P-3060/19.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužiteljice:

I. G. iz S., B. 4, OIB: …, koju zastupa punomoćnica

V. R., odvjetnica iz S., protiv tuženika: O d.d., S.,

D. 61, OIB: …, koju zastupaju punomoćnici iz

O. društva A. & A. d.o.o., S., L. 14, radi isplate, nakon

održane i zaključene glavne i javne rasprave 3. ožujka 2022. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice V. R., odvjetnice iz S. i punomoćnika tuženika

A. B., odvjetnika u O. društvu A. i A. d.o.o., 14. travnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su ništave i da ne proizvode pravne učinke odredbe ugovora o kreditu broj …. od 27. rujna 2005. koji je sklopljen između tužiteljice I. G., kao korisnice kredita i H. S. d.d., , (danas O d.d.,

), u svojstvu kreditora i to baš:

– točka 1., podtočka 1. i 2. ugovora kojima korisniku kredita kreditor stavlja na raspolaganje kredit u iznosu od 30.500,00 CHF, a koji će se isplatiti u kunskoj protuvrijednosti prema kupovnom tečaju kreditora na dan korištenja

– točka 4. ugovora u dijelu u kojem je kamatna stopa ugovorena kao promjenljiva

– točka 9., podtočka 1. ugovora kojom je ugovoreno da je redovna kamata promjenljiva, a utvrđuje se Odlukom o visini kamatnih stopa ili drugim aktom kreditora – točka 10. odjeljak d), stavak/podtočka 1. ugovora kojim je ugovoreno da se mjesečni anuiteti plaćaju uplatom potrebnog iznosa u kunskoj protuvrijednosti po prodajnom tečaju za valutu ugovora prema tečajnoj listi kreditora na dan dospijeća te stavak/podtočka 2. iste točke i odjeljka kojim je ugovoreno da ukoliko korisnik kredita zakasni sa uplatom mjesečnog anuiteta, kreditor će na uplatu primijeniti prodajni devizni tečaj vrijedeći na dan kad mu je omogućeno raspolaganje uplaćenim novčanim sredstvima, a na prijevremene uplate primijenit će prodajni devizni tečaj koji vrijedi na dan dospijeća.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici iznos od ukupno 32.547,91 kuna sve sa pripadajućim zateznim kamatama obračunatima po stopi od 15 % godišnje do 31. prosinca 2007., a od 1. siječnja 2008. pa do 31. srpnja 2015. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a koje zakonske zatezne kamate na svaki pojedini iznos teku kako slijedi:

– na iznos od 77,82 kuna od 10. studenog 2005. pa do isplate

– na iznos od 94,89 kuna od 12. prosinca 2005. pa do isplate

– na iznos od 82,86 kuna od 10. siječnja 2006. pa do isplate

– na iznos od 58,43 kuna od 10. veljače 2006. pa do isplate

– na iznos od 21,65 kuna od 10. ožujka 2006. pa do isplate

– na iznos od 21,65 kuna od 10. travnja 2006. pa do isplate

– na iznos od 29,15 kuna od 10. svibnja 2006. pa do isplate

– na iznos od 26,19 kuna od 12. lipnja 2006. pa do isplate

– na iznos od 13,28 kuna od 10. srpnja 2006. pa do isplate

– na iznos od 8,19 kuna od 10. kolovoza 2006. pa do isplate

– na iznos od 19,29 kuna od 11. rujna 2006. pa do isplate

– na iznos od 29,15 kuna od 10. listopada 2006. pa do isplate

– na iznos od 6,89 kuna od 11. prosinca 2006. pa do isplate

– na iznos od 53,44 kuna od 12. ožujka 2007. pa do isplate

– na iznos od 53,22 kuna od 10. travnja 2007. pa do isplate

– na iznos od 52,35 kuna od 10. svibnja 2007. pa do isplate

– na iznos od 52,43 kuna od 11. lipnja 2007. pa do isplate

– na iznos od 51,82 kuna od 10. srpnja 2007. pa do isplate

– na iznos od 52,47 kuna od 10. kolovoza 2007. pa do isplate

– na iznos od 52,44 kuna od 10. rujna 2007. pa do isplate

– na iznos od 51,70 kuna od 10. listopada 2007. pa do isplate

– na iznos od 52,31 kuna od 12. studenog 2007. pa do isplate

– na iznos od 51,68 kuna od 10. prosinca 2007. pa do isplate

– na iznos od 53,00 kuna od 10. siječnja 2008. pa do isplate

– na iznos od 53,29 kuna od 11. veljače 2008. pa do isplate

– na iznos od 68,76 kuna od 10. ožujka 2008. pa do isplate

– na iznos od 53,79 kuna od 10. travnja 2008. pa do isplate

– na iznos od 52,32 kuna od 12. svibnja 2008. pa do isplate

– na iznos od 52,89 kuna od 10. lipnja 2008. pa do isplate

– na iznos od 52,83 kuna od 10. srpnja 2008. pa do isplate

– na iznos od 52,54 kuna od 11. kolovoza 2008. pa do isplate

– na iznos od 52,75 kuna od 10. rujna 2008. pa do isplate

– na iznos od 114,43 kuna od 10. listopada 2008. pa do isplate

– na iznos od 174,81 kuna od 10. studenog 2008. pa do isplate

– na iznos od 100,98 kuna od 10. prosinca 2008. pa do isplate

– na iznos od 299,59 kuna od 12. siječnja 2009. pa do isplate

– na iznos od 320,11 kuna od 10. veljače 2009. pa do isplate

– na iznos od 344,40 kuna od 10. ožujka 2009. pa do isplate

– na iznos od 251,21 kuna od 10. travnja 2009. pa do isplate

– na iznos od 234,62 kuna od 11. svibnja 2009. pa do isplate

– na iznos od 217,00 kuna od 10. lipnja 2009. pa do isplate

– na iznos od 225,72 kuna od 10. srpnja 2009. pa do isplate

– na iznos od 224,41 kuna od 10. kolovoza 2009. pa do isplate

– na iznos od 204,28 kuna od 10. rujna 2009. pa do isplate

– na iznos od 183,04 kuna od 12. listopada 2009. pa do isplate

– na iznos od 222,90 kuna od 10. studenog 2009. pa do isplate

– na iznos od 234,91 kuna od 10. prosinca 2009. pa do isplate

– na iznos od 385,30 kuna od 11. siječnja 2010. pa do isplate

– na iznos od 400,97 kuna od 10. veljače 2010. pa do isplate

– na iznos od 425,10 kuna od 10. ožujka 2010. pa do isplate

– na iznos od 453,34 kuna od 12. travnja 2010. pa do isplate

– na iznos od 479,95 kuna od 10. svibnja 2010. pa do isplate

– na iznos od 532,43 kuna od 10. lipnja 2010. pa do isplate

– na iznos od 605,94 kuna od 12. srpnja 2010. pa do isplate

– na iznos od 633,27 kuna od 10. kolovoza 2010. pa do isplate

– na iznos od 737,39 kuna od 10. rujna 2010. pa do isplate

– na iznos od 647,87 kuna od 11. listopada 2010. pa do isplate

– na iznos od 672,71 kuna od 10. studenog 2010. pa do isplate

– na iznos od 846,50 kuna od 10. prosinca 2010. pa do isplate

– na iznos od 782,83 kuna od 10. siječnja 2011. pa do isplate

– na iznos od 751,29 kuna od 10. veljače 2011. pa do isplate

– na iznos od 794,68 kuna od 10. ožujka 2011. pa do isplate

– na iznos od 733,30 kuna od 11. travnja 2011. pa do isplate

– na iznos od 896,23 kuna od 10. svibnja 2011. pa do isplate

– na iznos od 999,36 kuna od 10. lipnja 2011. pa do isplate

– na iznos od 1.143,75 kuna od 11. srpnja 2011. pa do isplate

– na iznos od 1.268,77 kuna od 10. kolovoza 2011. pa do isplate

– na iznos od 994,48 kuna od 12. rujna 2011. pa do isplate

– na iznos od 961,74 kuna od 10. listopada 2011. pa do isplate

– na iznos od 964,07 kuna od 10. studenog 2011. pa do isplate

– na iznos od 977,96 kuna od 12. prosinca 2011. pa do isplate

– na iznos od 1.055,63 kuna od 10. siječnja 2012. pa do isplate

– na iznos od 1.084,33 kuna od 10. veljače 2012. pa do isplate

– na iznos od 1.076,42 kuna od 12. ožujka 2012. pa do isplate

– na iznos od 1.076,87 kuna od 10. travnja 2012. pa do isplate

– na iznos od 1.073,22 kuna od 10. svibnja 2012. pa do isplate

– na iznos od 1.089,70 kuna od 11. lipnja 2012. pa do isplate

– na iznos od 1.069,12 kuna od 10. srpnja 2012. pa do isplate

– na iznos od 1.066,79 kuna od 10. kolovoza 2012. pa do isplate

– na iznos od 1.008,72 kuna od 10. rujna 2012. pa do isplate.

III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 10.104,00 kuna zajedno sa zateznom kamatom od presuđenja, dakle od 14. travnja 2022 pa do isplate i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 %-tna poena.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 500,00 kuna, tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi, zaprimljenoj 10. lipnja 2019., se navodi kako su 27. rujna 2005. stranke sklopile ugovor o kreditu broj … i to tužitelj u svojstvu korisnika kredita, H. G. i J. K. u svojstvu jamca te tuženik, odnosno njegov

pravni prednik H d.d. u svojstvu kreditora. U konkretnom slučaju

radilo se o nenamjenskom kreditu u kojem je glavnica kredita vezana za CHF (valutna klauzula) i to baš u iznosu od 30.500,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti prema kupovnom tečaju kreditora – tuženika na dan korištenja (točka 1., podtočka 1. i 2. ugovora), odnosno na dan 29. rujna 2005. (točka 7. podtočka 1. ugovora) uz ugovoreni rok otplate od 84 mjeseca (točka 3. ugovora). Točkom 4. ugovora ugovorena je promjenjiva kamatna stopa koja je na dan zaključenja ugovora iznosila 6,99 % godišnje, dok je točnom 9. podtočkom 1. ugovora ponovno navedeno da je redovna kamata promjenjiva te da se utvrđuje odlukom o visini kamatnih stopa ili drugim aktom kreditora. Nadalje, točkom 10. a) 1. je ugovoreno da se kredit otplaćuje u 83 jednaka mjesečna anuiteta u iznosu od 462,65 CHF i jednog u iznosu od 464,11 CHF, dok je točkom 10. d) 1. ugovoreno da se mjesečni anuiteti plaćaju uplatom potrebnog iznosa u kunskoj protuvrijednosti po prodajnom tečaju za valutu ugovora (CHF) prema tečajnoj listi kreditora na dan dospijeća, tim da je podtočkom d) 2. ugovoreno da ukoliko korisnik kredita zakasni sa uplatom mjesečnog anuiteta da će kreditor u tom slučaju na uplatu primijeniti prodajni devizni tečaj vrijedeći na dan kada mu je omogućeno raspolaganje uplaćenim novčanim sredstvima, a na prijevremene uplate primijenit će prodajni devizni tečaj koji vrijedi na dan dospijeća. Točkom 15. podtočkom 1. navedeno je da potpisom ugovora korisnik kredita potvrđuje da je upoznat sa promjenjivošću tečaja izabrane valute ugovora, koja se primjenjuje za izračun kunske protuvrijednosti svih novčanih obveza po ovom kreditu te svjesno i dobrovoljno preuzima rizik mogućeg nepovoljnog tečaja u odnosu na HRK, a kreditor

– tuženik otklanja sa sebe svaku odgovornost za rizik preuzet izborom valute ugovora.

