REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-3611/2022

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Ivanke Mašić i Mirjane Margetić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. D.T., zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv nasilja u obitelji (Narodne novine, broj 41/77, 55/89, 5/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Beli Manastir, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru broj: 85 Pp J -53/2019-70 od 3. siječnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 13. travnja 2022.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se kao osnovana žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Beli Manastir, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okr. D.T. je temeljem čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona oslobođen od optužbe, za djelo prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira s obrazloženjem kako je u nedostatku dokaza, a rukovodeći se načelom „ in dubio pro reo“ okr. oslobođen od optužbe.

2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava osječko-baranjska, Policijska postaja Beli Manastir podnijela je žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

3. Žalba je osnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, na što se s pravom ukazuje u žalbi.

5. Smisao žalbenih navoda jasno pokazuje da žalitelj prigovara zaključku suda kako nema dokaza da je okr. počinio djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret, odnosno da sud nije na pravilan način cijenio iskaze svjedoka Zorice Karan i svjedoka S.N. koji je identificirao okrivljenika.

6. Mišljenje je ovog suda da je prvostupanjski sud preuranjeno donio presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ne utvrdivši u potpunosti i pravilno činjenično stanje. Prvostupanjski sud je tijekom dokaznog postupka ispitao okrivljenika, saslušani su svjedoci S.Đ.M., N.B., S.N., L.D., D.Š., Ž.B. i M.L. a nije sa sigurnošću utvrdio kako nema dovoljno dokaza da bi se okr. oslobodio optužbe. Zaključak prvostupanjskog suda da nema dovoljno dokaza da bi se okr. oglasilo krivim ne može se prihvatiti jer uopće nije iznijeta valjana analiza izvedenih dokaza. Člankom 88. stavkom 1. Prekršajnog zakona je propisano da je sud dužan s jednakom pažnjom utvrditi kako činjenice koje terete okrivljenika, tako i one koje mu idu u korist te iako Prekršajni zakon ne određuje jasna, formalna dokazna pravila, već isti, sukladno čl. 88. stavku 2. Prekršajnog zakona propisuje da sud slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje činjenica, pri čemu nije vezan nikakvim dokaznim pravilima, sud uvijek mora iznijeti razloge zbog kojih je na temelju slobodne ocjene dokaza utvrdio neku činjenicu dokazanom, odnosno dužan je analitički cijeniti iznesenu obranu kao i izvedene dokaze.

7. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud prenosi obranu okrivljenika, kao i iskaze svjedoka u potpunosti iz raspravnog zapisnika, što predstavlja konfuziju u praćenju tijeka presude, a da pri tome ne daje valjanu analizu njihovih iskaza, već naprotiv iznosi kako iskazima svjedoka M.L., D.Š., D.L. i Ž.B., vjeruje, s obzirom oni nisu teretili okrivljenika i tvrdili su kako je on napustio ugostiteljski objekt u 23, 15 sati. No, istovremeno ne daje valjanu analizu svjedoka Z.K., N.B. i S.Đ.B., odnosno zbog čega njihovi iskazi nisu uvjerljivi. Nadalje, iskazi saslušanih svjedoka su međusobno kontradiktorni i iz istih nije jasno na koji je način došlo do remećenja javnog reda i mira. Kako, bi otklonio navedenu proturječnost u njihovim iskazima, prvostupanjski sud je trebao provesti suočenje između okrivljenika i svjedoka. Obrazloženje prvostupanjskog suda u kojem on iznosi kako se potkrala greška prilikom ispitivanja svjedoka S.Đ.M. i N.B., jer su im predočene slike okrivljenika, a da ih se nije prije pitalo o fizičkom karakteristikama okrivljenika, je u potpunosti ne prihvatljiva. Ovakvu ne pravilnost prvostupanjski sud je mogao otkloniti njihovim suočenjem, te postavljanjem pitanja svjedocima, na osnovu kojih bi mogao sa sigurnošću biti siguran je li osoba koja je okrivljena u ovom postupku upravo D.T.. Dakle, budući je izostala brižljiva i savjesna analiza svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima, i činjenično stanje je zasada pogrešno i nepotpuno utvrđeno pa je valjalo prihvatiti žalbu okrivljenika.

8. Prvostupanjski sud će u ponovnom postupku, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, provesti novi postupak u kojem će ponovno okolnosno ispitati okrivljenika, svjedoke te provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim i nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

9. Iz navedenih razloga odlučeno je, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, kao u izreci.

U Zagrebu, 13. travnja 2022.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Martina Bastić, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 4 (četiri) otpravka za: spis, okrivljenika i tužitelja.