REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gž 7/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske (NSRH), R., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik F. B., odvjetnik u Z., protiv I-tuženika R. v. P. d.d., R., II-tuženika I. o. P. d.d., R. i III-tuženika P. d.d., R., OIB …, svi zastupani po punomoćnici I. M., odvjetnici u R., radi poništaja izbora za radničko vijeće, odlučujući o žalbi tužitelja i tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2/2022-6 od 2. ožujka 2022., u sjednici održanoj 13. travnja 2022.,
p r e s u d i o j e :
I. Prihvaća se žalba tužitelja i preinačava se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2/2022-6 od 2. ožujka 2022. i sudi:
"1. Poništavaju se redoviti izbori za radničko vijeće provedeni dana 06. listopada 2020. godine kod poslodavca III-tuženog P. d.d., …, R., OIB: …
2. Raspušta se radničko vijeće ustanovljeno pri poslodavcu P. d.d., …, R., OIB: … koje je nastalo temeljem redovitih izbora provedenih dana 06. listopada 2020. godine.
3. Raspušta se izborni odbor ustanovljen pri poslodavcu P. d.d., …, R., OIB: … a koji je osnovan radi provođenja redovitih izbora za radničko vijeće dana 06. listopada 2020. godine.
4. Nalaže se trećetuženiku P. d.d., …, R., OIB: …, po pravomoćnosti ove presude provesti nove izbore za članove radničkog vijeća u zakonom propisanom roku na zakonom propisani način.
5. Nalaže se tuženicima solidarno naknaditi tužitelju trošak ovog postupka u iznosu od 5.600,00 kuna zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koja teče od presuđenja do isplate, a sve gore navedeno u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.".
II. Odbija se žalba tuženika.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:
"I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"1. Poništavaju se redoviti izbori za radničko vijeće provedeni dana 06. listopada 2020. godine kod poslodavca III-tuženog P. d.d., …, R., OIB: ...
2. Raspušta se radničko vijeće ustanovljeno pri poslodavcu P. d.d., …, R., OIB: … koje je nastalo temeljem redovitih izbora provedenih dana 06. listopada 2020. godine.
3. Raspušta se izborni odbor ustanovljen pri poslodavcu P. d.d., …, R., OIB: ... a koji je osnovan radi provođenja redovitih izbora za radničko vijeće dana 06. listopada 2020. godine.
4. Nalaže se trećetuženiku P. d.d., …, R., OIB: …, po pravomoćnosti ove presude provesti nove izbore za članove radničkog vijeća u zakonom propisanom roku na zakonom propisani način.
5. Nalaže se tuženicima solidarno naknaditi tužitelju trošak ovog postupka zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koja teče od presuđenja do isplate, a sve gore navedeno u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II Nalaže se tužitelju da tuženicima naknadi trošak parničnog postupka od 2.500,00 kuna u roku od osam dana.
III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka preko iznosa dosuđenog pod toč. II izreke."
2. Protiv presude suda prvog stupnja žalbu podnosi tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
3. Tuženik podnosi žalbu zbog odluke o troškovima postupka.
4. Tuženik nije odgovorio na žalbu tužitelja.
5. Žalba je osnovana.
6. Iz podataka u spisu, navoda stranaka ali i ponovnog utvrđenja suda prvog stupnja slijedi da u izborima za Radničko vijeće tuženika nije sudjelovalo 654 radnika jer im nisu uručeni glasački listići za glasanje putem pošte.
7. Nije sporno među strankama da je za izbore bilo upisano na dan izbora 3745 glasača, da je glasalo 2891 radnika tuženika i da je prema utvrđenim rezultatima glasanja koje stranke ne dovode u pitanje, glasalo ukupno 2891 radnika, da je za nezavisnu lista radnika glasalo 2418 radnika, a za listu tužitelja 338 radnika.