Predmetni ugovor o kreditu od 27. rujna 2005. predstavlja očiti primjer tipskog i adhezijskog ugovora sastavljen od strane banke, kod kojeg je unaprijed bio izrađen model ugovora i kod kojeg je bila potpuno isključena mogućnost da tužitelj pregovara i mijenja sadržaj samog ugovora pa tako i odredbe koje su se odnosile na valutnu klauzulu u CHF i promjenjivu kamatnu stopu. Štoviše, tuženik O d.d. kao pravni sljednik potpisnice ugovora H d.d., odnosno S.

d.d. je u razdoblju od 1. listopada 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita, a time i tužitelja, zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju – ugovorima o kreditima, kao što je i predmetni ugovor, od 27. rujna 2005. na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica CHF, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnih ugovora nisu kao trgovci potrošače u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi zaključenja predmetnih ugovora o kreditu, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, koji stav je jasno izražen u pravomoćnoj presudi Visokog trgovačkog suda RH pod poslovnim brojem Pž-6632/17. od 14. lipnja 2018. donesenoj povodom tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i potrošača i koji se primjenjuje na konkretnu činjeničnu i pravnu situaciju iz ovog predmeta. Nadalje, u pogledu ugovorene promjenjive kamatne stope koju je na temelju predmetnog ugovora tuženik u više navrata jednostrano mijenjao – povećavao, sudska praksa je pravomoćnom odlukom također zauzela nedvojben stav kojim je utvrđeno da je tuženik u razdoblju od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita, a time i tužitelja, zaključujući ugovore o kreditima, koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju – ugovorima o kreditima, na način da je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze po ugovorima o kreditima pa time i ovom ugovoru, promjenjiva u skladu s jednostranim odlukama i drugim internim aktima tuženika, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja ugovora tuženik kao trgovac i korisnici kreditnih usluga kao potrošači nisu pojedinačno pregovarali i ugovorom utvrdili egzaktne parametre i metodu izračuna tih parametara koji bi utjecali na odluku tuženika o promjeni stope ugovorene kamate, a što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana utemeljenu na jednostranom povećanju kamatnih stopa, a sve na štetu potrošača, odnosno tužitelja. Navedeni stav se također primjenjuje na konkretni slučaj (presuda TS Zagreb broj P-1401/12. od 4. srpnja 2013., presuda VTS RH broj Pž-7129/13. od 13. lipnja 2014. i presuda VSRH broj Revt-24/14. od 9. travnja 2015. koje su također donesene u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošač).

Iz svega naprijed navedenog razvidno je da je tuženik postupio suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 96/03.) i to člancima 81., 82. i 90., a od 7. kolovoza 2007. do 31. prosinca 2008. protivno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj: 79/07., 125/07., 75/09., 79/09., 89/09. i 133/09.) i to člancima 96. i 97. te suprotno odredbama Zakona o obveznim odnosima, a što za posljedicu ima ništetnost ugovornih odredbi koje se odnose na valutnu klauzulu u CHF i promjenjivu kamatnu stopu. Na temelju relevantne dokumentacije koja je tužitelju dostavljena od strane tuženika za vrijeme trajanja kredita, a polazeći od postupanja tuženika koje je protivno načelu savjesnosti i poštenja, odnosno ništetnosti naprijed navedenih odredbi o valutnoj klauzuli u CHF i promjenjivoj kamatnoj stopi u skladu s jednostranim odlukama tuženika, koja ne proizvode pravne učinke od dana zaključenja predmetnog ugovora, tužitelj je pristupio knjigovodstveno financijskom izračunu na okolnost visine neosnovano stečenih mjesečnih iznosa te utvrdio pretplatu kreditne obveze u visini od ukupno 32.903,96 kuna (na ime preplaćenih iznosa zbog ništetne valutne klauzule u CHF i ništetne promjenjive kamatne stope) sa zateznim kamatama koje teku od svakog pojedinog plaćanja pa do isplate. Napominje se da je 8. svibnja 2019. tužiteljica od banke zatražila dostavu cjelokupne dokumentacije za financijsko vještačenje u ovom predmetu na okolnost postavljene visine tužbenog zahtjeva. Napominje se da sud na ništetnost svih odredbi predmetnog ugovora o kreditu od 27. rujna 2005. i to u dijelu u kojem su iste u svezi s ugovorenom valutnom klauzulom u CHF i promjenjivom kamatnom stopom u skladu s jednostranim odlukama tuženika, a time i naprijed citiranih odredbi: točke 1., podtočke 1. i 2., točke 4., točke 9. podtočke 1., točke 10. a) anuiteti 1, točke 10. d) tečaj na dan dospijeća, zakašnjenja i prijevremene uplate 1. i 2., točke 15. podtočke 1. i drugih, pazi po službenoj dužnosti (članak 327. stavak 1. ZOO-a). Radi navedenog nema potrebe tužbu opterećivati deklaratornim zahtjevom na utvrđenje ništetnosti svih pojedinih nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi, posebno onih citiranih u ovoj tužbi na koje će sud svakako paziti te ih kao prethodno pitanje raspraviti po službenoj dužnosti prije odluke o kondemnatornom zahtjevu na isplatu na ime stečenog bez osnove. Eventualni prigovor zastare potraživanja u ovom predmetu otklonjen je presudom VSRH-a pod brojem Rev-2245/17. od 20. ožujka 2018. koja je javno objavljena na internetu. Slijedom navedenog predlaže usvajanje tužbenog zahtjeva.

Slijedom iznesenog, tužiteljica potražuje iznos od 32.903,96 kuna.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom 7. siječnja 2021. tuženik je istakao kako tužitelj nema pravnog interesa za podnošenje ove tužbe, jer je obveznopravni odnos između stranaka prestao ispunjenjem, budući je kredit u cijelosti otplaćen 11. rujna 2012. Suprotno navodima tužitelja, ugovorena valutna klauzula u švicarskim francima je pravno valjana ugovorna odredba, kako s aspekta općih odredbi o nevaljanosti pravnih poslova iz ZOO-a, tako i s aspekta odredbi ZZP-a. U vrijeme sklapanja Ugovora o kreditu 2005. tužitelj je s tuženikom pregovarao o spornoj ugovornoj odredbi, a tuženik nije zatajio tužitelju niti jednu informaciju koju je imao, ili za koju je znao, a koja je eventualno mogla utjecati na odluku tužitelja o sklapanju ugovora o kreditu upravo s valutnom klauzulom u CHF, kao što ga je potpuno informirao i o rizicima ugovaranja ove valutne klauzule. Tuženik je tužitelja izrijekom upozorio na moguće negativne posljedice i rizike ugovaranja valutne klauzule u švicarskim francima upravo zbog mogućnosti promjene tečaja švicarskog franka, ali je tužitelj unatoč tome ustrajao u sklapanju ugovora s valutnom klauzulom upravo u švicarskim francima. U vrijeme sklapanja ugovora o kreditu 2005., tuženik je u ponudi kredita, kakav je i odobren tužitelju, imao i kredite koji se odobravaju uz valutnu klauzulu u eurima, američkim dolarima i švicarskim francima, kao i kredite bez valutne klauzule, dakle kredite u HRK, ali je tužitelj želio sklopiti ugovor o kreditu upravo s valutnom klauzulom u CHF, preuzimajući sve rizike ugovorene valutne klauzule. Tužitelj je potpisom ugovora o kreditu potvrdio da je upoznat sa svim uvjetima pod kojima su ugovori sklopljeni pa je tužitelj samostalno i dobrovoljno kao valutu obveze izabrao valutu švicarski franak, a tuženik ga je prilikom pregovaranja i sklapanja ugovora o kreditu upoznao sa svim rizicima ugovaranja valutne klauzule u švicarskim francima (članak 15.1. ugovora o kreditu). Prema tome tužitelj je taj koji je svjesno i dobrovoljno izabrao valutu ugovora te je dosljedno ponudi kredita kod tuženika, izabrana valutna klauzula po tužitelju rezultat pojedinačnog pregovaranja, sa svim ugovornim odredbama tužitelj je bio upoznat i sa istima se suglasio pa je između ugovornih stranaka postignuta puna suglasnost glede svih sastojaka ugovora o kreditu pa tako i valutne klauzule koja nije u suprotnosti s kogentnim odredbama ZOO-a, a ova ugovorna odredba je potpuno jasna, lako uočljiva i razumljiva. Ističe da su ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli jasne, lako uočljive i razumljive, slijedom čega osporavana odredba uopće ne može biti predmetom ocjene poštenosti. Navedene odredbe jasno su koncipirane ugovorom te unesene u ugovor na lako uočljivim mjestima, bez ikakvih dodatnih uvjeta predviđenih posebnim odredbama napisanim manjim slovima ili umetnutim u fusnotu ugovora. Što se tiče razumljivosti valutne klauzule ukazuje da se tužitelj bez obzira što ga je tuženik informirao o rizicima ugovaranja sporne valutne klauzule, prethodno sklapanju ugovora, kao savjesna ugovorna strana, sam bio dužan informirati o valutnoj klauzuli i eventualnim posljedicama koje ona može imati po njegova prava i obaveze iz ugovora. Neosnovano je da tužitelj sada, kada je prošlo četrnaest godina od sklapanja ugovora, tvrdi da mu odredbe ugovora ipak nisu bile jasne i da nije bio svjestan rizika promjene tečaja CHF u odnosu na HRK iako je na to izrijekom upozoren. Isto tako, prethodno sklapanju ugovora tužitelj je od strane raspoloživih službenika tuženika u svakom momentu mogao zatražiti sve dodatne informacije i pojašnjenja vezana za valutnu klauzulu i njen učinak na odnos ugovornih strana. Slijedom navedenog, budući da je u konkretnom slučaju sporna odredba ugovora o kreditu za tužitelja jasna, lako uočljiva i razumljiva, sukladno odredbama članka 84. ZZP-a ocjena poštenosti ove odredbe prema kriterijima iz članka 81. ZZP-a nije dopuštena. Nadalje, tuženik ističe da ugovorna odredba o valutnoj klauzuli ne uzrokuje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Čak i pod pretpostavkom da sud utvrdi kako jedan od uvjeta iz članka 84. ZZP-a nije ispunjen u konkretnom slučaju te je osporavana odredba podložna ocjeni poštenosti iz članka 81. ZZP-a, tužitelj nije dokazao da je u konkretnom ugovornom odnosu tuženik postupao protivno načelu savjesnosti i poštenja, odnosno da je nastala značajna neravnoteža u pravima i obvezama na štetu tužitelja. Dakle, kako ni VTS RH, a ni VSRH nisu utvrdili kako su banke znale, odnosno što i koliko su znale, odnosno što su zatajile u vezi kretanja švicarskog franka, postavlja se pitanje kako su banke mogle informirati potrošače o činjenicama o kojima nemaju jasnih saznanja. U konkretnom slučaju te odlučne činjenice u postupku nisu utvrđene pa i dalje ostaje nejasno o čemu je to tuženik propustio informirati tužitelja, jer po redovnim tijeku stvari nije moguće nekog o nečemu informirati bez prethodnih čvrstih saznanja o tome. Slijedom naprijed navedenog smatra da su presude donesene u kolektivnom sporu, a glede valutne klauzule, arbitrarne jer odlučne činjenice u postupku nisu utvrđene, a nisu utvrđene i zbog toga što u pravcu utvrđivanja ovih odlučnih činjenica nisu izvedeni relevantni dokazi, a sudovi su odbili izvođenje dokaza koje su radi utvrđenja spornih i odlučnih činjenica predložile tužene banke. Iako je teret dokaza ove činjenice na tužitelju, tuženik u ovom dijelu, ukazuje na okolnosti iz kojih proizlazi da tuženik, unatoč svojoj stručnosti i pažnji nije znao niti je mogao znati za buduća kretanja tečaja CHF. Uz navedeno, bitno je napomenuti da u vrijeme ugovaranja osporavanih ugovornih odredaba nije postojao niti jedan zakonski i podzakonski propis koji bi od tuženika zahtijevao određeni način postupanja pri sklapanju ugovora s valutnom klauzulom, odnosno da nisu postojali pravni okviri u kojima bi tuženik morao djelovati na području informiranja potrošača prije i u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu. Slijedom toga, očigledno je kako tuženik u ugovornom odnosu s tužiteljem zasnovanim 2005. nije postupao protivno načelu savjesnosti i poštenja te time prouzročio neravnotežu na štetu potrošača, o kojoj se okolnosti tuženik detaljnije očituje u nastavku. Da bi se određena ugovorna odredba mogla kvalificirati nepoštenom takva odredba mora prouzročiti: nominalnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača; a koja neravnoteža mora biti značajna. Činjenica da se tečaj CHF naknadno promijenio na štetu potrošača, ne može i ne smije biti relevantan za ocjenu nepoštenosti (a time i ništetnosti) primarno ugovorene valutne klauzule prema kojoj su kako tužitelj, tako i tuženik, imali jednake i ravnopravne startne (nominalne) pozicije. Nepobitna je činjenica da je tuženik, kao i sam tužitelj, bio izložen riziku valutne klauzule, odnosno svim posljedicama promjene tečaja CHF. Okolnost da je kretanje tečaja dovelo do promjene visine obveza na jednoj ugovornoj strani nikako ne može predstavljati razlog ništavosti takve odredbe, već okolnost koja hipotetski može dovesti do primjene drugih pravnih instituta, ako su za to ispunjene sve zakonske pretpostavke (npr. clausula rebus sic stantibus). Slijedom navedenog, pretpostavka neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja nije ispunjena u ovom slučaju.

