuje da je istog sagradio prednik tužiteljice.

14. Dakle, nekretnina koju u posjedu drži tužiteljica – protutužena ograđena je zidom na kojemu postoji željezna ograda te je takvo stanje neizmijenjeno unatrag 40 godina. Napominje se kako se prikaz sa skice priložene uz tužbu slaže sa skicom koju je u spis priložio tuženik – protutužitelj izrađenom od dipl. ing. Z. Š. te je u istoj prikazano da čest. zem. kat. ozn. 1951/1 ima površinu od 444 m2. Također i na skici izrađenoj od strane G. razvidno je da je prikazan betonski zid. Pored ovoga u članku 1. točki 7. priložnog predugovora se također navodi kako je stvarna površina zemljišta iz točke 1. ( čest. zem. 563/1, Z.U. 735 K.O. K.) 444 m2, a što sve ide u prilog točnosti iskaza saslušanih svjedoka te tvrdnjama tužiteljice.

15. Ostale priložene isprave nema potrebe dodatno obrazlagati budući nisu od utjecaja na odluku u ovome postupku ( vještačenje iz predmeta II P-730/93 nije fokusirano na nekretninu koja je predmet ovog postupka iako se ista prikazuje na skici te je izrađeno 1995. dakle 10 godina prije nego li su stranke stekle svoja prava vlasništva, dopis od 11. kolovoza 2020., poziv od 22. srpnja 2020., rješenje od 28. veljače 2020.)

16. Slijedom navedenoga, a kako je tužiteljica dokazala da je u posjedu predmetne nekretnine preko 40 godina, odnosno da je njezin posjed zakonit, istinit i pošten pozivom na odredbe članka 159. stavka 1. i 3. i članka 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( "Narodne novine" broj: 91/96,68/98, 137/99,22/00,73/00,114/01,79/06,141/06,146/08,38/09,153/09, 143/12 i 152/14, dalje

Posl. broj: Ref 51P: P-2227/2020-13

ZVSDP) valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao pod točkama I. - III. izreke presude. Upravo zbog navedenoga odbijen je protutužbeni zahtjev postavljen sukladno odredbami članka 161. stavka 1. ZVDSP jer u smislu odredbe članka 161. stavka 2. tuženik – protutužitelj nije dokazao da je nekretnina koja je predmet postupka njegovo vlasništvo, a tužiteljica – protutužena je dokazala da je zid sagrađen po njezinom predniku unatrag 40godina te da od tada neometano koristi predmetnu nekretninu što bi značilo da tuženik – protutužitelj nije uznemiravan u konzumaciji vlasničkih prava od strane tužiteljice – protutužene.

17. Odluka o trošku donijeta je u skladu sa člankom 154. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine" broj: 53/91,91/92,58/93, 112/99,88/01,117/03, 88/05, 02/07, 84/08,96/08, 123/08,57/11,148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu ZPP) i u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( „Narodne novine" broj: 142/12, 103/14 i 107/15 dalje u tekstu Tarifa). Tužiteljici - protutuženoj je priznat trošak sastava tužbe, zastupanja na 2 ročišta , sastava 2 obrazložena podneska, za svaku radnju u iznosu od po 1.000,00 kuna sukladno Tbr.8.t.1.,9.1., 50. Tarife, a što sveukupno iznosi 5.000,00 kuna. Pored ovoga odmjeren joj je i trošak sudske pristojbe tužbe u iznosu od 200,00kuna koliko je plaćeno ( oslobođena 50% s po osnovi korištenja e- komunikacije) i presude u iznosu od 400,00 kuna jer će joj ovaj iznos nastati sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ( " Narodne novine" broj: 118/18) i Uredbe o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine" broj: 53/2019 i 92/21)

U Splitu, 20. travnja 2022. godine.

S u t k i n j a

Irma Dujić, v.r.

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude ( članak 348. ZPP-a).

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena ( članak 335. ZPP-a).

DNA:

- punom. parničnih stranaka

-

spis