Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ovr-32/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji Tihani Pivac, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila viša sudska savjetnica Ana Buklijaš, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja D. I. I. A. Š., B., OIB: … zastupano po punomoćniku N. G., odvjetniku iz Z., protiv ovršenika 1. K. M. iz N. K., OIB: … i 2. M. M. iz N. K., OIB: …, oboje zastupani po punomoćniku I. Ž., odvjetniku iz S. B., radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, pod poslovnim brojem Ovr-1242/18 od 24. prosinca 2018. godine, dana 14. travnja 2022.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba ovršenika, ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, pod poslovnim brojem Ovr- 1242/18 od 24. prosinca 2018. godine i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem o ovrsi određena je ovrha na temelju ovršne isprave- Ugovora o kreditu bez depozita br. 5140030250-26000066167/2007 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 14. svibnja 2007., koji je solemniziran po javnom bilježniku M. B. iz S. B. 15. svibnja 2007. pod brojem OV-13983/07, koji je postao ovršan dana 21. lipnja 2011. godine, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja na ime glavnice iznosa od 849.579,56 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 13. rujna 2018. do isplate, na ime redovne kamate iznos od 66.894,43 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana podnošenja prijedloga za ovrhu pa do isplate, na ime zatezne kamate dotekle na glavnicu do 13. rujna 2018. iznos od 527.932,01 kuna, na nekretnini u suvlasništvu ovršenika pod 1) K. M. i ovršenika pod 2) M. M., svakog u 1/2 suvlasnička dijela, upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižni odjel Nova Gradiška, i to nekretnini upisanoj u Z.U. 27, K.O. N. K., u naravi ŽC4158 K. T. ukupne površine 1995 m2, koja se nalazi u Z.U. 898, te na nekretnini u vlasništvu ovršenika pod 1) K. M. upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižni odjel Nova Gradiška, i to nekretnini upisanoj u Z.U. 173, K.O. S., u naravi kuća i dvorište u selu, ukupne površine 4035 m2, koja se nalazi na zk. čest. br. 365, zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđivanjem vrijednosti i prodajom nekretnina te namirenjem ovrhovoditelja iz vrijednosti postignute prodajom. Istim rješenjem određen je ovrhovoditelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 23.050,00 kuna.
2. Protiv citiranog rješenja o ovrsi žale se ovršenici pobijajući isto zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP-a) u vezi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17; dalje: OZ-a) uz prijedlog se da drugostupanjski sud ukine rješenje o ovrsi i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje, odnosno preinači i odbije ovrhovoditelja s prijedlogom za ovrhu.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Pobijanim rješenjem o ovrsi prvostupanjski sud je odredio provedbu ovrhe na temelju ovršne isprave-Ugovora o kreditu bez depozita br. 5140030250- 26000066167/2007 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 14. svibnja 2007. godine, koji je solemniziran po javnom bilježniku M. B. iz S. B. 15. svibnja 2007. godine pod brojem OV-13983/07, koji je postao ovršan dana 21. lipnja 2011. godine, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 849.579,56 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 13. rujna 2018. godine do isplate, na ime redovne kamate iznos od 66.894,43 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana podnošenja prijedloga za ovrhu pa do isplate, te na ime zatezne kamate na iznos glavnice u razdoblju do 13. rujna 2018. godine u iznos od 527.932,01 kuna, očito ocjenjujući da je prijedlog ovrhovoditelja u potpunosti utemeljen na ovršnim ispravama koje predstavljaju osnovu ovrhe.
6. Citirani pravni zaključak prvostupanjskog suda ne može se za sada prihvatiti kao pravilan.
7. Odredbom članka 22. OZ-a je propisano da sud određuje ovrhu samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, dok prema članku 23. OZ-a ovršna isprava je i ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava.