Suprotno navodima tužitelja, ističe da je ugovorena promjenjiva kamata, koja se mijenja odlukom tuženika, pravno valjana ugovorna odredba i da ista nije u protivnosti s kogentnim odredbama ZOO-a. Ugovaranjem da je kamatna stopa promjenjiva u skladu s odlukom tuženika, stranke su ugovorile odredivu činidbu pa ova ugovorna odredba nije ništetna u smislu odredbe članka 270. i 272. ZOO-a, niti je u suprotnosti s temeljnim načelima obveznog prava, kako to nastoji iskonstruirati tužitelj. Ugovor o kreditu sadrži više ugovornih klauzula glede ugovorne kamate pa tako i klauzulu o visini početne kamatne stope, promjenjivosti kamate, kao i ugovornu odredbu o promjeni kamatne stope odlukom tuženika, time da je o svakoj izmjeni kamate tuženik dužan pravodobno i pouzdano obavijestiti tužitelja kao korisnika kredita, što je tuženik i činio. Iz dikcije odredbe članka 272. stavak 1. ZOO-a nesporno proizlazi da se radi o normi dispozitivne prirode, slijedom čega su ugovorne stranke imale slobodu ugovoriti da visinu kamatne stope određuje jedna od ugovornih stranaka, u ovom slučaju tuženik, svojom odlukom. Na razrješenje odnosa između stranaka ne mogu se primijeniti odredbe Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" broj: 75/2009., dalje: ZPK/09.) budući je Zakon stupio na snagu 1. siječnja 2010., a ugovor o kreditu je sklopljen 2005. Međutim i prije stupanja na snagu ovog zakona koji je odredbom članka 11. obvezivao tuženika kao vjerovnika da ukoliko je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, o svakoj promjeni obavijesti potrošača ovdje tužitelja, tuženik je i prije i nakon stupanja na snagu ovog Zakona obavještavao tužitelja o promjenama kamatnih stopa, a što on i ne spori. Ugovor o kreditu sklopljen s tužiteljem nije tipski ugovor, o svim ugovornim odredbama se pojedinačno pregovaralo, sa svim ugovornim odredbama tužitelj je bio upoznat i s istima se usuglasio, pa je stoga između ugovornih stranaka postignuta puna suglasnost glede svih bitnih sastojaka ugovora o kreditu. Povodom svake obavijesti tuženika o promjeni kamatne stope tužitelj je nastavio s urednom otplatom kredita po novim otplatnim planovima, povodom ovoga nije isticao nikakav prigovor tuženiku, niti tražio bilo kakvo objašnjenje, pa se može zaključiti da je tužitelj makar prešutno bio suglasan s promjenama kamatnih stopa i primjene na ovaj ugovorni odnos odluka tuženika o kamatama, na što je uostalom sklapanjem ugovora i pristao. Kod činjenice da tužitelj ne tvrdi da je tuženik zloupotrijebio pravo na jednostrano određivanje visine kamatne stope, na način da je tu visinu nesrazmjerno povisio, to kod ovakvog stanja stvari promjene kamatne stope u skladu s tuženikovom Odlukom o kamatama u spornom razdoblju ne podliježu obveznopravnoj kontroli suda pa pravilnom primjenom materijalnog prava, tužbeni zahtjev treba odbiti u cijelosti.

Osporava i visinu tužbenog zahtjeva jer nije jasno kojom metodologijom je tužitelj došao do utuženog iznosa. Tuženik ističe kako isključivo sud rukovodi vještačenjem, označuje što će se vještačiti (predmet vještačenja) i na koji način, traži razjašnjenja i postavlja pitanja u vezi provedenog vještačenja, a sve to u skladu s odredbom članka 259. stavak 1. ZPP-a, stoga tuženik ne priznaje priloženi izračun od strane tužitelja. Predlaže da se tužbeni zahtjev u cijelosti odbija kao neosnovan uz obvezu tužitelja na snašanje troškova postupka zajedno sa zateznom kamatom.

3. Podneskom od 12. lipnja 2019. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način da je uredila točku I. tužbenog zahtjeva u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate.

3.1. Podneskom od 2. prosinca 2021. tužiteljica je postavila tužbeni zahtjev i na utvrđenje ništetnosti odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli

3.2. Podneskom od 8. veljače 2022. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev kako je to navedeno u izreci.

4. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem ugovora o kreditu broj …

od 27. rujna 2005., evidencijskog broja … od 8. svibnja 2019., zahtjeva za dostavu dokumentacije po kreditu broj …, izračuna EKS-a i otplatnog plana za ugovor broj ….., promet po računu kredita u kunama, izvadak iz sudskog registra, pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka M. J. od 18. siječnja 2022., dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka M. J. od 20. veljače 2022.

5. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Predmet ove parnice je zahtjev za:

– utvrđenje ništetnosti odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzulu – za isplatu po osnovi ništetnosti promjenjive kamatne stope i valutne klauzule.

8. Među strankama nije sporno:

– da je između parničnih stranaka sklopljen ugovor o kreditu broj … od 27. rujna 2005. na temelju kojeg je odobrena isplata 30.500,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti na rok otplate od 84 mjeseci

– da je člankom 4. ugovora o kreditu određeno da kamatna stopa iznosi 6,99 % i da je promjenjiva

– da je ugovor o kreditu zatvoren 10. rujna 2012.

9. Sporno je:

– je li odredba ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi nepoštena ugovorna odredba, a što bi je činilo ništetnom, kao i je li odredba o valutnoj klauzuli ništetna, o čemu ovisi osnovanost tužiteljevog zahtjeva za isplatom, kao i je li se sve navedeno trebalo utvrđivati u ovom postupku

– je li tuženik prekludiran pozivati se na ništetnost.

10. Istaknut je i prigovor zastare.

11. Čitanjem čitanjem ugovora o kreditu broj … od 27. rujna 2005 utvrđeno je: – da je isti sklopljen između H d.d. i I. G. kao korisnika

kredita te H. G. i J. K. kao jamaca

– da banka korisniku kredita stavlja na raspolaganje iznos u kunama koji odgovara protuvrijednosti od 30.500,00 CHF po kupovnom tečaju Kreditora na dan korištenja

– da je rok otplate 84 mjeseca

– da je kamatna stopa promjenjiva, a na dan zaključenja ugovora iznosi 6,99 % godišnje

– da naknada za obradu kreditnog zahtjeva iznosi 3,00 % od iznosa odobrenog kredita, minimalno 200,00 kuna te se plaća jednokratno, odmah po potpisu ugovora – da je efektivna kamatna stopa izračunata u visini od 9,50 % te da korisnik kredita potvrđuje da je upoznat sa načinom izračuna EKS te da mu je uručena otplatna tablica

– da je redovna kamata promjenjiva, a utvrđuje se odlukom o visini kamatnih stopa ili drugim aktom kreditora

– da se kreditor o izmjeni kamatne stope obvezuje pravodobno i pouzdano izvijestiti korisnika kredita te mu dostaviti izmijenjeni iznos anuiteta

– da se korisnik kredita na sve dospjele, a nepodmirene tražbine na ugovoreni dan dospijeća, obvezuje platiti zateznu kamatu po stopi utvrđenoj Odlukom o visini kamatnih stopa. Zatezna kamata se obračunava i naplaćuje za svo vrijeme zakašnjenja od dana dospijeća do dana ispunjenja dužne činidbe

– da mjesečni anuiteti dospijevaju u pravilu desetog dana u mjesecu, osim ako dan dospijeća pada na blagdan, neradni dan ili dan kada kreditor ne radi, obveza uplate mjesečnog anuiteta dospijeva na prvi radni dan nakon desetog dana u mjesecu

– da se mjesečni anuiteti plaćaju uplatom potrebno iznosa u kunskoj protuvrijednosti po prodajnom tečaju za valutu ugovora prema tečajnoj listi kreditora na dan dospijeća

– da ukoliko korisnik kredita zakasni sa uplatom mjesečnog anuiteta kreditor će na uplatu primijeniti prodajni devizni tečaj vrijedeći na dan kad mu je omogućeno raspolaganje uplaćenim novčanim sredstvima, a na prijevremene uplate primijeniti će prodajni devizni tečaj koji vrijedi na dan dospijeća.

12. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka M. J. od 18. siječnja 2022. proizlazi:

- da je kredit pod brojem … ugovoren 27. rujna 2005. između tužitelja kao korisnika i Banke kao davatelja kredita na iznos od 30.500,00 CHF na rok od 84 mjeseca. Iskorišten je u iznosu od 30.500,00 CHF. Isplaćen je u kunama 29. rujna 2005. prema kupovnom tečaju kreditora 1,00 CHF=4,6603 kuna, dok je naplata mjesečnih anuiteta vršena po prodajnom tečaju kreditora na dan dospijeća/plaćanja. Početna je ugovorena promjenljiva kamatna stopa iznosila 6,99 % godišnje, a početni anuitet 462,65 CHF plativo u kunama po prodajnom tečaju kreditora na dan dospijeća/plaćanja. Prvi anuitet je dospio 10. studenog 2005. Banka je od anuiteta 12. veljače 2007. povisila kamatnu stopu na 7,90 % godišnje te ju je kroz otplatu višekratno mijenjala sve do konačne otplate 10. rujna 2012., a kroz cijelo je razdoblje bila veće stope od početno ugovorene. Dokumentacija u spisu koja prileži tužbi je dostatna za točan izračun anuiteta koji su bili ugovoreni, kao i anuiteta koji su naknadno mijenjani.

Zbog mijenjanja kamatne stope je došlo do povećanja mjesečnog anuiteta kojeg je tužitelj uredno plaćao, a na osnovi ukupne dokumentacije bilo je moguće precizno utvrditi razliku između anuiteta po mijenjanom otplatnom planu i anuiteta ugovorenih po početnoj kamatnoj stopi.

Tijekom cijelog razdoblja otplate su se anuiteti u kunskoj protuvrijednosti mijenjali i sukladno promjeni tečaja švicarskog franka.

U tablici koja prileži ovom nalazu je prikazan obračun plaćanja kredita usporedbom primjene početne i stvarno korištene mijenjane kamatne stope. Povećanje iznosa anuiteta zbog promjene kamatne stope su prikazani u stupcu br. 12, a kunska je protuvrijednost dobivena umnoškom razlike anuiteta s tečajem na dan plaćanja u stupcu 16. Više plaćeni mjesečni anuiteti zbog promjene tečaja CHF/KN su prikazani u stupcu br. 17, a dobiveni su razlikom umnoška početnog anuiteta uz primjenu tečaja važećeg na dan plaćanja i umnoška početnog anuiteta uz primjenu tečaja važećeg na dan korištenja kredita. Zbirni je iznos ukupne razlike anuiteta prikazan u stupcu broj 18. tablice. Datumi od kojeg je tužitelj preplatio anuitete su po mišljenju vještaka datumi dospijeća anuiteta čime se anulira obostrano zaračunata zatezna kamata. Tečaj po kojem je vještak obračunavao pojedinačne kunske protuvrijednosti na ime podmirenja anuiteta je primijenjeni tečaj važeći na dan dospijeća/plaćanja kako je i ugovoreno u Ugovoru o kreditu.

M I Š LJ E NJ E

Tužitelj (kao korisnik) i Tuženik (kao kreditor) su sklopili ugovor o kreditu broj …. U razdoblju od 12. veljače 2007. do 10. rujna 2012. tuženik je mijenjao kamatnu stopu na više u odnosu na ugovorenu te je za plaćanje anuiteta korišten prodajni tečaj CHF/KN tuženika važeći na dan dospijeća/plaćanja.

Tužitelj je kao korisnik kredita zbog mijenjanja kamatne stope u razdoblju od 12. ožujka 2007. do 10. rujna 2012. platio veće iznose anuiteta od anuiteta koji bi bili plaćeni da je tijekom cijelog razdoblja otplate primijenjena početno ugovorena kamatna stopa u ukupnom iznosu 11.198,81 kuna. Navedeni iznos je kumulativ mjesečnih iznosa dospjelih sukladno otplatnoj dinamici kredita.

Tužitelj je kao korisnik kredita zbog primjene valutne klauzule i mijenjanja tečaja CHF u odnosu na kunu, u razdoblju cjelokupne otplate platio pojedinačne veće iznose anuiteta od anuiteta koji bi bili plaćeni da je tijekom cijelog razdoblja otplate primijenjen tečaj CHF u odnosu na kunu prema kojem je kredit isplaćen ukupnom iznosu 21.349,10 kuna.

Zbirni iznos preplate anuiteta iznosi 32.547,91 kuna. Navedeni iznosi su kumulativ mjesečnih iznosa dospjelih sukladno otplatnoj dinamici kredita.

Prikaz pojedinačnih mjesečnih iznosa je predočen tablično u nastavku.

datum

preplata

preplata

ukupna

dospijeća

anuiteta zbog

anuiteta zbog

preplata

anuiteta

kamate u Kn

tečaja u Kn

anuiteta u kn

10.11.2005.

0,00

77,82

77,82

12.12.2005.

0,00

94,89

94,89

10.01.2006.

0,00

82,86

82,86

10.02.2006.

