Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: Usž-1330/22-3

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Frankopanska 16

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Borisa Markovića, predsjednika vijeća, mr.sc. Mirjane Juričić i Blanše Turić, članica vijeća te više sudske savjetnice – specijalistice Biserke Špoljar, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja A. K. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenik D. L., odvjetnik u Z., protiv tuženika Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Z., radi poreza na promet nekretnina - oslobođenja, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 8 UsI-2553/21-5 od 17. siječnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 20. travnja 2022.

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 8 UsI-2553/21-5 od 17. siječnja 2022.

    II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe u iznosu od 3.906,25 kn.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 8 UsI-2553/21-5 od 17. siječnja 2022. odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, klasa: UP/II-410-20/19-01/2602, urbroj: 513-04/21-2 od 28. travnja 2021. (točka I. izreke). Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora kao neosnovan (točka II. izreke).

    2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda S.1 , Ispostave S. , klasa: UP/I-410-20/16-01/6925, urbroj: 513-07-17-06-19-12 od 18. listopada 2019., kojim je poništeno rješenje, klasa: UP/I-410-20/16-01/6925, urbroj: 513-07-17-06-2017-3 od 4. prosinca 2017., te je odbijen zahtjev tužitelja za oslobođenjem od plaćanja poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine kojom rješava stambeno pitanje, te se utvrđuje osnovica poreza na promet nekretnina u iznosu od 1.012.378,23 kn, te porez na promet nekretnina po stopi od 5% u iznosu od 50.618,91 kn, koji je dužan platiti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, odnosno u roku od 15 dana od isteka roka za žalbu u slučaju da žalba nije izjavljena, s tim da se na nepravodobno plaćeni porez na promet nekretnina obračunavaju i plaćaju zatezne kamate.

    3. Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je prvostupanjskom presudom sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje vidljivo iz dokaznog postupka. Naime, proizlazi da sud nije utvrdio činjenično stanje iz cjelokupne dokumentacije, a vezano na pogrešno utvrđivanje nekretnine koja je predmet kupoprodaje, odnosno pogrešno utvrđivanje površine iste, kao i vrijednost m2 nekretnine, s obzirom da nije razmatrao činjenicu da je kupio dio 14-og suvlasničkog dijela, i to 2698/8611 idealnog dijela čest. zem. 1391/2, oznake pašnjak, ukupne površine 8611 m[2] , upisane u zk. ul. 945, k.o. P., u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišno-knjižni odjel u S.2 , što u naravi predstavlja površinu od 2698 m . Dakle, sud nije uzeo u obzir da je kupio manji suvlasnički omjer, odnosno manji dio nekretnine od prvotno ugovorene kupoprodaje. Pored toga što je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo, odnosno odredbu članka 9. Zakona o porezu na promet nekretnina kojom zakonodavac propisuje da je osnovica poreza na promet nekretnina tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze, a sud nije uzeo u obzir da je za nastanak porezne obveze relevantno sklapanje Dodatka Ugovora o kupoprodaji. Smatra da se sukladno odredbi članka 4. Zakona o porezu na promet nekretnina sud trebao koristiti poredbenom metodom izračuna tržišne vrijednosti predmetne nekretnine i obrazložiti način izračuna vrijednosti usporedivši tržišnu vrijednost površine nekretnine temeljem Ugovora o kupoprodaji na koji se sud poziva sa tržišnom vrijednosti površine nekretnine temeljem Dodatka Ugovora o kupoprodaji, a koji u konačnosti kupuje, odnosno usporediti s nekretninama sličnih svojstava u pogledu namjene, veličine, oblika te drugih svojstava, a što sud nije doista i učinio. Osim toga, iz pobijane presude nije vidljiv način na koji je sud u predmetnom postupku utvrdio vrijednost predmetne porezne obveze temeljem prvotnog Ugovora o kupoprodaji, odnosno iz navedenog uopće nije jasan način izračuna predmetne porezne obveze, a sve iz razloga što je sud imao obvezu objasniti u svojem obrazloženju metode izračuna predmetne osnovice. Dakle, smatra da pobijana presuda sadrži pogrešnu primjenu materijalnog prava, te je stoga nezakonita. Predlaže da se pobijana presuda poništi, te prihvati tužba i tužbeni zahtjev uz naknadu troškova upravnog spora. Traži trošak sastava žalbe u iznosu od 3.906,25 kn.

    4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    5. Žalba nije osnovana.

    6. Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 29/17. - dalje: ZUS), u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

    7. Ovaj sud nalazi da se pobijana presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 66. stavka 1. ZUS-a.

    8. Prema ocjeni ovoga suda prvostupanjski upravni sud je na osnovi rezultata dokaznog postupka pravilno ocijenio da je u ponovnom postupku porezno tijelo donijelo zakonito porezno rješenje, kojim je odbilo zahtjev tužitelja za oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina, a osnovicu poreza na promet nekretnina utvrdilo iz isprave o stjecanju (ugovora o kupoprodaji).

