Republika Hrvatska
Općinski sud u Sesvetama
Stalna služba u Vrbovcu
Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22
Poslovni broj: 29. Ovr Ob-9/2019-46
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, po sucu Lidiji Jakšić, kao sucu pojedincu, na prijedlog sudske savjetnice Martine Gornik Murgić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja V. B. iz Z., OIB:..., kojeg zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik iz Z., protiv ovršenika N. B. iz Z., OIB:..., radi naplate novčane tražbine, dana 19. travnja 2022.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe podnesen dana 1. travnja 2021.
Obrazloženje
1. Rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalne službe u Sesvetama, poslovni broj Ovr Ob-169/18 od 13. studenog 2018. radi namirenja ovrhovoditeljeve novčane tražbine određena je ovrha na nekretninama u vlasništvu ovršenika. Ovrha je određena na temelju ovršne isprave - pravomoćne presude Općinskog suda u Zagrebu posl. br. P2-94/97 od 19. svibnja 1997. Ovršenik podneskom od dana 01. travnja 2021. godine, podnosi prijedlog za odgodu ovršnog postupka, a u kojem ukratko navodi da je pokrenuo parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom koja se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi pod posl. brojem P-11016/2019, ističe prigovor o pravu na dom, kao i da ponavlja određene navode koje je već istaknuo u žalbi na rješenje o ovrsi.
2. Ovrhovoditelj se u podnesku od 16. travnja 2021. godine očitovao na prijedlog ovršenika te se usprotivio odgodi ovrhe i predložio da se zahtjev ovršenika za odgodom ovrhe odbije jer je isti paušalan i ničim dokazan te kako se radi o već drugom po redu prijedlogu za odgodu ovrhe. Također, glede postupka radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ovrhovoditelj ističe da je isti nepravomoćno dovršen presudom kojom se odbija tužbeni zahtjev tužitelja – ovdje ovršenika kao neosnovan.
3. Prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe nije osnovan.
3.1. U konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe. Naime, Ovršni zakon koji se primjenjuje u ovom ovršnom postupku (N.N. 112/12, 25/13, 93/14,55/16 i 73/17; dalje OZ) odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika regulira odredbom čl. 65. OZ-a.
3.2. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako je ispunjena jedna od pretpostavki navedenih pod točkom 1. - 10. te ako istovremeno ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.
3.3. Točno je da je ovršenik pokrenuo parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod posl. brojem P-11016/2019, koja je prema saznanjima ovog suda nepravomoćno dovršena. Međutim, ovršenik u svom prijedlogu nije obrazložio zbog čega smatra da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, osim što u tri točke ponavlja nešto o čemu je već odlučeno povodom žalbe na rješenje o ovrsi i prijedloga ovršenika za odgodu ovrhe. Nastanak štete u smislu čl. 65. OZ-a ne može se tumačiti samom provedbom ovrhe, već je ovršenik dužan učiniti vjerojatnim da u slučaju da uspije sa žalbom, kasnije ne bi mogao od ovrhovoditelja nadoknaditi eventualno pretrpljenu štetu.
3.4. Ovršenik u prijedlogu za odgodu ovrhe ističe kako je predmetna nekretnina njegova jedina nekretnina te bi provedbom ovrhe završio na cesti bez krova nad glavom, a što predstavlja prigovor prava na dom. Na predmetni prigovor očitovao se ovrhovoditelj podneskom od 16. travnja 2021. u kojem podnesku pod točkom III. navodi da je prijedlog za ovrhu podnesen temeljem presude radi ostvarenja tražbine ovrhovoditelja na zakonsko uzdržavanje, a kako je glede predmetne nekretnine i sam ovršenik postavio oglas o prodaji putem agencije B. C. P., u prilog čemu dostavlja presliku predmetnog oglasa s internetske stranice te što ide u prilog tome da za ovršenika ne bi nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta. Međutim, prema stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kada je prijedlog za ovrhu na nekretnini podnesen temeljem presude kao ovršne isprave, ovrhovoditelj nije dužan uz prijedlog za provedbu ovrhe dostaviti suglasnost ovršenika za provedbu ovrhe na jedinoj nekretnini, niti isprave kojima bi se dokazalo da ovršenik ima drugu nekretninu podobnu za stanovanje. Ovrhovoditelj je svoju tražbinu prethodno pokušao namiriti i ovrhom na pokretninama ovršenika u predmetu Ovr-849/2011, ali je ista postala nemoguća, a obzirom da pokretnine nisu pronađene. Isto tako, ovaj sud je stava da ovrhovoditelj ima osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja, a što proizlazi i iz same ovršne isprave te da interes ovrhovoditelja s obzirom na to preteže nad interesom ovršenika. U odnosu na to se ističe i kako gubitak vlastite nekretnine za stanovanje ne predstavlja samo po sebi razlog nastanka nenadoknadive štete, jer se nužni stambeni prostor može osigurati i na drugi način osim vlasništvom.
3.5. Budući da ovršenik nije obrazložio navedene činjenice niti je predložio bilo koji dokaz na navedenu okolnost, ovaj sud je zaključio da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe temeljem čl. 65. OZ-a.
4. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.
U Vrbovcu 19. travnja 2022.
Sudac:
Lidija Jakšić, v. r.
Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja.
Nacrt odluke izradila sudska savjetnica Martina Gornik Murgić
DNA:
1. Ovrhovoditelju po punomoćniku
2. Ovršeniku