0,00

58,43

58,43

10.03.2006.

0,00

21,65

21,65

10.04.2006.

0,00

21,65

21,65

10.05.2006.

0,00

29,15

29,15

12.06.2006.

0,00

26,19

26,19

10.07.2006.

0,00

13,28

13,28

10.08.2006.

0,00

8,19

8,19

11.09.2006.

0,00

19,29

19,29

10.10.2006.

0,00

29,15

29,15

11.12.2006.

0,00

6,89

6,89

12.03.2007.

53,44

0,00

53,44

10.04.2007.

53,22

0,00

53,22

10.05.2007.

52,35

0,00

52,35

11.06.2007.

52,43

0,00

52,43

10.07.2007.

51,82

0,00

51,82

10.08.2007.

52,47

0,00

52,47

10.09.2007.

52,44

0,00

52,44

10.10.2007.

51,70

0,00

51,70

12.11.2007.

52,31

0,00

52,31

10.12.2007.

51,68

0,00

51,68

10.01.2008.

53,00

0,00

53,00

11.02.2008.

53,29

0,00

53,29

10.03.2008.

54,60

14,16

68,76

10.04.2008.

53,79

0,00

53,79

12.05.2008.

52,32

0,00

52,32

10.06.2008.

52,89

0,00

52,89

10.07.2008.

52,83

0,00

52,83

11.08.2008.

52,54

0,00

52,54

10.09.2008.

52,75

0,00

52,75

10.10.2008.

99,53

14,90

114,43

10.11.2008.

102,17

72,64

174,81

10.12.2008.

98,94

2,04

100,98

12.01.2009.

107,64

191,95

299,59

10.02.2009.

108,54

211,57

320,11

10.03.2009.

109,61

234,79

344,40

10.04.2009.

105,52

145,69

251,21

11.05.2009.

104,80

129,82

234,62

10.06.2009.

104,02

112,98

217,00

10.07.2009.

104,41

121,31

225,72

10.08.2009.

104,35

120,06

224,41

10.09.2009.

103,47

100,81

204,28

12.10.2009.

102,54

80,50

183,04

10.11.2009.

104,28

118,62

222,90

10.12.2009.

104,81

130,10

234,91

11.01.2010.

222,22

163,08

385,30

10.02.2010.

223,59

177,38

400,97

10.03.2010.

225,70

199,40

425,10

12.04.2010.

228,17

225,17

453,34

10.05.2010.

230,49

249,46

479,95

10.06.2010.

235,08

297,35

532,43

12.07.2010.

241,51

364,43

605,94

10.08.2010.

243,90

389,37

633,27

10.09.2010.

253,00

484,39

737,39

11.10.2010.

245,18

402,69

647,87

10.11.2010.

247,35

425,36

672,71

10.12.2010.

262,54

583,96

846,50

10.01.2011.

256,98

525,85

782,83

10.02.2011.

254,22

497,07

751,29

10.03.2011.

258,01

536,67

794,68

11.04.2011.

252,65

480,65

733,30

10.05.2011.

266,89

629,34

896,23

10.06.2011.

275,91

723,45

999,36 11.07.2011.

288,54

855,21

1143,75 10.08.2011.

299,47

969,30

1268,77 12.09.2011.

275,48

719,00

994,48 10.10.2011.

272,62

689,12

961,74 10.11.2011.

272,82

691,25

964,07 12.12.2011.

274,04

703,92

977,96 10.01.2012.

280,83

774,80

1055,63 10.02.2012.

283,34

800,99

1084,33 12.03.2012.

282,65 793,77

1076,42 10.04.2012.

282,69 794,18

1076,87 10.05.2012.

282,37 790,85

1073,22 11.06.2012.

283,81 805,89

1089,70 10.07.2012.

282,01 787,11

1069,12 10.08.2012.

281,81 784,98

1066,79 10.09.2012.

266,44 742,28

1008,72 UKUPNO 11198,81 21349,10

32547,91 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

razlika

razlika  anuiteta datu prvotn kamat

datum

anuitet  zbog

m i a po

mijenj

mijenj

više  obraču

tečaj na  a zbog  tečaja u  UKUPNA dospij ugovor početn

ana  mijenj  mijenj  ana

obrač  na  tečaj na  dan isplate  kamate  Kn  RAZLIKA eća eni oj otplat

kamat  ani  ana  otplat

unat  tečaja  dan  kredita  u Kn  (3*14-  ANUITET anuite anuite stopi na ostatak na anuite kamat na ostatak anuite plaćanj uplate 29.09.05. (12*14) 3*15) A u Kn ta t 6,99 kvota duga stopa t

a kvota duga t CHF a 4,8285

10.11.

10.11.2  00  4,660300  0,00  77,82  77,82 2005. 462,65 248,73 213,92 30286,08 6,99 462,65 248,72 213,93 30286,07 0,00 005. 4,8654

12.12.

12.12.2  00  4,660300  0,00  94,89  94,89 2005. 462,65 176,41 286,24 29999,84 6,99 462,65 188,18 274,47 30011,60 0,00 005. 4,8394

10.01.

10.01.2  00  4,660300  0,00  82,86  82,86 2006. 462,65 180,58 282,07 29717,77 6,99 462,65 169,06 293,59 29718,01 0,00 006. 4,7866

10.02.

10.02.2  00  4,660300  0,00  58,43  58,43 2006. 462,65 178,87 283,78 29433,99 6,99 462,65 178,88 283,77 29434,24 0,00 006. 4,7071 10.03.

13.03.2  00  4,660300  0,00  21,65  21,65 2006. 462,65 160,03 302,62 29131,37 6,99 462,65 160,02 302,63 29131,61 0,00 006. 4,7071 10.04.

10.04.2  00  4,660300  0,00  21,65  21,65 2006. 462,65 175,34 287,31 28844,06 6,99 462,65 175,35 287,30 28844,31 0,00 006. 4,7233 10.05.

10.05.2  00  4,660300  0,00  29,15  29,15 2006. 462,65 168,02 294,63 28549,43 6,99 462,65 168,02 294,63 28549,68 0,00 006. 4,7169 12.06.

12.06.2  00  4,660300  0,00  26,19  26,19 2006. 462,65 171,84 290,81 28258,62 6,99 462,65 171,84 290,81 28258,87 0,00 006. 4,6890 10.07.

10.07.2  00  4,660300  0,00  13,28  13,28 2006. 462,65 164,61 298,04 27960,58 6,99 462,65 164,51 298,14 27960,73 0,00 006. 4,6780 10.08.

10.08.2  00  4,660300  0,00  8,19  8,19 2006. 462,65 168,30 294,35 27666,23 6,99 462,65 168,30 294,35 27666,38 0,00 006. 4,7020 11.09.

11.09.2  00  4,660300  0,00  19,29  19,29 2006. 462,65 166,53 296,12 27370,11 6,99 462,65 166,53 296,12 27370,26 0,00 006. 4,7233 10.10.

10.10.2  00  4,660300  0,00  29,15  29,15 2006. 462,65 159,43 303,22 27066,89 6,99 462,65 159,37 303,28 27066,98 0,00 006. 4,6516 10.11.

10.11.2  00  4,660300  0,00  0,00  0,00 2006. 462,65 162,92 299,73 26767,16 6,99 462,65 162,92 299,73 26767,25 0,00 006. 4,6752 11.12.

11.12.2  00  4,660300  0,00  6,89  6,89 2006. 462,65 155,92 306,73 26460,43 6,99 462,65 155,92 306,73 26460,52 0,00 006. 4,6159 10.01.

10.01.2  00  4,660300  0,00  0,00  0,00 2007. 462,65 159,27 303,38 26157,05 6,99 462,65 159,20 303,45 26157,07 0,00 007. 4,6054 12.02.

12.02.2  00  4,660300  0,00  0,00  0,00 2007. 462,65 157,44 305,21 25851,84 6,99 462,65 163,40 299,25 25857,82 0,00 007. 4,5907 12.03.

12.03.2  00  4,660300  53,44  0,00  53,44 2007. 462,65 140,55 322,10 25529,74 7,90 474,29 158,77 315,52 25542,30 11,64 007. 4,5725 10.04.

10.04.2  00  4,660300  53,22  0,00  53,22 2007. 462,65 153,67 308,98 25220,76 7,90 474,29 173,66 300,63 25241,67 11,64 007. 4,4972 10.05.

10.05.2  00  4,660300  52,35  0,00  52,35 2007. 462,65 146,91 315,74 24905,02 7,90 474,29 166,17 308,12 24933,55 11,64 007. 4,5039 11.06.

11.06.2  00  4,660300  52,43  0,00  52,43 2007. 462,65 149,90 312,75 24592,27 7,90 474,29 169,62 304,67 24628,88 11,64 007. 4,4520 10.07.

10.07.2  00  4,660300  51,82  0,00  51,82 2007. 462,65 143,25 319,40 24272,87 7,90 474,29 162,07 312,22 24316,66 11,64 007. 4,5075 10.08.

10.08.2  00  4,660300  52,47  0,00  52,47 2007. 462,65 146,11 316,54 23956,33 7,90 474,29 165,42 308,87 24007,79 11,64 007. 4,5055 10.09.

10.09.2  00  4,660300  52,44  0,00  52,44 2007. 462,65 144,19 318,46 23637,87 7,90 474,29 163,32 310,97 23696,82 11,64 007. 4,4417 10.10.

10.10.2  00  4,660300  51,70  0,00  51,70 2007. 462,65 137,69 324,96 23312,91 7,90 474,29 156,00 318,29 23378,53 11,64 007. 4,4938 12.11.

12.11.2  00  4,660300  52,31  0,00  52,31 2007. 462,65 140,33 322,32 22990,59 7,90 474,29 159,04 315,25 23063,28 11,64 007. 4,4398 10.12.

12.12.2  00  4,660300  51,68  0,00  51,68 2007. 462,65 133,92 328,73 22661,86 7,90 474,29 151,73 322,56 22740,72 11,64 007. 4,5532 10.01.

14.01.2  00  4,660300  53,00  0,00  53,00 2008. 462,65 136,40 326,25 22335,61 7,90 474,29 154,69 319,60 22421,12 11,64 008. 4,5782 11.02.

13.02.2  00  4,660300  53,29  0,00  53,29 2008. 462,65 134,45 328,20 22007,41 7,90 474,29 152,52 321,77 22099,35 11,64 008. 4,6909 10.03.

10.03.2  00  4,660300  54,60  14,16  68,76 2008. 462,65 123,92 338,73 21668,68 7,90 474,29 140,57 333,72 21765,63 11,64 008. 4,6215 10.04.

14.04.2  00  4,660300  53,79  0,00  53,79 2008. 462,65 130,42 332,23 21336,45 7,90 474,29 148,07 326,22 21439,41 11,64 008. 4,4950 12.05.

16.05.2  00  4,660300  52,32  0,00  52,32 2008. 462,65 124,29 338,36 20998,09 7,90 474,29 141,14 333,15 21106,26 11,64 008. 4,5440 10.06.

13.06.2  00  4,660300  52,89  0,00  52,89 2008. 462,65 126,39 336,26 20661,83 7,90 474,29 143,49 330,80 20775,46 11,64 008. 4,5390 10.07.

10.07.2  00  4,660300  52,83  0,00  52,83 2008. 462,65 120,35 342,30 20319,53 7,90 474,29 136,77 337,52 20437,94 11,64 008. 4,5136 11.08.

11.08.2  00  4,660300  52,54  0,00  52,54 2008. 462,65 122,31 340,34 19979,19 7,90 474,29 139,04 335,25 20102,69 11,64 008. 4,5315 10.09.

18.09.2  00  4,660300  52,75  0,00  52,75 2008. 462,65 120,26 342,39 19636,80 7,90 474,29 141,72 332,57 19770,12 11,64 008. 4,6925 10.10.

16.10.2  00  4,660300  99,53  14,90  114,43 2008. 462,65 114,38 348,27 19288,53 8,90 483,86 146,63 337,23 19432,89 21,21 008. 4,8173 10.11.

17.11.2  00  4,660300  102,17  72,64  174,81 2008. 462,65 116,10 346,55 18941,98 8,90 483,86 148,93 334,93 19097,96 21,21 008. 4,6647 10.12.

15.12.2  00  4,660300  98,94  2,04  100,98 2008. 462,65 110,34 352,31 18589,67 8,90 483,86 141,64 342,22 18755,74 21,21 008.

12.01.

16.01.2  5,0752

2009. 462,65 111,90 350,75 18238,92 8,90 483,86 143,74 340,12 18415,62 21,21 009. 00 4,660300 107,64 191,95 299,59 10.02.

20.02.2  5,1176

2009. 462,65 109,78 352,87 17886,05 8,90 483,86 141,03 342,83 18072,79 21,21 009. 00 4,660300 108,54 211,57 320,11 10.03.

