P-1019/2016

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. Vojarna Sv. Križ, Dračevac

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Ljiljani Mustapić, u pravnoj stvari tužitelja H. T., OIB:…, S, zastupan po pun. T. V., odvjetnik u S. protiv tuženika H. M. d.o.o., Z.,, zastupan po punomoćniku OD H. & p., radi naknade štete, nakon zaključene glavne rasprave dana 17. veljače 2022.godine, presudom donesenom i objavljenom dana 14. travnja 2022.godine,

p r e s u d i o  j e

I Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev koji glasi:

"1 Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 10.000,00 kn uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na taj iznos teče od dana donošenja prvostupanjske presude 14. travnja 2022 g. po stopi sukladno čl.29 st.2 Zakona o parničnom postupku pa do isplate, za više zatraženo u iznosu od 10.000,00 kn tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

2 Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana tužitelju podmiriti parnični trošak u iznosu od 3.437,50 kn uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude dana 14. travnja 2022.g. po stopi sukladno čl.29.st.2. Zakona o parničnom postupku."

Obrazloženje

Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika u kojoj navodi u elektronskom mediju J.-J hr. dana 28. studeni 2015.g. u 22,28 sati objavljen je članak snaslovom "Ja sam nju ubio. Ubio sam J." To je rekao majci svoje djevojke koju je zvjerski ubio, "napravio sam piz****"Članak je objavljen na način da je objavljena fotografija tužitelja pa je na ovaj način širem čitateljstvu u određenom period prikazano kao da je tužitelj ubojica i kao da je on ubio osobu po imenu J.. Nakon određenog vremena fotografija tužitelja je uklonjena i ista je zamijenjena drugom fotografijom koja se i danas nalazi na portalu Jutarnjeg lista kao oprema opisanog članka. Zbog svega navedenog uzimajući u obzir sve okolnosti na koje upućuju odredbe Zakona o medijima i Zakona o obveznim odnosima i uzimajući u obzir sve druge okolnosti ovog slučaja, te imajući u vidu značenje povrijeđenog dobra (ugled, čast i dostojanstvo) tužitelj potražuje na ime povrede prava osobnosti pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 20.000,00 kn. Prije pokretanja ovog postupka, a u smislu odredbe čl.22.st.2. Zakona o medijima, tužitelj se obratio tuženiku. Tuženik je zaprimio ovaj dopis što proizlazi iz povratnice.

U odgovoru na tužbu tuženik , osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Tuženik ističe da je predmetni tekst u potpunosti napisan i objavljen sukladno zakonu o medijima i pravilima struke. Međutim, uslijed tehničke pogreške objavljena je fotografija H. T. umjesto fotografije H. D. K.. tuženik je nakon što je uočio tehničku pogrešku, odmah maknuo sliku gospodina H. T. koja je popratila gore navedeni članak.

Tužitelj je u skladu sa Zakonom o medijima zatražio objavu isprike zbog navedenog propusta, te je tuženik, sukladno prethodno navedenom dana 04.01.2016.godine objavio ispriku tužitelju, navodeći u istoj kako tužitelj ni na koji način nije povezan sa spomenutim tvrdnjama iz prethodno navedenog članka, sve navedeno sukladno primjenjivim odredbama zakona o medijima.

Slijedom navedenog tuženik posebice ističe da tužitelj pored činjenice da je tuženik u najkraćem roku uklonio fotografiju te objavio ispriku nema pravo na isplatu novčanog iznosa na ime naknade navodno nanesene mu neimovinske štete. Zakonom o medijima izričito je propisano da se eventualno utvrđena nematerijalna šteta prvenstveno nadoknađuje objavljivanjem ispravka informacije odnosno isprikom, a tek podredno isplatom naknade. Suprotno postupanje stvorilo bi podlogu za bezrazložno bogaćenje i ucjenjivanje medijskih djelatnika. Naime, možebitnim uvođenjem automatiziranih isplata novčane naknade kao sankcije za povrede prava osobnosti ulazi se u vrlo opasno područje u kojem pravo na slobodu izražavanja i misli imaju samo oni koji to mogu platiti, a neovisno o tome što imaju za reći i koliko je nužno da kažu ono što misle.

Slijedom navedenog, činjenica objave isprike, a ukoliko se u postupku utvrdi da je tužitelju nastala šteta može jedino značiti da je tužitelju navodna šteta nadoknađena objavljenom isprikom. Takav stav zauzeo je i VS u presudi pod posl. br. Rev-958/11-2. Nadalje, tužitelj je podnio dopis za ispravak i ispriku, a koji zahtjevi prema Zakonu o medijima ne mogu kumulirati, što je nedopušteno te kao takvi ne predstavlja valjani zahtjev. Nadalje, tuženik u cijelosti osporava zahtjev za naknadu štete neimovinske štete. Naime, eventualno utvrđena povreda prava osobnosti ne daje oštećeniku pravo na novčanu naknadu već je eventualna naknada uvjetovana intenzitetom i trajanjem štetnih posljedica.

Tijekom postupka sud je pregledao pisanu dokumentacija koja prileži spisu.

Tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.