8. U konkretnom slučaju, ovršnu isprave predstavlja Ugovor o kreditu bez depozita br. 5140030250-26000066167/2007 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 14. svibnja 2007., koji je solemniziran po javnom bilježniku M. B. iz S. B. 15. svibnja 2007. pod brojem OV- 13983/07, koji je postao ovršan dana 21. lipnja 2011., dok visinu potraživanja ovrhovoditelj dokazuje izvatkom iz poslovnih knjiga, kao vjerodostojnom ispravom.
9. Dakle, predmetno rješenje o ovrsi doneseno je na temelju solemnizirane privatne isprave, odnosno, ovršnog javnobilježničkog akta kao ovršne isprave, a iz sadržaja spisa predmeta proizlazi da se radi o Ugovoru o kreditu sklopljenom između ovrhovoditelja kao banke i davatelja kredita, te ovršenika kao korisnika kredita, kojim je korisniku kredita (ovršeniku pod 1) kao fizičkoj osobi) odobren i stavljen na raspolaganje kredit u kunskoj protuvrijednosti CHF za oplatu stambenog kredita za dovršenje kuće i zatvaranje kredita.
10. Na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 11. ožujka 2022. u Zagrebu usvojen je zaključak da je obveza ovršnog suda, u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.
10.1. Sukladno navedenom zaključku, sudovi koji postupaju po, među ostalim, vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, u ovom slučaju ovršni sud, imaju ovlaštenje i dužnost po službenoj dužnosti paziti na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora, neovisno o inicijativi stranke potrošačkog ugovora. Na taj način, nacionalni sudovi u Republici Hrvatskoj osiguravaju sudsku kontrolu koju zahtijeva pravo Europske unije.
11. U tom smislu, ukazuje se na pravno shvaćanje koje je izrazio Sud Europske unije u slučaju C-407/18 (slučaj Kuhar protiv Slovenije, presuda od 26. lipnja 2019.) po kojem su sudovi dužni ispitati jesu li odredbe sadržane u javnobilježničkom aktu (potrošačkom ugovoru) nepoštene odnosno ništetne u smislu Direktive 93/13/EEZ od 5. travnja 1993.
11.1. U Obavijesti Europske komisije-Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27.9.2019., str. 4.–92.), u vezi s praksom Suda Europske unije, jasno su istaknute slijedeće smjernice (pravna shvaćanja):
„Nacionalni sud obvezan je ispitati, po službenoj dužnosti, nepoštenost ugovorne odredbe kada su dostupni pravni i činjenični elementi potrebni za to. Ako smatra da je određena ugovorna odredba nepoštena, ne smije se primijeniti, osim ako se potrošač tome protivi“ (C-243/08 Pannon GSM).
Sud je nekoliko puta naglasio da postupci kojima se vjerovnicima daje mogućnost bržeg izvršenja potraživanja na temelju naloga za izvršenje koji nisu presude dobivene na temelju spora o meritumu i koji ne podrazumijevaju meritorne provjere nacionalnih sudova ili podrazumijevaju samo ograničene meritorne provjere, ne smiju potrošače lišiti njihovog prava na odgovarajuću zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba. To znači da posebna vrsta postupka koju prodavatelj robe ili pružatelju usluga odabere, ili koja se u suprotnome primjenjuje, ne smije smanjiti temeljna postupovna jamstva koja se na temelju Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima zahtijevaju radi dobrobiti potrošača“ (C-618/10 Banco Español de Crédito, C-415/11 Aziz; C-76/10 Pohotovost’ i C-77/14 Radlinger Radlingerová).