10.03.2  5,1678

2009. 462,65 97,24 365,41 17520,64 8,90 483,86 125,10 358,76 17714,03 21,21 009. 00 4,660300 109,61 234,79 344,40 10.04.

10.04.2  4,9752

2009. 462,65 105,46 357,19 17163,45 8,90 483,86 135,76 348,10 17365,93 21,21 009. 00 4,660300 105,52 145,69 251,21 11.05.

11.05.2  4,9409

2009. 462,65 99,98 362,67 16800,78 8,90 483,86 128,79 355,07 17010,86 21,21 009. 00 4,660300 104,80 129,82 234,62 10.06.

16.06.2  4,9045

2009. 462,65 101,12 361,53 16439,25 8,90 483,86 130,31 353,55 16657,31 21,21 009. 00 4,660300 104,02 112,98 217,00 10.07.

21.07.2  4,9225

2009. 462,65 95,76 366,89 16072,36 8,90 483,86 123,54 360,32 16296,99 21,21 009. 00 4,660300 104,41 121,31 225,72 10.08.

20.08.2  4,9198

2009. 462,65 96,74 365,91 15706,45 8,90 483,86 124,90 358,96 15938,03 21,21 009. 00 4,660300 104,35 120,06 224,41 10.09.

18.09.2  4,8782

2009. 462,65 94,54 368,11 15338,34 8,90 483,86 122,15 361,71 15576,32 21,21 009. 00 4,660300 103,47 100,81 204,28 12.10.

19.10.2  4,8343

2009. 462,65 89,35 373,30 14965,04 8,90 483,86 115,52 368,34 15207,98 21,21 009. 00 4,660300 102,54 80,50 183,04 10.11.

19.11.2  4,9167

2009. 462,65 90,08 372,57 14592,47 8,90 483,86 116,47 367,39 14840,59 21,21 009. 00 4,660300 104,28 118,62 222,90 10.12.

21.12.2  4,9415

2009. 462,65 85,00 377,65 14214,82 8,90 483,86 110,68 373,18 14467,41 21,21 009. 00 4,660300 104,81 130,10 234,91 11.01.

19.01.2  5,0128

2010. 462,65 85,56 377,09 13837,73 10,40 506,98 129,56 377,42 14089,99 44,33 010. 00 4,660300 222,22 163,08 385,30 10.02.

18.02.2  5,0437 2010. 462,65 83,29 379,36 13458,37 10,40 506,98 126,11 380,87 13709,12 44,33 010. 00 4,660300 223,59 177,38 400,97 10.03.

18.03.2  5,0913 2010. 462,65 73,17 389,48 13068,89 10,40 506,98 110,89 396,09 13313,03 44,33 010. 00 4,660300 225,70 199,40 425,10 12.04.

21.04.2  5,1470 2010. 462,65 78,66 383,99 12684,90 10,40 506,98 119,23 387,75 12925,28 44,33 010. 00 4,660300 228,17 225,17 453,34 10.05.

21.05.2  5,1995 2010. 462,65 73,89 388,76 12296,14 10,40 506,98 111,91 395,07 12530,21 44,33 010. 00 4,660300 230,49 249,46 479,95 10.06.

23.06.2  5,3030 2010. 462,65 74,02 388,63 11907,51 10,40 506,98 112,22 394,76 12135,45 44,33 010. 00 4,660300 235,08 297,35 532,43 12.07.

21.07.2  5,4480 2010. 462,65 69,36 393,29 11514,22 10,40 506,98 105,17 401,81 11733,64 44,33 010. 00 4,660300 241,51 364,43 605,94 10.08.

18.08.2  5,5019 2010. 462,65 69,30 393,35 11120,87 10,40 506,98 104,99 401,99 11331,65 44,33 010. 00 4,660300 243,90 389,37 633,27 10.09.

13.09.2  5,7073 2010. 462,65 66,94 395,71 10725,16 10,40 506,98 101,48 405,50 10926,15 44,33 010. 00 4,660300 253,00 484,39 737,39 11.10.

18.10.2  5,5307 2010. 462,65 62,48 400,17 10324,99 10,40 506,98 94,70 412,28 10513,87 44,33 010. 00 4,660300 245,18 402,69 647,87 10.11.

10.11.2  5,5797 2010. 462,65 62,14 400,51 9924,48 10,40 506,98 94,16 412,82 10101,05 44,33 010. 00 4,660300 247,35 425,36 672,71 10.12.

21.12.2  5,9225 2010. 462,65 57,81 404,84 9519,64 10,40 506,98 87,54 419,44 9681,61 44,33 010. 00 4,660300 262,54 583,96 846,50 10.01.

20.01.2  5,7969 2011. 462,65 57,30 405,35 9114,29 10,40 506,98 86,71 420,27 9261,34 44,33 011. 00 4,660300 256,98 525,85 782,83 10.02.

10.02.2  5,7347 2011. 462,65 54,86 407,79 8706,50 10,40 506,98 82,94 424,04 8837,30 44,33 011. 00 4,660300 254,22 497,07 751,29 10.03.

10.03.2  5,8203 2011. 462,65 47,34 415,31 8291,19 10,40 506,98 71,49 435,49 8401,81 44,33 011. 00 4,660300 258,01 536,67 794,68 11.04.

11.04.2  5,6992 2011. 462,65 49,90 412,75 7878,44 10,40 506,98 75,24 431,74 7970,07 44,33 011. 00 4,660300 252,65 480,65 733,30 10.05.

19.05.2  6,0206 2011. 462,65 45,90 416,75 7461,69 10,40 506,98 69,08 437,90 7532,17 44,33 011. 00 4,660300 266,89 629,34 896,23 10.06.

20.06.2  6,2240 2011. 462,65 44,91 417,74 7043,95 10,40 506,98 67,46 439,52 7092,65 44,33 011. 00 4,660300 275,91 723,45 999,36 11.07.

15.07.2  6,5088 2011. 462,65 41,03 421,62 6622,33 10,40 506,98 61,47 445,51 6647,14 44,33 011. 00 4,660300 288,54 855,21 1143,75 10.08.

22.08.2  6,7554 2011. 462,65 39,86 422,79 6199,54 10,40 506,98 59,53 447,45 6199,69 44,33 011. 00 4,660300 299,47 969,30 1268,77 12.09.

23.09.2  6,2144 2011. 462,65 37,32 425,33 5774,21 10,40 506,98 55,52 451,46 5748,23 44,33 011. 00 4,660300 275,48 719,00 994,48 10.10.

12.10.2  6,1498 2011. 462,65 33,63 429,02 5345,19 10,40 506,98 49,82 457,16 5291,07 44,33 011. 00 4,660300 272,62 689,12 961,74 10.11.

18.11.2  6,1544 2011. 462,65 32,18 430,47 4914,72 10,40 506,98 47,39 459,59 4831,48 44,33 011. 00 4,660300 272,82 691,25 964,07 12.12.

12.12.2  6,1818 2011. 462,65 28,62 434,03 4480,69 10,40 506,98 41,88 465,10 4366,38 44,33 011. 00 4,660300 274,04 703,92 977,96 10.01.

16.01.2  6,3350 2012. 462,65 26,97 435,68 4045,01 10,40 506,98 39,10 467,88 3898,50 44,33 012. 00 4,660300 280,83 774,80 1055,63 10.02.

20.02.2  6,3916 2012. 462,65 24,35 438,30 3606,71 10,40 506,98 34,91 472,07 3426,43 44,33 012. 00 4,660300 283,34 800,99 1084,33 12.03.

19.03.2  6,3760 2012. 462,65 20,31 442,34 3164,37 10,40 506,98 28,71 478,27 2948,16 44,33 012. 00 4,660300 282,65 793,77 1076,42 10.04.

23.04.2  6,3769 2012. 462,65 19,05 443,60 2720,77 10,40 506,98 26,41 480,57 2467,59 44,33 012. 00 4,660300 282,69 794,18 1076,87 10.05.

14.05.2  6,3697 2012. 462,65 15,85 446,80 2273,97 10,40 506,98 21,39 485,59 1982,00 44,33 012. 00 4,660300 282,37 790,85 1073,22 11.06.

19.06.2  6,4022 2012. 462,65 13,68 448,97 1825,00 10,40 506,98 17,75 489,23 1492,77 44,33 012. 00 4,660300 283,81 805,89 1089,70 10.07.

10.07.2  6,3616 2012. 462,65 10,63 452,02 1372,98 10,40 506,98 12,94 494,04 998,73 44,33 012. 00 4,660300 282,01 787,11 1069,12 10.08.

10.08.2  6,3570 2012. 462,65 8,27 454,38 918,60 10,40 506,98 8,94 498,04 500,69 44,33 012. 00 4,660300 281,81 784,98 1066,79 10.09.

10.09.2  6,2647 2012. 462,65 5,53 457,12 461,48 10,40 505,18 4,49 500,69 0,00 42,53 012. 00 4,660300 266,44 742,28 1008,72 10.10.

2012. 464,11 2,69 461,42 0,06 10,40 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00  0,00  0,00

Ukupno:

11198,81  21349,10  32547,91

12.1. Iz dopunskog nalaza i mišljenja od 20. veljače 2022. sudskog vještaka M. J. proizlazi kako je zadak vještaka bio izračunati iznos preplate s uključenim mjesecima u kojima je tužitelj manje platio ukupnog anuiteta od početnog s fiksnim tečajem i kamatnom stopom. Kada se uzmu u obzir i negativne razlike u mjesecima u kojima je tužitelj manje plaćao zbog pada tečaja CHF, ukupna je preplata jednaka 31.339,09 kuna mjesečno prikazano tablično u nastavku:

datum

preplata

preplata

ukupna

dospijeća

anuiteta zbog

anuiteta zbog

preplata

anuiteta

kamate u Kn

tečaja u Kn

anuiteta u kn

10.11.2005.

0,00

77,82

77,82

12.12.2005.

0,00

94,89

94,89

10.01.2006.

0,00

82,86

82,86

10.02.2006.

0,00

58,43

58,43

10.03.2006.

0,00

21,65

21,65

10.04.2006.

0,00

21,65

21,65

10.05.2006.

0,00

29,15

29,15

12.06.2006.

0,00

26,19

26,19

10.07.2006.

0,00

13,28

13,28

10.08.2006.

0,00

8,19

8,19

11.09.2006.

0,00

19,29

19,29

10.10.2006.

0,00

29,15

29,15

10.11.2006.

0,00

-4,03

-4,03

11.12.2006.

0,00

6,89

6,89

10.01.2007.

0,00

-20,54

-20,54

12.02.2007.

0,00

-25,40

-25,40

12.03.2007.

53,44

-32,20

21,24

10.04.2007.

53,22

-40,62

12,60

10.05.2007.

52,35

-75,46

-23,11

11.06.2007.

52,43

-72,36

-19,93

10.07.2007.

51,82

-96,37

-44,55

10.08.2007.

52,47

-70,69

-18,23

10.09.2007.

52,44

-71,62

-19,17

10.10.2007.

51,70

-101,14

-49,43 12.11.2007.

52,31

-77,03

-24,72 10.12.2007.

51,68

-102,01

-50,34 10.01.2008.

53,00

-49,55

3,45

11.02.2008.

53,29

-37,98

15,31

10.03.2008.

54,60

14,16

68,76

10.04.2008.

53,79

-17,95

35,84

12.05.2008.

52,32

-76,48

-24,15 10.06.2008.

52,89

-53,81

-0,91 10.07.2008.

52,83

-56,12

-3,29 11.08.2008.

52,54

-67,87

-15,33 10.09.2008.

52,75

-59,59

-6,84 10.10.2008.

99,53

14,90

114,43 10.11.2008.

102,17

72,64

174,81 10.12.2008.

98,94

2,04

100,98 12.01.2009.

107,64

191,95

299,59

10.02.2009.

108,54

211,57

320,11

10.03.2009.

109,61

234,79

344,40

10.04.2009.

105,52

145,69

251,21

11.05.2009.

104,80

129,82

234,62

10.06.2009.

104,02

112,98

217,00

10.07.2009.

104,41

121,31

225,72

10.08.2009.

104,35

120,06

224,41

10.09.2009.

103,47

100,81

204,28

12.10.2009.

102,54

80,50

183,04

10.11.2009.

104,28

118,62

222,90

10.12.2009.

104,81

130,10

234,91

11.01.2010.

222,22

163,08

385,30

10.02.2010.

223,59

177,38

400,97

10.03.2010.

225,70

199,40

425,10

12.04.2010.

228,17

225,17

453,34

10.05.2010.

230,49

249,46

479,95

10.06.2010.

235,08

297,35

532,43

12.07.2010.

241,51

364,43

605,94

10.08.2010.

243,90

389,37

633,27

10.09.2010.