    9. Iz sadržaja spisa predmeta proizlazi da je predmet oporezivanja stjecanje nekretnine na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog 1. srpnja 2016. između tužitelja kao kupca i prodavatelja D. R. iz Z., a kojim je tužitelj kupio čest. zem. 1391/2, k.o. P., u naravi pašnjak, površine 8611,00 m[2] ili 5423/8611 dijela (članak 1. ugovora), a člankom 2. ugovora je utvrđeno da je kupoprodajna cijena nekretnine navedene u članku 1. utvrđena u iznosu od 135.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a, koja je prihvaćena kao porezna osnovica sukladno članku 9. Zakona o porezu na promet nekretnina ("Narodne novine", broj 69/97., 26/00., 153/02., 22/11. i 143/14.). Ujedno je prvostupanjsko porezno tijelo odbilo zahtjev tužitelja za oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina, jer je u provedenom ponovnom postupku uvidom u potvrdu Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Ispostave S.2 , klasa: 350-01/19-15/0209, urbroj: 2181/1-11-07/4-19-0002 od 9. listopada 2019., proizlazi da se zemljište označeno kao č.zem. 1391/2, k.o. P., nalazi izvan građevinskog područja na zemljištu označeno kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ).

    10. Naime, prema odredbi članka 11.a stavka 1. Zakona o porezu na promet nekretnina je propisano da porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji stječu prvu nekretninu (stan ili kuću) kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje, ako kumulativno ispunjavaju uvjete koji se nabrajaju, a člankom 11.b stavkom 1. toga Zakona propisano je da porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji zemljišta unutar građevinskog područja površine do 600 m[2] na kojem će izgraditi kuću za rješavanje vlastitog stambenog pitanja, ako su kumulativno ispunjeni uvjeti iz članka 11.a stavka 1. točke 1. i 4. toga Zakona. Dakle, kako stečena nekretnina nije u građevinskom području gdje je dozvoljena gradnja i na njoj se ne može graditi kuća radi rješavanja stambenog pitanja, i prema ocjeni ovoga suda, pravilno je utvrđeno da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni svi kumulativni uvjeti za oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina.

    11. Iako je tužitelj 19. rujna 2018. poreznom tijelu dostavio dodatak ugovora o kupoprodaji nekretnina od 1. srpnja 2016., kojim je izmijenjen članak 1. ugovora, tako da je utvrđeno da je predmet kupoprodaje dio 14-og suvlasničkog dijela, i to 2698/8611 idealnog dijela čest. zem. 1391/2, oznake pašnjak, ukupne površine 8611 m[1] , upisane u zk. ul. 945, k.o. P., u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišno-knjižni odjel u S.2 , što u naravi predstavlja površinu od 2698 m[2] , to nije od utjecaja na utvrđenu poreznu osnovicu iz isprave o stjecanju. Naime, navedenim se dodatkom ugovora o kupoprodaji nekretnina korigiraju površine nekretnine, ali se člankom 3. dodatka utvrđuje da sve ostale odredbe ugovora o kupoprodaji ostaju na snazi. Dakle, nisu ugovorili umanjenje kupoprodajne cijene, odnosno iznosa koji je tužitelj dao za stečene nekretnine. Stoga, s obzirom da je porezno tijelo poreznu osnovicu utvrdilo iz isprave o stjecanju, odnosno iznos koji je tužitelj platio za stjecanje nekretnine, njegovi prigovori u odnosu na visinu utvrđene porezne obveze nisu prema pravilnoj ocijeni tuženika od utjecaja na utvrđivanje porezne osnovice.

    12. Slijedom navedenog, proizlazi da je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjena odredba članka 11.a Zakona o porezu na promet nekretnina kada je odbijen zahtjev za poreznim oslobođenjem i utvrđena porezna obveza tužitelju.

    13. Budući da je odbijen tužbeni zahtjev prvostupanjski upravni sud je zakonito odlučio o zahtjevu tužitelja za naknadom troškova upravnog spora primjenom odredbe članka 79. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima.

    14. Kako tužitelj u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drugačije rješenje ove upravne stvari ovaj sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

    15. Zato je temeljem odredbe članka 74. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima žalba odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.

    16. Kako je žalba odbijena i potvrđena prvostupanjska presuda tužitelju na temelju odredbe članka 79. stavka 4. ZUS-a ne pripada pravo na naknadu troškova žalbenog postupka, pa je podneseni zahtjev odbijen kao neosnovan.

    U Zagrebu 20. travnja 2022.

    Predsjednik vijeća

    Boris Marković

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.