Predmet je postupka zahtjev tužitelja na naknadu neimovinske štete zbog povreda prava osobnosti na dostojanstvo i privatnost u smislu odredbe čl.22 stavak 2 Zakona o medijima ( NN 59/04., dalje ZM ) koja je šteta uzrokovana u dnevnom listu čiji je nakladnik tuženik objavom fotografije na kojoj je prikazan tužitelj. Nije sporno da je ostvarena procesna pretpostavka za podnošenje tužbe radi naknade štete u smislu odredbe čl.22 st.2 ZM jer se tužitelj dopisom od 28. prosinca 2015 g. obratio nakladniku. Nesporno je tuženik objavio ispriku tužitelju dana 4 siječnja 2016 g., tužitelj tvrdi da mu je objavom fotografije povrijeđeno dostojanstvo, čast i ugled, odnosno osobnost, sporno je da li tužitelju pripada pravo na naknadu neimovinske štete i visina nastale štete.

Odredbom čl.19.st.1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05,41/08 i 125/11, dalje:ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. U st.2. citiranog čl. navedeno je da se pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje,ugled i čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

Odredbom čl.21.st.1. Zakona o medijima (Narodne novine broj 59/04., dalje ZM) određeno je da nakladnik koji informacijom objavljenom u medijima prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi. Radi se o pravičnoj naknadi neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti ( prava na čast ugled i duševno zdravlje) koje je regulirano odredbom čl.1100 st.1 i 2 Zakona obveznim odnosima (NN 35/05., u daljnjem tekstu ZOO).

Odredbom čl.22 st.1 ZM određeno je da se neimovinska šteta u pravilu naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava, a st.2. Pravo na tužbu za naknadu neimovinske štete, sukladno općim propisima obveznog prava, ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije. odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije moguć.

Dakle, neimovinsku štetu, dužan je naknaditi nakladnik koji informacijom objavljenom u javnom glasilu povrijedi dostojanstvo, privatnost, ugled, čast i drugo Ustavom zaštićeno pravo osobe (st.5 čl.22 ZM-a). Činjenica povrede zaštićenog prava osobe treba biti izuzetno teška, tako da je kod povrijeđenog mogla izazvati intenzivnu duševnu bol, a naknada je samo moguća na način da se djelomično umanje nastale posljedice.

Tužitelj je dokazao postojanje svih pretpostavki odgovornosti za štetu i to štetnu radnju (objavljivanje fotografije), objektivnu protupravnost štetne radnje (podobnost informacije da povrijedi dostojanstvo, ugled, čast, privatnost i dr.) štetu (povredu privatnosti, ugleda, časti, dakle, povredu prava osobnosti) te uzročnu vezu između štete i štetne radnje, kao i subjektivni element protupravnosti tj. uzrokovanje štete.

U članku naslovljenom " Ja sam je ubio, ubio sam J. ". To je rekao majci svoje djevojke koju je zvjerski ubio Napravio sam piz…rekao je policiji. pored kojeg je fotografija tužitelja, tako je poznanicima i osobama koje ga poznaju bilo je lako identificirati tužitelja na slikama. Dostojanstvo čovjeka je vrijednost koja ulazi u krug temeljnih osobnih prava. Sastavni elementi te vrijednosti su svakako čast kao vlastiti osjećaj vrijednosti i ugled kao i uvažavanje drugih u društvu.

Objava fotografije nedvojbeno upućuje javnost na prezir i osudu okoline prema tužitelju a sama priroda objavljene informacije i težina izrečenog ostavlja sumnju kod čitatelja, nakon objave narušen je tužitelju duševni mir, ugled i dostojanstvo osjećaj vrijednosti i ugled u društvu ,te dostojanstvo pojedinca kao člana društvene zajednice u kojoj živi i radi, odgovornost tuženika temelji na odredbi čl.21 Zakona o medijima i čl.1100 Zakona o obveznim odnosima.

Sud smatra da je neprihvatljivo objavljivanje fotografije na kojoj se vidi tužitelj koji je bio izložen očima javnosti, što je za njega očito bilo traumatično ,a što je sudu logično obzirom na okolnosti slučaja, zaštita zdravlja osoba ispred je slobode medijskog izvještavanja i zanimanja javnosti za informaciju o nesreći izostankom pristanka na fotografiranje tužitelju je prouzročena šteta za koju je isključivo odgovoran tuženik.

Primjenom odredbe članka 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj 35/05 i 41/08,dalje ZOO/05) u vezi s odredbom članka 21 stavka ZM-a dosudio tužitelju pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na dostojanstvo i privatnost osobnog i obiteljskog života u iznosu od 10.000,00 kuna smatrajući ga opravdanim Imajući na umu težinu povrede spomenutog prava osobnosti, kao i ostale opisane okolnosti iz članka 1100 stavka 2 ZOO-a, ovaj sud smatra da težina povrede prava osobnosti tužitelja posebno kod činjenice da je tužitelj je poznat na području na kojem se uglavnom čita dnevnik tuženik dosuđeni iznos predstavlja primjenu satisfakciju za pretrpljenu povredu prava osobnosti.

Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st.2 ZPP-a. Tužitelju priznat trošak sastava tužbe i zastupanja na dva ročišta po 1.000,00 kn, pristupa na četiri ročišta po 500,00 kn sastava dva podneska po 250,00 kn uvećano za PDV iznosi 6.875,00 tužitelj je uspio sa 50% svog zahtjeva stoga mu je dosuđeno 3.475,00 kn tužitelju nije priznata pristojba tužbe jer ne prileži dokaz o uplati, a nastupila je zastara naplate iste.

U Splitu, dana 14. travnja 2022. god.

S U D A C

LJILJANA MUSTAPIĆ

PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu na Županijski sud putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, u tri primjerka. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.