253,00

484,39

737,39

11.10.2010.

245,18

402,69

647,87

10.11.2010.

247,35

425,36

672,71

10.12.2010.

262,54

583,96

846,50

10.01.2011.

256,98

525,85

782,83

10.02.2011.

254,22

497,07

751,29

10.03.2011.

258,01

536,67

794,68

11.04.2011.

252,65

480,65

733,30

10.05.2011.

266,89

629,34

896,23

10.06.2011.

275,91

723,45

999,36

11.07.2011.

288,54

855,21

1143,75

10.08.2011.

299,47

969,30

1268,77

12.09.2011.

275,48

719,00

994,48

10.10.2011.

272,62

689,12

961,74

10.11.2011.

272,82

691,25

964,07

12.12.2011.

274,04

703,92

977,96

10.01.2012.

280,83

774,80

1055,63

10.02.2012.

283,34

800,99

1084,33 12.03.2012.

282,65

793,77

1076,42 10.04.2012.

282,69

794,18

1076,87 10.05.2012.

282,37

790,85

1073,22 11.06.2012.

283,81

805,89

1089,70 10.07.2012.

282,01

787,11

1069,12 10.08.2012.

281,81

784,98

1066,79 10.09.2012.

266,44

742,28

1008,72 10.10.2012.

0,00

0,00

0,00 UKUPNO 11198,81 20140,28

31339,09 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

razlika  razlika

anuite  anuite

datum

ta  ta kamat

obraču

tečaj na  zbog  zbog datum prvotn a po

mijenj

na

dan  kamat  tečaja  UKUPNA dospij i početn

ana

mijenj

više  tečaja

isplate  e u Kn  u Kn  RAZLIKA eća ugovor oj

kamat

ana  mijenjana

obračuna  plaćanj  tečaj na dan  kredita  (12*14  (3*14-  ANUITET anuite eni stopi otplatna ostatak na mijenjani kamat otplatna ostatak t anuitet

a  uplate  29.09.05.  )  3*15)  A u Kn ta anuitet 6,99 kvota duga stopa anuitet a kvota duga CHF 10.11.

10.11.

2005.  4,828500  4,660300  0,00  77,82  77,82 2005. 462,65 248,73 213,92 30286,08 6,99 462,65 248,72 213,93 30286,07 0,00 12.12.

12.12.

2005.  4,865400  4,660300  0,00  94,89  94,89 2005. 462,65 176,41 286,24 29999,84 6,99 462,65 188,18 274,47 30011,60 0,00 10.01.

10.01.

2006.  4,839400  4,660300  0,00  82,86  82,86 2006. 462,65 180,58 282,07 29717,77 6,99 462,65 169,06 293,59 29718,01 0,00 10.02. 10.02.

2006.  4,786600  4,660300  0,00  58,43  58,43 2006. 462,65 178,87 283,78 29433,99 6,99 462,65 178,88 283,77 29434,24 0,00 13.03. 10.03.

2006.  4,707100  4,660300  0,00  21,65  21,65 2006. 462,65 160,03 302,62 29131,37 6,99 462,65 160,02 302,63 29131,61 0,00 10.04. 10.04.

2006.  4,707100  4,660300  0,00  21,65  21,65 2006. 462,65 175,34 287,31 28844,06 6,99 462,65 175,35 287,30 28844,31 0,00 10.05. 10.05.

2006.  4,723300  4,660300  0,00  29,15  29,15 2006. 462,65 168,02 294,63 28549,43 6,99 462,65 168,02 294,63 28549,68 0,00 12.06. 12.06.

2006.  4,716900  4,660300  0,00  26,19  26,19 2006. 462,65 171,84 290,81 28258,62 6,99 462,65 171,84 290,81 28258,87 0,00 10.07. 10.07.

2006.  4,689000  4,660300  0,00  13,28  13,28 2006. 462,65 164,61 298,04 27960,58 6,99 462,65 164,51 298,14 27960,73 0,00 10.08. 10.08.

2006.  4,678000  4,660300  0,00  8,19  8,19 2006. 462,65 168,30 294,35 27666,23 6,99 462,65 168,30 294,35 27666,38 0,00 11.09. 11.09.

2006.  4,702000  4,660300  0,00  19,29  19,29 2006. 462,65 166,53 296,12 27370,11 6,99 462,65 166,53 296,12 27370,26 0,00 10.10. 10.10.

2006.  4,723300  4,660300  0,00  29,15  29,15 2006. 462,65 159,43 303,22 27066,89 6,99 462,65 159,37 303,28 27066,98 0,00 10.11. 10.11.

2006.  4,651600  4,660300  0,00  -4,03  -4,03 2006. 462,65 162,92 299,73 26767,16 6,99 462,65 162,92 299,73 26767,25 0,00 11.12. 11.12.

2006.  4,675200  4,660300  0,00  6,89  6,89 2006. 462,65 155,92 306,73 26460,43 6,99 462,65 155,92 306,73 26460,52 0,00 10.01. 10.01.

2007.  4,615900  4,660300  0,00  -20,54  -20,54 2007. 462,65 159,27 303,38 26157,05 6,99 462,65 159,20 303,45 26157,07 0,00 12.02. 12.02.

2007.  4,605400  4,660300  0,00  -25,40  -25,40 2007. 462,65 157,44 305,21 25851,84 6,99 462,65 163,40 299,25 25857,82 0,00 12.03. 12.03.

2007.  4,590700  4,660300  53,44  -32,20  21,24 2007. 462,65 140,55 322,10 25529,74 7,90 474,29 158,77 315,52 25542,30 11,64 10.04. 10.04.

2007.  4,572500  4,660300  53,22  -40,62  12,60 2007. 462,65 153,67 308,98 25220,76 7,90 474,29 173,66 300,63 25241,67 11,64 10.05. 10.05.

2007.  4,497200  4,660300  52,35  -75,46  -23,11 2007. 462,65 146,91 315,74 24905,02 7,90 474,29 166,17 308,12 24933,55 11,64 11.06. 11.06.

2007.  4,503900  4,660300  52,43  -72,36  -19,93 2007. 462,65 149,90 312,75 24592,27 7,90 474,29 169,62 304,67 24628,88 11,64 10.07. 10.07.

2007.  4,452000  4,660300  51,82  -96,37  -44,55 2007. 462,65 143,25 319,40 24272,87 7,90 474,29 162,07 312,22 24316,66 11,64 10.08. 10.08.

2007.  4,507500  4,660300  52,47  -70,69  -18,23 2007. 462,65 146,11 316,54 23956,33 7,90 474,29 165,42 308,87 24007,79 11,64 10.09. 10.09.

2007.  4,505500  4,660300  52,44  -71,62  -19,17 2007. 462,65 144,19 318,46 23637,87 7,90 474,29 163,32 310,97 23696,82 11,64 10.10.

- 10.10.

2007.  4,441700  4,660300  51,70  101,14  -49,43 2007. 462,65 137,69 324,96 23312,91 7,90 474,29 156,00 318,29 23378,53 11,64 12.11. 12.11.

2007.  4,493800  4,660300  52,31  -77,03  -24,72 2007. 462,65 140,33 322,32 22990,59 7,90 474,29 159,04 315,25 23063,28 11,64 12.12.

- 10.12.

2007.  4,439800  4,660300  51,68  102,01  -50,34 2007. 462,65 133,92 328,73 22661,86 7,90 474,29 151,73 322,56 22740,72 11,64 14.01. 10.01.

2008.  4,553200  4,660300  53,00  -49,55  3,45 2008. 462,65 136,40 326,25 22335,61 7,90 474,29 154,69 319,60 22421,12 11,64 13.02. 11.02.

2008.  4,578200  4,660300  53,29  -37,98  15,31 2008. 462,65 134,45 328,20 22007,41 7,90 474,29 152,52 321,77 22099,35 11,64 10.03. 10.03.

2008.  4,690900  4,660300  54,60  14,16  68,76 2008. 462,65 123,92 338,73 21668,68 7,90 474,29 140,57 333,72 21765,63 11,64 14.04. 10.04.

2008.  4,621500  4,660300  53,79  -17,95  35,84 2008. 462,65 130,42 332,23 21336,45 7,90 474,29 148,07 326,22 21439,41 11,64 16.05. 12.05.

2008.  4,495000  4,660300  52,32  -76,48  -24,15 2008. 462,65 124,29 338,36 20998,09 7,90 474,29 141,14 333,15 21106,26 11,64 13.06. 10.06.

2008.  4,544000  4,660300  52,89  -53,81  -0,91 2008. 462,65 126,39 336,26 20661,83 7,90 474,29 143,49 330,80 20775,46 11,64 10.07. 10.07.

2008.  4,539000  4,660300  52,83  -56,12  -3,29 2008. 462,65 120,35 342,30 20319,53 7,90 474,29 136,77 337,52 20437,94 11,64 11.08. 11.08.

2008.  4,513600  4,660300  52,54  -67,87  -15,33 2008. 462,65 122,31 340,34 19979,19 7,90 474,29 139,04 335,25 20102,69 11,64 18.09. 10.09.

2008.  4,531500  4,660300  52,75  -59,59  -6,84 2008. 462,65 120,26 342,39 19636,80 7,90 474,29 141,72 332,57 19770,12 11,64 16.10. 10.10.

2008.  4,692500  4,660300  99,53  14,90  114,43 2008. 462,65 114,38 348,27 19288,53 8,90 483,86 146,63 337,23 19432,89 21,21 17.11. 10.11.

2008.  4,817300  4,660300  102,17  72,64  174,81 2008. 462,65 116,10 346,55 18941,98 8,90 483,86 148,93 334,93 19097,96 21,21 15.12. 10.12.

2008.  4,664700  4,660300  98,94  2,04  100,98 2008. 462,65 110,34 352,31 18589,67 8,90 483,86 141,64 342,22 18755,74 21,21 16.01. 12.01.

2009.  5,075200  4,660300  107,64  191,95  299,59 2009. 462,65 111,90 350,75 18238,92 8,90 483,86 143,74 340,12 18415,62 21,21

10.02.

20.02.

2009. 462,65 109,78 352,87 17886,05 8,90 483,86 141,03 342,83 18072,79 21,21 2009. 5,117600 4,660300 108,54 211,57 320,11

10.03.

10.03.

2009. 462,65 97,24 365,41 17520,64 8,90 483,86 125,10 358,76 17714,03 21,21 2009. 5,167800 4,660300 109,61 234,79 344,40

10.04.

10.04.

2009. 462,65 105,46 357,19 17163,45 8,90 483,86 135,76 348,10 17365,93 21,21 2009. 4,975200 4,660300 105,52 145,69 251,21

11.05.

11.05.

2009. 462,65 99,98 362,67 16800,78 8,90 483,86 128,79 355,07 17010,86 21,21 2009. 4,940900 4,660300 104,80 129,82 234,62

10.06.

16.06.

2009. 462,65 101,12 361,53 16439,25 8,90 483,86 130,31 353,55 16657,31 21,21 2009. 4,904500 4,660300 104,02 112,98 217,00

10.07.

21.07.

2009. 462,65 95,76 366,89 16072,36 8,90 483,86 123,54 360,32 16296,99 21,21 2009. 4,922500 4,660300 104,41 121,31 225,72

10.08.

20.08.

2009. 462,65 96,74 365,91 15706,45 8,90 483,86 124,90 358,96 15938,03 21,21 2009. 4,919800 4,660300 104,35 120,06 224,41

10.09.

18.09.

2009. 462,65 94,54 368,11 15338,34 8,90 483,86 122,15 361,71 15576,32 21,21 2009. 4,878200 4,660300 103,47 100,81 204,28

12.10.

19.10.

2009. 462,65 89,35 373,30 14965,04 8,90 483,86 115,52 368,34 15207,98 21,21 2009. 4,834300 4,660300 102,54 80,50 183,04

10.11.

19.11.

2009. 462,65 90,08 372,57 14592,47 8,90 483,86 116,47 367,39 14840,59 21,21 2009. 4,916700 4,660300 104,28 118,62 222,90

10.12.

21.12.

2009. 462,65 85,00 377,65 14214,82 8,90 483,86 110,68 373,18 14467,41 21,21 2009. 4,941500 4,660300 104,81 130,10 234,91

11.01.

19.01.

2010. 462,65 85,56 377,09 13837,73 10,40 506,98 129,56 377,42 14089,99 44,33 2010. 5,012800 4,660300 222,22 163,08 385,30

10.02.

18.02.

2010. 462,65 83,29 379,36 13458,37 10,40 506,98 126,11 380,87 13709,12 44,33 2010. 5,043700 4,660300 223,59 177,38 400,97

10.03.

18.03.

2010. 462,65 73,17 389,48 13068,89 10,40 506,98 110,89 396,09 13313,03 44,33 2010. 5,091300 4,660300 225,70 199,40 425,10

12.04.