8. Ovaj sud kao sud drugog stupnja, na prigovor tužitelja da je počinjena teška povreda obveze iz Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14, 127/17, 98/19) o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, u smislu čl. 162. st. 1. ZR-a, a koja se sastoji u tome da 654 radnika nisu dobili glasačke listiće da bi glasali putem pošte ističe da ta činjenice nije utjecala na konačni rezultat izbora i to obrazlaže činjenicom koja se može sažeti u argumentaciji da je za prvu listu glasalo 77,2 % birača, a za drugu listu 22,8 birača te da su glasali (ne "glasovali" - kako se to posve pogrešno taj termin koristi za radnju izražavanja volje na izborima i za ukupan proces kojim se osigurava utvrđivanje prave i istinske volje birača sukladno pravilima procedure izbora) svi birači kojima nije omogućeno glasati da bi rezultat bio posve isti (toč. 42. obrazloženja).
9. Nije sporno da se u Radničko vijeće III-tuženika bira 15 članova, i da su na izborima sudjelovale dvije konkurentske liste, 1. Lista skupine radnika i 2. Lista sindikata.
10. Odredbom čl. 147. ZR-a propisano je:
"(1) Ako se bira jedan predstavnik, izabran je onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova radnika koji su glasovali.
(2) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izabran je kandidat koji je duže neprekidno zaposlen kod poslodavca.
(3) Ako se biraju tri ili više predstavnika, broj predstavnika koji je izabran sa svake liste utvrđuje se tako da se ukupan broj glasova koje je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli s brojevima od jedan do, zaključno, broja predstavnika koji se bira; svi tako dobiveni rezultati redaju se od najvećeg do najmanjeg, a rezultat koji po redu odgovara broju predstavnika koji se bira je zajednički djelitelj; svaka lista dobit će onoliko predstavničkih mjesta koliko puta ukupan broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa liste) sadrži cijeli broj zajedničkog djelitelja; ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više lista dobila koje predstavničko mjesto, ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova. (4) Lista koja na izborima dobije manje od pet posto glasova radnika koji su glasovali ne sudjeluje u diobi predstavničkih mjesta.
(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, sa svake liste izabrani su kandidati od rednoga broja jedan pa do rednoga broja koji odgovara broju predstavničkih mjesta koja je određena lista dobila.
(6) Zamjenici predstavnika sa svake liste su kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvoga neizabranoga pa najviše do broja koliko je određena lista dobila predstavničkih mjesta, a nakon što se iscrpi lista kandidata, zamjenici su osobe s liste zamjenika kandidata.
(7) Podatke o provedenim izborima izborni odbor dostavlja poslodavcu i sindikatima koji su podnijeli listu kandidata."
11. Dakle, kada se kao u slučaju Radničkog vijeća kod III-tuženika bira 15 predstavnika rezultati izbora, odnosno utvrđivanje tko je s koje liste za izbore izabran u Radničko vijeće utvrđuje se sukladno odredbi čl. 147. st. 3. ZR-a, što znači da se rezultati izbora utvrđuju po formuli iz st. 3. čl. 147. (tzv. D'Hondtova metoda).
12. Sud prvog stupnja nije tijekom postupka provjeravao jesu li rezultati izbora utvrđeni tom metodom, i pored toga nije provjerio da li činjenica što 654 radnika nisu dobili listić za glasanje, dakle nije im dana mogućnost da iskoriste svoje pravo birati predstavnike radničkog vijeća kod poslodavca mogla imati utjecaj na rezultate izbora, s time da je to trebao provjeravati koristeći se metodom utvrđivanja broja mandata koja se sukladno zakonu mora koristiti da bi se utvrdili rezultati izbora. U ovom slučaju to je sud trebao učiniti sukladno odredbi čl. 147. st. 3. ZR-a.
