Broj: Ppž-7475/2021
Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U IME R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca:
Davorka Kučana kao predsjednika vijeća, te Renate Popović i Nediljka Bobana kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Nade Horvatović kao zapisničarke u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog S.B. zbog prekršaja iz članka 51. stavka 1. i 5. primjenom članka 293. stavka 2. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19.), odlučujući povodom žalbe okrivljenog S.B. zastupanog po braniteljici N.Đ.T. odvjetnici iz Z., podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku od 23. travnja 2021., broj: Pp P-393/2020, u sjednici vijeća održanoj dana 14. travnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog S.B. i prvostupanjska presuda potvrđuje.
II. Na temelju članka 139. stavka 3. i članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), okrivljeni S.B. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna u roku 3 mjeseca od primitka ove presude.
Obrazloženje:
1. Presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku od 23. travnja 2021., broj: Pp P-393/2020, okrivljeni S.B. je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 51. stavka 1. i 5. primjenom članka 293. stavka 2. i članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanih u izreci, te mu je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 12.500,00 kuna koju je kaznu dužan platiti u roku od 180 dana od pravomoćnosti presude i upozoren je ako u tom roku plati 2/3 te kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.
Istom presudom okrivljeniku je primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 1 mjeseca i obvezan je na plaćanje troškova prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 3.986,00 kuna.
2. Protiv prvostupanjske presude, okrivljeni S.B. je pravodobno po braniteljici podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i povrede materijalnog prekršajnog prava.
Žalitelj predlaže da se njegova žalba prihvati i da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žalba je neosnovana.
4. Razmotrivši predmet, ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Sud) je utvrdio da presudom nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika, niti su počinjene one bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti je počinjena bitna povreda na koju ukazuje žalitelj.
5. Neosnovani su žalbeni navodi žalitelja kako je prvostupanjski sud preuzeo ulogu tužitelja jer je „uredio“ optužni akt kojim nije zadovoljena forma propisana zakonom za optužni akt. Naime, u optužnom aktu su valjano činjenično opisana djela za koja je okrivljenik optužen, pravilno su i pravno kvalificirana, a sama činjenica da je izostao zakonski opis djela ne čini optužni prijedlog niti nerazumljivim niti nevaljanim. Time što je dodao zakonski opis djela, prvostupanjski sud nije prekoračio optužni prijedlog, jer je prvostupanjski sud vezan samo činjeničnim opisom djela iz optužnog akta koji i čini identitet optužbe. Sud je ovlašten mijenjati pravnu oznaku djela, pa samim time i zakonski opis djela koja se okrivljeniku stavljaju na teret.
6. Neosnovani su i žalbeni navodi kako je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje i to u odnosu na dinamiku prometne nesreće ističući kako nije jasno da je okrivljenik skrivio prometnu nesreću kada nije on prešao zamišljenu liniju za 40 cm već je to učinila oštećenica, aludirajući da je upravo ona izazvala prometnu nesreću.
Međutim, optužni prijedlog podnijet je samo protiv okrivljenika, a prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik kriv jer je, upravljajući vozilom neprilagođenom brzinom osobinama i stanju ceste blagom, nepreglednom desnom zavoju i uzbrdici od 6%, mokrom, neosvijetljenom kolniku, noću i svojim psihofizičkim sposobnostima izazvao prometnu nesreću s ozlijeđenom osobom i materijalnom štetom.
Do ovog zaključka prvostupanjski sud došao je cijeneći sve provedene dokaze i vjerodostojnima je ocijenio iskaz svjedokinje M.T.P., N.Š. i J.Š., a naročito nalaz i mišljenje sudskog vještaka prometne struke mr.sc. K.S. iz kojeg proizlazi da je okrivljenik u opisanim uvjetima upravljao motornim vozilom brzinom od 59 km/h, da je vozilom prije prijevoja bio preko zamišljene središnje osi kolnika na lijevoj strani, da nije kočio, a da je način na koji je mogla biti izbjegnut kontakt između vozila da su se automobili kretali uz rub kolnika i sporije od 15 km/h.
Slijedom navedenog neosnovani su žalbeni navodi pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na djelo pod 1) pobijane presude.
7. Ispitujući potom odluku o novčanoj kazni koja je izrečena okrivljeniku ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud kod odmjeravanja kazne cijenio sve okolnosti sukladno članku 36. Prekršajnog zakona, da je okrivljeniku olakotnim cijenio materijalnu situaciju, a otegotnim kažnjavanost zbog prometnih prekršaja ( odluka pravomoćna nakon inkriminiranog prekršaja), a koja okolnost nije utjecala na visinu kazne jer mu je utvrdio novčanu kaznu u zakonom propisanom iznosu za prekršaj pod 1) i u zakonom propisanom minimalnom iznosu za prekršaj pod 2) te je ukupna novčana kazna srazmjerna težini počinjenih prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika jer je navedene zgode okrivljenik pod 2. počinio jedan od najtežih prometnih prekršaja koji predstavlja veliku opasnost za sve sudionike u prometu i imovinu. Okrivljenik je upozoren na zakonsku pogodnost ako u navedenom roku za plaćanje novčane kazne, plati dvije trećine novčane kazne izrečene pobijanom prvostupanjskom presudom, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
8. Odluka o izricanju zaštitne mjere je opravdana s obzirom na težinu počinjenog prekršaja pod 2) kada je okrivljenik upravljao motornim vozilom pod utjecajem alkohola od najmanje 2.02 g/kg alkohola u krvi okrivljenika čime je počinio jedan od najtežih prometnih prekršaja, a primjenom zaštitne mjere se otklanjaju uvjeti koji poticajno djeluju na ponavljanje prekršaja. Okrivljeniku je zaštitna mjera izrečena u zakonom propisanom minimalnom trajanju, po ocjeni ovog Suda neprimjereno kratko i blago, dok je prvostupanjski sud ocijenio da će se njenom primjenom otkloniti uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjanje novog prekršaja.
9. Odluka o paušalnom iznosu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona. Kako je Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13), propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 to je visina paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona određena u iznosu od 200,00 kn, što je po mišljenju ovog suda primjereno s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika.
10. Zbog navedenih razloga na temelju članka 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu 14. travnja 2022.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Nada Horvatović, v.r.
Davorko Kučan, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 5 otpravaka : za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.