21.04. 2010. 462,65 78,66 383,99 12684,90 10,40 506,98 119,23 387,75 12925,28 44,33 2010. 5,147000 4,660300 228,17 225,17 453,34

10.05.

21.05. 2010. 462,65 73,89 388,76 12296,14 10,40 506,98 111,91 395,07 12530,21 44,33 2010. 5,199500 4,660300 230,49 249,46 479,95

10.06.

23.06. 2010. 462,65 74,02 388,63 11907,51 10,40 506,98 112,22 394,76 12135,45 44,33 2010. 5,303000 4,660300 235,08 297,35 532,43

12.07.

21.07. 2010. 462,65 69,36 393,29 11514,22 10,40 506,98 105,17 401,81 11733,64 44,33 2010. 5,448000 4,660300 241,51 364,43 605,94

10.08.

18.08. 2010. 462,65 69,30 393,35 11120,87 10,40 506,98 104,99 401,99 11331,65 44,33 2010. 5,501900 4,660300 243,90 389,37 633,27

10.09.

13.09. 2010. 462,65 66,94 395,71 10725,16 10,40 506,98 101,48 405,50 10926,15 44,33 2010. 5,707300 4,660300 253,00 484,39 737,39

11.10.

18.10. 2010. 462,65 62,48 400,17 10324,99 10,40 506,98 94,70 412,28 10513,87 44,33 2010. 5,530700 4,660300 245,18 402,69 647,87

10.11.

10.11. 2010. 462,65 62,14 400,51 9924,48 10,40 506,98 94,16 412,82 10101,05 44,33 2010. 5,579700 4,660300 247,35 425,36 672,71

10.12.

21.12. 2010. 462,65 57,81 404,84 9519,64 10,40 506,98 87,54 419,44 9681,61 44,33 2010. 5,922500 4,660300 262,54 583,96 846,50

10.01.

20.01. 2011. 462,65 57,30 405,35 9114,29 10,40 506,98 86,71 420,27 9261,34 44,33 2011. 5,796900 4,660300 256,98 525,85 782,83

10.02.

10.02. 2011. 462,65 54,86 407,79 8706,50 10,40 506,98 82,94 424,04 8837,30 44,33 2011. 5,734700 4,660300 254,22 497,07 751,29

10.03.

10.03. 2011. 462,65 47,34 415,31 8291,19 10,40 506,98 71,49 435,49 8401,81 44,33 2011. 5,820300 4,660300 258,01 536,67 794,68

11.04.

11.04. 2011. 462,65 49,90 412,75 7878,44 10,40 506,98 75,24 431,74 7970,07 44,33 2011. 5,699200 4,660300 252,65 480,65 733,30

10.05.

19.05. 2011. 462,65 45,90 416,75 7461,69 10,40 506,98 69,08 437,90 7532,17 44,33 2011. 6,020600 4,660300 266,89 629,34 896,23

10.06.

20.06. 2011. 462,65 44,91 417,74 7043,95 10,40 506,98 67,46 439,52 7092,65 44,33 2011. 6,224000 4,660300 275,91 723,45 999,36

11.07.

15.07. 2011. 462,65 41,03 421,62 6622,33 10,40 506,98 61,47 445,51 6647,14 44,33 2011. 6,508800 4,660300 288,54 855,21 1143,75

10.08.

22.08. 2011. 462,65 39,86 422,79 6199,54 10,40 506,98 59,53 447,45 6199,69 44,33 2011. 6,755400 4,660300 299,47 969,30 1268,77

12.09.

23.09.

2011. 462,65 37,32 425,33 5774,21 10,40 506,98 55,52 451,46 5748,23 44,33 2011. 6,214400 4,660300 275,48 719,00 994,48

10.10.

12.10.

2011. 462,65 33,63 429,02 5345,19 10,40 506,98 49,82 457,16 5291,07 44,33 2011. 6,149800 4,660300 272,62 689,12 961,74

10.11.

18.11.

2011. 462,65 32,18 430,47 4914,72 10,40 506,98 47,39 459,59 4831,48 44,33 2011. 6,154400 4,660300 272,82 691,25 964,07

12.12.

12.12.

2011. 462,65 28,62 434,03 4480,69 10,40 506,98 41,88 465,10 4366,38 44,33 2011. 6,181800 4,660300 274,04 703,92 977,96

10.01.

16.01.

2012. 462,65 26,97 435,68 4045,01 10,40 506,98 39,10 467,88 3898,50 44,33 2012. 6,335000 4,660300 280,83 774,80 1055,63

10.02.

20.02.

2012. 462,65 24,35 438,30 3606,71 10,40 506,98 34,91 472,07 3426,43 44,33 2012. 6,391600 4,660300 283,34 800,99 1084,33

12.03.

19.03.

2012. 462,65 20,31 442,34 3164,37 10,40 506,98 28,71 478,27 2948,16 44,33 2012. 6,376000 4,660300 282,65 793,77 1076,42

10.04.

23.04.

2012. 462,65 19,05 443,60 2720,77 10,40 506,98 26,41 480,57 2467,59 44,33 2012. 6,376900 4,660300 282,69 794,18 1076,87

10.05.

14.05.

2012. 462,65 15,85 446,80 2273,97 10,40 506,98 21,39 485,59 1982,00 44,33 2012. 6,369700 4,660300 282,37 790,85 1073,22

11.06.

19.06.

2012. 462,65 13,68 448,97 1825,00 10,40 506,98 17,75 489,23 1492,77 44,33 2012. 6,402200 4,660300 283,81 805,89 1089,70

10.07.

10.07.

2012. 462,65 10,63 452,02 1372,98 10,40 506,98 12,94 494,04 998,73 44,33 2012. 6,361600 4,660300 282,01 787,11 1069,12

10.08.

10.08.

2012. 462,65 8,27 454,38 918,60 10,40 506,98 8,94 498,04 500,69 44,33 2012. 6,357000 4,660300 281,81 784,98 1066,79

10.09.

10.09.

2012. 462,65 5,53 457,12 461,48 10,40 505,18 4,49 500,69 0,00 42,53 2012. 6,264700 4,660300 266,44 742,28 1008,72

10.10.

2012. 464,11 2,69 461,42 0,06 10,40 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00  0,00 0,00 Ukupno

11198,81 20140,28 31339,09

13. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, savjesne ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, ovaj sud tužbeni zahtjev smatra osnovanim.

14. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem P-1401/12. od 4. srpnja 2013. je utvrđeno da je tuženik u razdoblju od 1. lipnja 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita (u CHF), tako što je u potrošačkim ugovorima o kreditima koristio nepoštenu ugovornu odredbu kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, a koja je ništetna. U navedenom dijelu citirana presuda je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda RH broj Pž-7129/13.-4 od 13. lipnja 2014., a Vrhovni sud Republike Hrvatske svojom odlukom broj Revt-249/14.-2 od 9. travnja 2015. odbio je revizije tuženika od 1. do 7. kao neosnovane. Nadalje, presudom Trgovačkog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem P-1401/12. od 4. srpnja 2013. je utvrđeno da je tuženik u razdoblju od 1. lipnja 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditnima koristeći u njima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe tako da je u ugovorima o potrošačkom kreditiranju – ugovorima o kreditu ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije sklapanja i u vrijeme sklapanja tih ugovora nije kao trgovac potrošače u cijelosti informirao o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u vezi sklapanja tih ugovora o kreditu što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana. U navedenom dijelu citirana presuda je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda RH pod poslovnim brojem Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018., a Vrhovni sud RH svojom odlukom pod poslovnim brojem Rev-2221/2018-11 od 3. rujna 2019. odbio je reviziju kao neosnovanu.

14.1. Naprijed navedeni postupak pokrenut po tužbi Hrvatskog saveza udruga za zaštitu potrošača - POTROŠAČ protiv sedam banaka, a među kojima je i tuženik, predstavlja kolektivni sudski postupak, a sukladno odredbi članka 502. c) Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 57/11., 25/13. – dalje: ZPP), pravomoćna presuda u kolektivnom sudskom postupku obvezuje prvostupanjske sudove koji u pojedinačnim parnicama sude povodom zahtjeva potrošača radi zaštite prava čija je povreda utvrđena u kolektivnom sporu. Također, u skladu s odredbom članka 138. a Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj: 79/07., 125/07., 75/09., 79/09., 89/09., 133/09., 78/12. i 56/13.) odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača iz članka 131. stavak 1. Zakona u smislu postojanja povrede propisa zaštite potrošača iz članka 131. stavak 1. Zakona, obvezuje ostale sudove u postupku, koji potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika.

14.2. U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Revt-249/14.-2 od 9. travnja 2015. između ostaloga je navedeno da nije sporno da su odredbe u ugovorima o kreditu koji su sklapani u spornom razdoblju između banaka kao trgovaca i korisnika kredita kao potrošača, a koje su se odnosile na ugovornu kamatu i promjenjivu kamatnu stopu bile uočljive i jasne, ali nisu bile razumljive, jer je formulacija ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi koja je postojala u ugovorima o kreditu koje su banke sklapale s potrošačima bila takva da su na temelju nje potrošači jedino znali kolika je visina kamatne stope na dan sklapanja ugovora o kreditu, ali ni približno nisu mogli ocijeniti zašto, kako te u kojem smjeru će se tijekom budućeg kreditnog razdoblja kretati kamatna stopa. Stoga buduća kamatna stopa ugovorena kao promjenjiva nije bila određena, a niti odrediva. Vrhovni sud RH se u svojoj odluci Rev-2221/2018-10. od 3. rujna 2019. u odnosu na nepoštenost i ništetnost ugovornih odredbi iz ugovora o kreditima vezano za ugovorenu valutu uz koju je vezana glavnica bio švicarski franak u cijelosti se pozvao na obrazloženje presude Visokog trgovačkog suda Pž-6632/2017-2010. Visoki trgovački sud je utvrdio da se o ugovornim odredbama kojim se glavnica veže uz valutu švicarski franak nije pojedinačno pregovaralo, da su odredbe kojima se glavnica veže uz valutu švicarski franak jasne iako ne sadrže sintagmu "valutna klauzula u švicarskim francima". Nadalje, Visoki trgovački sud utvrđuje i da se ugovorne odredbe kojima se glavnica veže uz valutu švicarski franak nalaze na prvim stranicama ugovora, nisu pisane sitnim slovima pa su zbog toga lako uočljive, ali prosječnom potrošaču nisu razumljive, protivne su načelu savjesnosti i poštenja.

14.3. Suprotno navodima tuženika u odluci Trgovačkog suda u Zagrebu, a koja je potvrđena u odnosu na dio koji se tiče promjenjive kamatne stope, odlukom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, je već utvrđeno da je između ostalih upravo i tuženik postupao suprotno Zakonu o zaštiti potrošača i suprotno odredbama Zakona o obveznim odnosima i to koristeći ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja nije pojedinačno pregovarao i ugovorom utvrdio egzaktne parametre i metodu izračuna tih parametara, a što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana.

Naime, tuženik ponavlja u ovom postupku svoje navode i tvrdnje iz postupka koji se vodio radi zaštite kolektivnih interesa potrošača pred Trgovačkim sudom u Zagrebu i to navodi da se pojedinačno pregovaralo sa strankama, da se radi o razumljivoj odredbi, ali u postupku radi zaštite kolektivnih interesa potrošača je utvrđeno da službenici tuženih banaka prilikom pregovaranja nisu na valjan i razumljiv način objasnili postupak formiranja kamatne stope odnosno da potrošači nisu raspolagali osnovnim parametrima o kojima ovisi kretanje kamatne stope u budućem razdoblju, da ugovorena kamatna stopa nije bila određena niti odrediva, nije bila razumljiva pa time niti poštena. Također je utvrđeno da je uloga javnog bilježnika u postupku solemnizacije ugovora, ocijeniti ako je to moguće, jesu li ugovorne stranke ovlaštene i sposobne poduzeti i sklopiti taj pravni posao, objasniti im smisao tog posla i uvjeriti se o postojanju njihove prave volje za sklapanje tog pravnog posla, a što su javni bilježnici i učinili. Utvrđeno je i da tijekom postupka solemnizacije ugovora o kreditu, korisnici kredita javnim bilježnicima očito nisu izrazili svoje dvojbe vezano za sadržaj i značaj tih ugovora pa ni sporne odredbe, iz čega je jasno da javni bilježnici nisu imali razloga primijeniti ovlaštenje iz članka 58. Zakona o javnom bilježništvu. Pravomoćno je utvrđeno i to da je priroda i specifičnosti valute švicarski franak poznata bankama, ali ne i prosječnom potrošaču koji ne raspolaže stručnim znanjem, a kako ga banke kao profesionalci o tome ni na koji način nisu informirale, potrošač nije i ne može biti svjestan rizika kojeg preuzima. Stoga je i sama nerazumljivost ugovornih odredaba kojima se glavnica veže za švicarski franak i prema ocjeni ovog suda ozbiljan uzrok značajne neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača i to protivno načelu savjesnosti i poštenja jer banka za taj rizik zna, ali ga prešućuje te istovremeno za kredit s valutnom klauzulom u švicarskim francima u reklamama nudi najnižu ugovornu kamatu, čime stvara opću klimu da je za potrošače ugovor s valutnom klauzulom u švicarskim francima povoljan i k tome još pojedinačno prilikom pregovaranja o sklapanju ugovora uvjerava potrošače da je švicarski franak sigurna valuta. Neravnoteža u pravima i obvezama koja postoji ugovaranjem predmetne odredbe nedvojbeno je na štetu potrošača i značajna je. Naime, neizvjestan je i iznos glavnice kredita kojeg potrošač kao dužnik ima obvezu vratiti banci, i cijena, jer se i kamata plaća u istoj valuti, u švicarskim francima. Dakle, promjenjivi su i neizvjesni bitni elementi ugovora, a ugovori o stambenim kreditima su u pravilu dugoročni, s tim da banka, koja je u tim ugovorima vjerovnik, zna da je uz tu valutu vezan poseban rizik zbog činjenice da je švicarski franak valuta utočišta, koji rizik preuzima potrošač, a da to ne zna. Nuđenjem najniže ugovorne kamate za ugovore u kojima je glavnica vezana za valutu švicarski franak banka na nepošten način potiče potrošače na sklapanje ugovora upravo s valutnom klauzulom u švicarskim francima pri čemu je propuštanje davanja te bitne informacije koja u startu dovodi do znatne neravnoteže na štetu potrošača protivno načelu savjesnosti i poštenja.