13. Kako to nije učinio sud prvog stupnja, to mora učiniti ovaj sud na temelju odredbe čl. 373. st. 3. ZPP-a jer odlučne činjenice u ovom postupku u žalbenoj fazi postupka nisu sporne, a pitanje izračuna mandata sa obje liste koje su sudjelovale u izborima je primjena materijalnog prava iz čl. 147. st. 3. ZR-a.
14. Dakle prema palim glasovima za obje liste sukladno odredbi čl. 147. st. 3. ZR-a rezultate glasanja valja utvrđivati kako slijedi:
14.1. Lista 1: SKUPINA RADNIKA
Ukupan broj palih glasova za tu listu je 2418
2418 : 1 = 2418
2418 : 2 = 1209
2418 : 3 = 806
2418 : 4 = 604,5
2418 : 5 = 483,6
2418 : 6 = 403
2418 : 7 = 345,43
2418 : 8 = 302,25
2418 : 9 = 268,67
2418 : 10 = 241,8
2418 : 11 = 219,82
2418 : 12 = 201,5
2418 : 13 = 186
2418 : 14 = 172,71 - petnaesti rezultat = zajednički djelitelj 2418 : 15 = 161,2
14.2. Lista 2: Lista Sindikata
Ukupan broj palih glasova je 338
338 : 1 = 338
338 : 2 = 169
338 : 3 = 112,67
338 : 4 = 84,5
338 : 5 = 67,6
338 : 6 = 56,333
338 : 7 = 48,286
338 : 8 = 42,25
338 : 9 = 37,556
338 : 10 = 33,8
338 : 11 = 30,727
338 : 12 = 28,833
338 : 13 = 26
338 : 14 = 24,143
338 : 15 = 22,067
15. Dakle, uzimajući u obzir sve gore navedene rezultate koji su izračunati primjenom D'hondtove Metode zajednički djelitelj, petnaesti rezultat od svih rezultata iz obje liste jest 172,71 (rezultat iz liste Grupe radnika kada se 2418 podjeli s 14.).
16. S obzirom na izloženo, daljnjom računicom uz primjenu pravila i formule iz čl. 147. st. 3. ZR-a lista Grupe radnika dobiva 14 mandata (ukupan broj glasova 2418 : 172,71 = 14), a Lista Sindikata dobiva 1 mandat (ukupan broj glasova 338 : 172,71 = 1,957), kako su to utvrdila tijela za provođenje izbora kod poslodavca.
17. Prema odredbi čl. 162. st. 1. ZR-a radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat za radničko vijeće, mogu u roku od devedeset dana od dana objave konačnih rezultata izbora, od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede obveze iz ZR-a o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore.
18. Iz ove odredbe tužitelj u ovakvom sporu može uspjeti u postupku u kojem traži poništenje izbora samo ako je ostvaren razlog teške povrede obveza ZR-a o provođenju izbora za radničko vijeće.
19. Odredbom čl. 145. st. 1. ZR-a propisano je da pravo birati i biti birani imaju svi radnici zaposleni kod određenoga poslodavca.
20. Prema ocjeni ovog suda teška povreda obveze o provođenju izbora za radničko vijeće u smislu odredbe čl. 162. st. 1. ZR-a, postoji ako je u postupku izbora povrijeđeno pravo radnika birati i biti biran, ako je uskraćivanje tog prava utjecalo ili moglo utjecati na rezultate izbora, koji se u ovom slučaju svode na pitanje koliko bi mandata dobila svaka lista da takve povrede nije bilo.