To znači da je potrebno uzeti u obzir zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba u različitim fazama postupaka, koja se osigurava nacionalnim pravilima, na primjer u fazi prije izdavanja platnog naloga ili u fazi izvršenja ili opozicije ili u vezi s pravnim lijekovima protiv ovrhe na temelju hipoteke koja se temelji na javnobilježničkoj ispravi.“ (C-49/14 Finanmadrid; C-176/17 Profi Credit Polska; C- 632/17 PKO i C-448/17 EOS KSI Slovensko. i C-32/14 ERSTE Bank Hungary).“
12. U skladu s zaključkom usvojenim na naprijed spomenutom zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u postupku preispitivanja postojanja nepoštenih (ništetnih) ugovornih odredaba, ovršni sud je u predmetnom postupku dužan primarno provjeriti je li ovršenik potrošač (što bi se moglo zaključiti iz sadržaja ovršnih isprava i podataka u spisu predmeta), a za slučaj utvrđenja da se radi o potrošaču, pribaviti Ugovor o kreditu na kojem ovrhovoditelj zasniva svoje potraživanje prema ovršeniku, (u ovom slučaju takva ugovor već prileži spisu predmeta, radi provjere radi li se o potrošačkom ugovoru koji sadrži nepoštene ugovorne odredbe.
13. S tim u svezi, valja ukazati prvostupanjskom sudu na mogućnost da, po potrebi, u tu svrhu može zakazati i ročište, time da mora potrošača izvijestiti o eventualno utvrđenoj ništetnosti ugovornih odredaba te o posljedicama ništetnosti.
14. Ukoliko se potrošač izjasni da želi ostati vezan nepoštenim ugovornim odredbama, odnosno, ukoliko se odrekne od zaštite potrošača, takva izjava mora se unijeti u zapisnik ili u službenu bilješku u spisu.
15. U spomenutoj situaciji (a i ukoliko se utvrdi da se ne radi o potrošaču niti o potrošačkom ugovoru), prvostupanjski sud će nastaviti ovrhu prema pravilima ovršnog zakona.
16. U okolnostima utvrđenja da se radi o potrošaču i o potrošačkom ugovoru, što bi se moglo razumjeti iz sadržaja predmetnog ugovora koji u ovom slučaju predstavlja ovršnu ispravu, a ovršenik pod 1) kao potrošač se ne odrekne zaštite, ovršni sud je dužan, kako je naprijed naglašeno, po službenoj dužnosti preispitati ništetnost ugovornih odredaba ugovora o kreditu. Kod ocjene da se radi o nepoštenim odnosno ništetnim ugovornim odredbama, ovršni sud je ovlašten odbiti prijedlog za ovrhu, točnije, ako je rješenje o ovrsi doneseno, kao što je slučaj u ovom postupku, ovršni sud može preinačiti rješenje o ovrsi te ovršni zahtjev odbiti u cijelosti ili djelomično, odnosno, obustaviti ovrhu u cijelosti ili djelomično, a u slučaju sumnje o nepoštenosti ugovornih odredaba, kada se radi o ovrsi na temelju ovršne isprave, ovršenika uputiti u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom i odgoditi ovrhu po službenoj dužnosti do okončanja parničnog postupka u kojem će biti utvrđeno radi li se o nepoštenim ugovornim odredbama, odnosno o visini tražbine ovrhovoditelja.
17. Iz iznesenih razloga, kako je prvostupanjski sud propustio postupiti na gore navedeni način prije donošenja pobijanog rješenja o ovrsi, žalbu ovršenika valjalo je uvažiti i pobijano rješenje o ovrsi ukinuti, temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
18. Međutim, već sada se ukazuje prvostupanjskom sudu, kako je i ranije navedeno, da je isti, za slučaj sumnje da se radi o nepoštenim odredbama Ugovora koji predstavljaju ovršne isprave, dužan ovrhu odgoditi do okončanja postupka u kojem će se ispitati sadrži li ovršna isprava kao potrošački ugovor nepoštene odnosno ništetne ugovorne odredbe, čak i po službenoj dužnosti.
19. U nastavku postupka prvostupanjski sud će o podnesenom prijedlogu za ovrhu te o odgodi ovrhe po službenoj dužnosti odlučiti pravilnom i zakonitom odlukom imajući u vidu primjedbe iz ovog rješenja.
U Splitu 14. travnja 2022.
Sutkinja:
Tihana Pivac, v. r.