15. Na temelju naprijed navedenih utvrđenja, sud je utvrdio da je ništetna odredba ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi jer je odredba o ugovorenoj kamati utvrđena nepoštenom s obzirom da nije određena, odnosno odrediva u smislu odredbe članka 269. stavak 2. i članka 272. ZOO-a pa se u smislu odredbe članka 87. stavak 1. Zakona o zaštiti potrošača (2003), odnosno članka 102. Zakona o zaštiti potrošača te ugovorene odredbe ništetne, odredbe o valutnoj klauzuli nisu razumljive, protivne su načelu savjesnosti i poštenja te su kao takve ništetne pa je odlučeno kao u točkama I. i II. izreke.

16. Nadalje, posebno se ističe da izvršenjem Ugovora o kreditu nije mogao nestati uzrok ništetnosti spornih ugovornih odredbi o valuti CHF i jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi, jer su navedene odredbe bile ništetne i nepoštene već od dana sklapanja Ugovora o kreditu, dakle ex tunc pa time nisu ni mogle postati naknadno valjane ispunjenjem ugovora. U tom pogledu člankom 326. stavak 1. ZOO-a predviđeno je da ništetan ugovor ne postaje valjan kad uzrok ništetnosti naknadno nestane, a sukladno članku 326. stavak 2. ZOO-a ništetnost se ne može isticati samo ako su kumulativno ispunjene sljedeće pretpostavke: da je ugovor u cijelosti ispunjen, a uzrok ništetnosti je bila zabrana manjeg značaja. Budući da je u predmetnom slučaju tuženik povrijedio kolektivne interese i prava potrošača zajamčene Direktivom 93/13 EEZ i Zakonom o zaštiti potrošača, što je rezultiralo neravnotežom u pravima i obvezama ugovornih strana u ugovorima o potrošačkom kreditiranju na štetu potrošača, sasvim je jasno da u ovom slučaju nema govora o tome da bi uzrok ništetnosti spornih ugovornih odredbi bila zabrana manjeg značaja, pa je jasno da nisu ispunjene pretpostavke iz članka 326. stavak 2. ZOO-a. Prema tome, bez obzira na činjenicu što je tužitelj u cijelosti otplatio predmetni Ugovor o kreditu, tužitelj ni u kojem slučaju nije izgubio pravo isticati ništetnost spornih ugovornih odredbi i isplatu preplaćenih iznosa, a što je u skladu i s pravnim shvaćanjem VSRH-a.

17. S obzirom da je odredba ugovora o kreditu, a odnosi se na promjenjivu kamatnu stopu i valutnu klauzulu utvrđena ništetnom, to tužitelj ima pravo potraživati neosnovano stečeno po tom ugovoru u skladu s propisom članka 1111. ZOO-a.

17.1. Na okolnost utvrđenja visine tužbenog zahtjeva sud je proveo vještačenje po sudskom vještaku M. J. te je sudski vještak M. J. 18. siječnja 2022. izradio pisani nalaz i mišljenje sukladno nalogu suda koji je stručan, temeljit i objektivan, a ni stranke nisu imali primjedbi na isti (tuženik prigovara da nisu izračunate i tzv. negativne razlike, u ostalom dijelu nema primjedbi) te ga u cijelosti kao takvog prihvaća i ovaj sud.

17.2. Sudski vještak M. J. je izradio i dopunski nalaz i mišljenje 20. veljače 2022. u kojem je iskazao sveukupan iznos koji je više plaćen slijedom promjene kamatne stope, odnosno valutne klauzule na više i niže u odnosu na početnu vrijednost, a sve po prijedlogu tuženika.

17.3. Međutim, tuženik se neosnovano poziva na tzv. negativne razlike koje su posljedica promjene tečaja CHF/HRK kada je bio niži od inicijalnog tečaja u vrijeme zaključenja ugovora o kreditu. Tuženik nije iskazao postojanje ikakvog potraživanja, prijeboj, protutužbu ili bilo kakav zahtjev u tom smislu. Sukladno tomu ne postoji nikakav osnov da bi se vršilo umanjivanje iznosa koje je tuženik nesporno temeljem nepoštene ugovorne odredbe o valuti CHF i nepoštene odredbe o kamati stekao od tužitelja. Sve da takav zahtjev i postoji, a ne postoji, odredba članka 323. stavak 2. ZOO-a bi diskvalificirala tuženika u njegovom zahtjevu koji bi proizlazio iz takvog ništetnog ugovora. Naime, odredba članka 323. stavak 2. ZOO-a popisuje da je ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran svom suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti, a što je utvrđeno u ovom postupku. Isto tako, plaćanjem anuiteta tužiteljica nije ništa primila pa stoga ne bi niti postojala obveza vraćanja nečega što nije primila, što znači da se u konkretnom slučaju ne bi mogao primijeniti niti članak 323. stavak 1. ZOO-a.

17.4. Slijedom iznesenog sud je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev na isplatu iznosa od 32.547,91 kuna pa je odlučeno kao u izreci.

18. Prigovor zastare nije osnovan.

18.1. Naime, zastarni rok u slučaju restitucijskih zahtjeva koji su posljedica utvrđenja ništetnosti ugovornih odredbi kredita u CHF, odnosno u povodu pokretanja parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača počinje teći od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu kolektivne tužbe, jer je pokretanjem te parnice došlo do prekida zastare te je zastara počela teći iz početka.

Takav stav izražen je u objedinjenom pravnom shvaćanju sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 1. ožujka 2022.

Stoga, budući da se odredbe o ništetnosti ugovora primjenjuju i u slučaju djelomične ništetnosti ugovora tj. nišetnosti pojedinih ugovornih odredbi, zahtjev za povrat preplaćenih iznosa nije u zastari jer je tužba podnesena prije isteka roka od 5 godina od dana utvrđenja ništetnosti ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi presudom Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Pž- 7129/13. od 13. lipnja 2014. i od dana utvrđenja ništetnosti ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli u CHF presudom Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Pž-6632/17. od 14. lipnja 2018.

Slijedom iznesenog nije nastupila zastara prava potraživanja plaćenog na temelju Ugovora od 27. rujna 2005.

19. Slijedom svih utvrđenja nije bilo potrebe ponovno provoditi dokazni postupak jer bi u suprotnom s obzirom na iznesena utvrđenja iz tog postupka i odredbu članka 502. c) ZPP-a, drugačije postupanje bilo nesvrsishodno, neekonomično i previše tegobno za potrošača i u suprotnosti s odredbama ZPP-a i Zakona o zaštiti potrošača radi čega je sud odbio dokazni prijedlog tužiteljice za saslušanje same tužiteljice i dokazni prijedlog tuženika za pribavu određenih podataka. Naime, u naprijed navedenim pravomoćno okončanim postupcima je utvrđeno da tijekom solemnizacije ugovora o kreditu, korisnici kredita javnim bilježnicima očito nisu izrazili svoje dvojbe vezano za sadržaj i značaj tih ugovora pa ni spornih odredbi, iz čega je jasno da javni bilježnici nisu imali razloga primijeniti ovlaštenja iz članka 58. Zakona o javnom bilježništvu. Isto tako, sukladno članku 57. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07. i 75/09. – dalje ZJB) javni bilježnici koji solemniziraju ugovor potpisnicima obrazlažu smisao i posljedicu ugovora, a ne smisao i posljedice pojedinih ugovornih odredbi te da javni bilježnik stranke upozorava samo na nejasne, nerazgovjetne ili dvosmislene izjave stranaka (članak

58. ZJB), a ne ugovorne odredbe. Osim toga, takva ugovorna odredba utvrđena je ništetnom ranije navedenom pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu.

U tom pogledu nesporno je da je Ugovor o kreditu br. … od 27. rujna 2005.

koji je tužitelj sklopio s tuženikom obuhvaćen razdobljem iz pravomoćnih presuda u citiranom kolektivnom sporu te da je u predmetnom Ugovoru o kreditu tuženik koristio odredbe o kamatnoj stopi promjenjivoj na temelju jednostrane odluke tuženika i valutnoj klauzuli u CHF, za koje je pravomoćno u kolektivnom sporu utvrđeno da su ništetne i nepoštene.

Isto tako i Vrhovni sud u svojoj odluci Rev-3142/2018-2 od 19. ožujka 2019. ističe da nižestupanjski sudovi nisu bili dužni provoditi dokazni postupak neovisno o tome što se u postupcima kolektivne zaštite pravna zaštita pruža na općenitoj, odnosno apstraktnoj razini, s obzirom da odlluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i članka 106. ZZP-a u smislu postojanja povrede propisa zaštite potrošača iz članka 106. stavak 1. tog Zakona obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika, a kako je to propisano odredbom članka 118. ZZP-a, a o čemu se radi u ovom slučaju.

20. Prema odredbi članka 1115. ZOO-a kad se vraća ono što je stečeno bez osnove moraju se vratiti plodovi i platiti zatezna kamata i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.

U konkretnom slučaju sasvim je evidentno da je tuženik nesavjesni stjecatelj od dana stjecanja uzimajući u obzir da je isti bio svjestan sadržaja predmetnog ugovora, njegovih odredbi kao i što svaka od njih propisuje, a koji ugovor uz sve navedeno predstavlja i tipski ugovor te je sasvim razvidno da tuženik nije poštovao sadržaj istoga. Naime radi se o formalnom (tipskom) ugovoru te je tuženik ugovorna stranka predmetnog Ugovora sklopljenog s ovdje tužiteljem. Slijedom navedenoga, kao ugovorna stranka Ugovora tuženik je bio dužan poštivati sve odredbe Ugovora pa tako i uvjete kreditiranja, a što isti nije učinio. Ovaj sud stoga smatra da je tuženik u konkretnom slučaju bio nepošteni stjecatelj te tužitelj ima pravo na kamate od dana isplate svakog pojedinog anuiteta (Gž Zd-1477/2016-4).

Dakle, tužitelju pripadaju kamate na dosuđeni iznos od dana stjecanja.

21. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 26/91., 34/91., 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19.

– dalje ZPP-a) i u skladu s Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe 1.000,00 kuna, trošak sastava podnesaka od 2. prosinca 2021., 8. veljače 2022., 16. veljače 2022. od po 1.000,00

kuna, sastav podneska od 13. prosinca 2021. 250,00 kuna, za zastupanje na ročištima od 9. prosinca 2021. i 3. ožujka 2022. po 1.000,00 kuna, odnosno ukupno 6.250,00 kuna. Tužitelju je priznat trošak vještačenja u iznosu od 2.500,00 kuna te trošak sudske pristojbe tužbe u iznosu od 679,00 kuna i sudske pristojbe presude u iznosu od 675,00 kuna pa se dolazi do ukupnog iznosa od 10.104,00 kuna (nije priznat trošak zastupanja na ročištu za objavu presude, sve pozivom na odredbu članka 155. ZPP-a).

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 500,00 kuna, tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

22. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 14. travnja 2022.

SUTKINJA

JELENA LONČAR

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis

Broj zapisa: eb30a-75718

Kontrolni broj: 05799-7fc61-13a1f

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=JELENA LONČAR, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.