21. Ovaj sud prihvaća kao vjerodostojne, točne i konačno utemeljene na odredbi čl. 147. st. 3. ZR-a izračun broja mandata kada bi za listu Sindikata glasalo samo 8 radnika više od utvrđenih palih glasova, to jest da su glasovali da im je dana mogućnost glasanja, tj. da nije došlo do povrede koja se sastojala u tome da radnici nisu uopće dobili listiće pa nisu niti mogli glasati. Prema toj i takvoj projekciji da je lista Sindikata bila u mogućnosti dobiti 346 (8 više) glasova izračun kojim se dobiva petnaesti rezultat koji bi bio i zajednički djelitelj izgledao bi kako slijedi: 346 : 1 = 346
346 : 2 = 173
346 : 3 = 115,33
346 : 4 = 86,5
346 : 5 = 69,2
346 : 6 = 57,667
346 : 7 = 49,429
346 : 8 = 43,25
346 : 9 = 38,444
346 : 10 = 34,6
346 : 11 = 31,455
346 : 12 = 28,833
346 : 13 = 26,615
346 : 14 = 24,714
346 : 15 = 23,067
22. Dakle, komparirajući sa izračunom za listu Grupe birača (točka 14.1. obrazloženja) razvidno je da bi se promijenio zajednički djelitelj jer bi 15 rezultat bio 173, a ne više 172,71.
U takvoj situaciji lista Skupine radnika dobila bi 13 mandata (2418:173 = 13), a lista Sindikata 2 mandata (346:173= 2).
23. Dakle povreda prava radnika glasati, time što im nisu uručeni listići za glasanje, makar su tijela za provođenje izbora odredila da će se izbori provoditi uglavnom poštom, koje ovaj sud ne smatra spornim vodeći računa o specifičnim konkretnim okolnostima i uvjetima mjesta rada kod III-tuženika izvjesno je utjecala na rezultate izbora pa je stoga valjalo poništiti provedene izbore i odlučiti kao u izreci presude pod toč. I. sukladno odredbi čl. 162. st. 1. ZR-a.
24. Valjalo je stoga, a pozivom na odredbu iz čl. 166. st. 2. ZPP odlučiti o troškovima cijelog postupka. Sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 155. st. 1. i čl. 2. ZPP-a, a primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 – dalje: Tarifa), tužitelju je priznat trošak zastupanja u iznosu 2.000,00 kn jednokratne nagrade za rad odvjetnika za cijeli prvostupanjski postupak (Tbr. 7. točka 2.Tarife), trošak sastava žalbe od 10. siječnja 2022. te od 23. ožujka 2022. u iznosu od po 600,00 kn (Tbr. 10/2 Tarife), što uvećano za pripadajući PDV u iznosu od 800,00 kn (Tbr. 42. Tarife) iznosi 4.000,00 kn. Tužitelju su dosuđene i pristojbe na tužbu sukladno Tbr. 1/1 Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj 92/2021.), na presudu (Tbr. 2/1 Tarife sudskih pristojbi) kao i na žalbe (od 10. siječnja 2022. i od 23. ožujka 2022.) u (Tbr. 3/1 Tarife sudskih pristojbi) u ukupno zatraženom iznosu 1.600,00 kn, ili sveukupno 5.600,00 kn.
25. Tužitelju nisu priznati zatraženi troškovi prijevoza budući da isti nije dokazao da su troškovi koji se odnose na izbivanje iz pisarnice i putne troškove pristupa na ročišta u smislu Tbr. 35. i 46. Tarife bili opravdani i potrebni radi vođenja postupka u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a. Naime, prema ocjeni ovog suda, s obzirom na to da u sjedištu prvostupanjskih sudova, gdje su zamolbeno saslušavani svjedoci, djeluje više odvjetnika, tužiteljev izdatak za putne troškove odvjetnika iz Z. u C., P., L., V., R., S. B. i natrag, nije bio potreban za vođenje parnice, s obzirom da je tužitelj mogao angažirati odvjetnike u mjestima u kojem su održavana ročišta, te na taj način izbjeći putni trošak. Stoga taj trošak nije bio potreban za vođenje ove parnice u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a.
25.1. Nadalje, s obzirom da tuženici nisu uspjeli u sporu, nije im dosuđen trošak postupka. Osim toga, tuženicima nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu tužitelja, jer ta parnična radnja nije bila potrebna prilikom donošenja odluke o žalbi (čl. 155. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 166. ZPP).
26. Zbog svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 13. travnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
